Umor nadbubrezne zlijezde – gore je nego sto mislite

Umor nadbubrežne žlijezde: gore je nego što mislite

Nadbubrežne žlijezde su parne endokrine žlijezde smještene iza peritoneuma u lumbalnoj regiji i male su, ne veće od oraha, „kapice“ iznad bubrega. One obavljaju jednu od najvažnijih funkcija –
OMOGUCAVAJU TIJELU DA SE NOSI SA STRESOM.

Umor nadbubrežne žlijezde: gore je nego što mislite

Nadbubrežne žlijezde pomažu osobi da se oporavi od bolesti, ozljeda, problema na poslu i stresnih situacija u svakodnevnom zivotu. Vasa energija, mentalno zdravlje i kvalitet života ovise o njihovom radu. Stručnjaci smatraju da više od 80% odraslih osoba u nekom trenutku doživi umor nadbubrežne žlijezde, koji nastaje zbog istrošenosti nadbubrega, Umor nadbubrezne zlijezde uzrokuje ozbiljne probleme u tijelu.

Zadaci nadbubrežnih žlijezda

Ovi organi su dio endokrinog sistema i pomažu u proizvodnji više od 50 vrsta hormona, među kojima su: glukokortikoidi, mineralokortikoidi, adrenalin i drugi. Svi ovi hormoni utiču na važne tjelesne funkcije:

  • podržavaju metaboličke procese – regulišu nivo glukoze i upalne procese;
  • pripremaju tijelo za odgovor na stres – da se bori ili pobjegne;
  • utiču na pubertet;
  • održavaju omjer soli i vode;
  • održavaju trudnoću;
  • odgovorne su za proizvodnju polnih hormona – testosterona i estrogena.

Nadbubrežne žlijezde omogućavaju tijelu da pruzi adekvatan odgovor u stresnim okolnostima, ali savremeni ritam života donosi višak stresora: intenzivan sjedilački rad, nedostatak sna, loše navike, neuravnotežena ishrana, užurbani lični život. Sve to iscrpljuje nadbubrežne žlijezde i uzrokuje njihovu disfunkciju.

Umor nadbubrežne žlijezde: gore je nego što mislite

Simptomi umora nadbubrežne žlijezde ili
SINDROM ADRENALNE ISCRPLJENOSTI

Poremecen rad nadbubrega dovodi do smanjenja proizvodnje hormona, uključujući kortizol, hormon stresa. U teškim oblicima, nedostatak hormona dovodi do razvoja Addisonove bolesti – ozbiljnog poremecaja tjelesnih funkcija i zivotne ugrozenosti. Uglavnom ga izazivaju autoimune bolesti, ali u nekim slučajevima ga može izazvati i jak stres.

U blažem stepenu, zamor nadbubrežne žlezde ili hipoadrenija ne zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, ali iscrpljuje snagu organizm, značajno smanjuje vitalnost i otezava vas zivot.

Simptomi hipoadrenije:

  • umor ujutro i popodne
  • problemi sa buđenjem;
  • alergijske manifestacije
  • autoimune bolesti;
  • jaka želja za slanom, slatkom i masnom hranom;
  • depresija, povećana anksioznost;
  • vrtoglavica, utrnulost vrhova prstiju, bol u leđima;
  • hormonska neravnoteža, problemi s kožom;
  • smanjena seksualna želja i sposobnost suočavanja sa stresom;

Osobe sa sindromom adrenalne iscrpljenosti imaju tendenciju da dožive porast energije oko šest sati uveče i pospano stanje oko 21-22 sata, ako ne idete u krevet u to vrijeme, tada se energija povećava, ne dozvoljava vam da zaspite i potpuno se odmorite. Nedostatak energije uzrokuje povecanu upotrebu kofeina u raznim oblicima: gazirana pića, kafa, stimulansi, što dodatno iscrpljuje nadbubrežne žlijezde i nervni sistem.

Kako pomoći svojim nadbubrežnim žlijezdama?

Prirodne metode liječenja će vratiti zdravlje nadbubrežnih žlijezda:

Opuštanje – gimnastičke vježbe i vježbe disanja pomoći će vam da se opustite nakon napornog dana na poslu.

Pun san – proizvodnja kortizola zavisi od dužine noćnog sna, tako da treba spavati najmanje 7-8 sati.

Izbjegavanje stimulansa – kofein i šećer remete hormonsku ravnotežu u tijelu.

Liječite izvore upale – karijes, kronične bolesti, crijevne tegobe provociraju povećanu proizvodnju kortizola.

Uključite probiotike u ishranu – kefir, kiseli kupus, kiseli krastavci i druga fermentisana hrana poboljšavaju imunitet.

Uzimajte prirodne adaptogene koji stimulišu imuni sistem – biljke eleuterokok i ginseng, korijen sladića, bosiljak i matičnjak.

Povećajte fizičku aktivnost sto normalizuju nivo hormona.

Photo Pixabay