Deset životnih pravila harmonične i sretne osobe
Često nam u životu smetaju psihološke barijere, lažna ubjeđenja i uska svijest.
Kako bi izašli iz tog začaranog kruga, mnogi čitaju klasike, naučno-popularne i vjerske publikacije. Poznati psiholog, Mihail Litvak objavio je knjigu u kojoj u tezama navodi ono što su, po njegovom mišljenju, glavne prepreke na putu ka sretnom i zdravom životu.
- Sreća je samo sporedni efekat dobro organizovanog života.
Sreća, radost i uspjeh, kao što je svojevremeno tvrdio psihijatar Viktor Frankl, samo je nusproizvod dobro organizovane aktivnosti. Upravo vam ta aktivnost i donosi sve te emocije.
Onaj ko postavi sebi za cilj da ostvari gorepomenute “nusprodukte”, ide prema njima kao prema liniji horizonta – što se više približava svojim najljepšim snovima, oni se sve više od njega udaljavaju.
- Kad razgovarate sa nekim, sjetite se da on takođe ima dobro mišljenje o sebi, kao i vi o sebi
Nikada nemojte zaboraviti da je čovjek s kojim razgovarate isto što i vi – ličnost. On ima formiran pogled na stvari i za to ima svoje razloge. Svi koje srećete na svom putu biju soptvene bitke, o kojima vi ništa ne znate. Uvijek treba paziti na čovekovo samopoštovanje, koje ne smijete povrijediti.
- Ukoliko sami ništa ne preduzimate, kako vam se može pomoći? Može se upravljati samo automobilom u pokretu.
Reči su uvek prolazne. U našem jeziku postoji čak i izraz za to – voditi prazne razgovore. Čovjeka prije svega određuju njegova djela. Niko vam neće pomoći, ako samo budete išli okolo i pričali svima koliko biste voljeli da napišete knjigu. Zaista, kako vam u tome pomoći?
Kad se budete odlučili i odnijeli rukopis izdavaču, uvijek će se naći prijatelji i poznanici koji će biti spremni da vas podrže. Onda kada se vaš rad bude materijalizovao, drugi će dobiti priliku da vam pomognu – i to ne samo riječima.
- Postanite uspješni i sve uvrede će magično nestati
Mnoge uvrede se formiraju unutra, usled sopstvenog osjećanja neostvarenosti. Ponekad ostajemo uvrijeđeni i vjerujemo da situaciju može popraviti samo onaj koja nas je uvrijedio. Međutim, taj mehanizam funkcioniše drugačije.
Jedna učenica Mihaila Litvaka je rekla: “Moji uspjesi su pomračili moje neuspjehe” – i to je u osnovi tačno. Počnite da radite ono što volite i u tome dostignite visine. Nećete ni primetiti kako sve uvrede nestale same od sebe.
- Hoćete da upoznate svog najvećeg neprijatelja? Pogledajte se u ogledalo
Mnogi se bore protiv stranih neprijatelja, a u stvari treba da se izbore sa sopstvenim. Naš jedini i najveći neprijatelj je u nama samima. Ne možemo izaći iz beskonačnog kruga nevolja, ako ne uklonimo unutrašnje barijere, koje nam ometaju rast i razvoj.
Mi se praktično nalazimo u čvrstim okvirima koje su oko nas stvorili društvo, obrazovanje i vaspitanje. Smatramo ih svojom suštinom i trošimo na njih dobar dio svoje energije.
Cjelokupna moderna psihologija usmjerena je na borbu protiv njih. Ponekad oni nastupaju samostalno i to se naziva psihoza. Isto tako, oni po pravilu govore u naše ime, a mi to čak i ne primećujemo.
- Tražite pravi put, ali ne prav, jer pravi put nije uvijek prav
Zamislite da ste na 30. spratu i da treba da siđete. Najkraći put je proz prozor. Međutim, time će se vaše putovanje najverovatnije i završiti. Najbolje i najispravnije rešenje je da potražite lift, a u najgorem slučaju stepenice, čak i ako je u zgradi mračno i teško se snaći.
Zato se može reći da čovek koji izabere prav, umesto pravog puta, podseća na muvu koja udara u staklo i ne shvata da će mnogo brže izleteti kroz vrata.
- Kada čovek nema cilj, ništa ne vidi. I obrnuto – cilj izoštrava vid
Jeste li nekad primjetili da ste, kad vas je voljena baka zamolila da joj donesete gajbice za rasad, počeli da ih primjećujete svuda – u prodavnicama, u rukama pijačnih prodavaca? Čak i kad vam više nisu potrebne, uhvatite sebe da zagledate divne drvene gajbice u piljarnicama.
Tako je i sa opštim ciljevima. Vaša pažnja je ograničena i zapažate samo ono što vam je potrebno. Cilj je kao trik: ukoliko ga pogrešno postavite, nećete vidjeti ono što vam zaista treba.
- Ukoliko želite da nekom nešto dokažete, to znači da živite za tu osobu
Ako hoćete da budete sretni, prestanite da dokazujete svoju ispravnost. Razmislite šta je suština svakog dokazivanja: to je apelovanje na drugu osobu, pokušaj da izmijenite njeno mišljenje o nečemu. Zašto vam je to uopšte potrebno?
Ispada da vam je tuđe mišljenje sto puta važnije od sopstvenog, pošto u to ulažete toliko truda. Ukoliko živite za sebe, nikome ništa ne morate da dokazujete.
- Sposobnost da volite i dobro podnosite samoću – pokazatelj je duševne zrelosti. Najbolje radimo kad smo sami
Samoću loše podnosi onaj ko je sam sebi odbojan. Takav čovek odlazi u društvo verujući da će tamo postati nešto drugo. Duševno zrela osoba koristi samoću za sopstveni razvoj i prikupljanje informacija koje može da podari drugima. Važan dio komunikacije nije samo primiti, nego i drugoj osobi dati ono što može da joj bude zanimljivo.
Zato Mihail Litvak pita sve kojima se dopadaju njegove knjige: „Šta mislite, dok sam ovo pisao, koliko je ljudi bilo oko mene?“
- Sreća se sastoji u tome da HOĆU, MOGU i MORAM imaju isti sadržaj
Čovek je često rastrzan u tri pravca: moram, ali ne želim; hoću, ali ne mogu i slično. Čuvena zdravica u kojoj se kaže kako je najvažnije da nam želje budu u skladu sa mogućnostima ima vrlo moćnu psihološku podlogu. Jedino što čovjek mora jeste da se razvija, sve ostalo je neobavezno.
Ono što hoćete mora obavezno biti u skladu sa onim što morate (razvojem). A ono što možete – to je sila kojom dopunjavate ovaj sistem, njen motor. Mihail Litvak preporučuje da obavezno sastavite spisak o sva tri pravca i na taj način zavedete red u svom sistemu vrijednosti.
Slažete li se sa psihologom? Jesu li vas njegovi savjeti naveli da se zamislite?
Izvor: uspesnazena.com
