Kesten – omiljena poslastica u jesenske dane
Pomislite li na jesen, zasigurno će vam pasti na pamet kuhani ili pečeni kesteni!
A tek razne poslastice od kestena, koje dolaze u raznim varijantama slanih ili slatkih jela – od poznate kestenove rolade, juhe od kestena, kreme od kestena.
Kesten, pogotovo divlji, često je ukras u gradskim parkovima i drvoredima. U šumi će se naći u društvu s hrastom i grabom. Dugovječan je, te su poznata stabla kestena stara i preko 500 godina.
Dok je kesten bio omiljena hrana starim Rimljanima, Grci su prepoznali i njegova ljekovita svojstva.
Sada je idealno vrijeme da se uputite u prirodu, uživate na svježem zraku i pritom naberete kestena.
Pitomi kesten, lat. Castanea sativa, je jedna od prvih namirnica koje je čovjek jeo.
Najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke.
Kestenovo drvo slično je hrastu, vrlo je cijenjeno i kvalitetno te može doživjeti 500 godina.
Najstarije drvo kestena, zvano “Sto konja”, nalazi se na sicilijskoj planini Etna i vjeruje se da je staro između 2000 i 4000 godina.
U prošlosti su ga, kao i danas, jeli pečenog i kuhanog, a od mljevenog kestena pravili su napitak koji je služio kao nadomjestak za kavu.
Od kestenova meda pripremali su medenu rakiju i medicu.
Legenda kaže da je grčka vojska preživljavala na kestenju tijekom povlačenja iz Male Azije 401. godine prije Krista.
Ovi orašasti plodovi, zbog hranjivosti su davani siromašnima u Francuskoj za blagdan Sv. Martina, a u Toskani se tradicionalno jedu na dan Sv. Simona.
Ljekovitost i nutritivna svojstva kestena
Kesten ima dvostruko više škroba nego krumpir, pa nije čudo da je još uvijek jedna od važnijih namirnica u Kini, Japanu i Južnoj Europi.
Tamo se često koristi u obliku brašna za kruh zbog čega je dobio nadimak “Stablo kruha”.
Poput oraha i badema, ne sadrži gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu.
Sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamine A i C. Oni se sačuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora.
Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar te mangan.
U sto grama sirovog ploda ima 200 kalorija, a glavni sastojak mu je škrob, kojeg u kestenu ima oko 44 posto.
To je jedino orašasto voće s vitaminom C. Osim toga kesten je neobično bogat folnom kiselinom, koja inače se nalazi u zelenom lisnatom povrću.
Folna kiselina je potrebna za rast stanica, sintezu DNA i normalan rad živčanog sustava.
Unos hrane bogate folnom kiselinom povećava izglede za začeće, a tijekom trudnoće osigurava pravilan razvoj fetusa.
Kesten je bogat izvor mono-nezasićenih masti poput oleinske i palmitinske kiseline.
Mononezasićene masti štite zdravlje kardiovaskularnog sustava i pomažu sniziti razinu kolesterola.
Zbog visoke energetske vrijednosti kesten preporučuje se djeci, sportašima, trudnicama i starijim osobama.
Pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma. Uz to, djeluje i protuupalno, pa idealna je namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume.
Kako kesten utiče na zdravlje?
Smiruje
Kesten je bogat mineralima, vitaminima B-kompleksa, kao i vitaminima A i C. Oni se čuvaju prilikom kuvanja, jer plod štiti debela kora. Kesten sadrži kalijum, fosfor, kalcijum, magneziju, sumpor, hlor, bakar, gvožđe i mangan.
Pun vitamina C
U poređenju sa drugim orašastim plodovima, kesten se razlikuje po tome što ima niži procenat masti, a viši procenat skroba, čak dvostruko više od krompira. Takođe, kesten je jedino orašasto voće koje sadrži vitamin C. Poput oraha i badema, kesten ne sadrži gluten, piše Blic.
Savršen za trudnice
Osim toga, kesten je neobično bogat folnom kiselinom, koja se obično nalazi u zelenom lisnatom povrću. Folna kiselina je neophodna za rast ćelija, sintezu DNK i normalan rad nervnog sistema. Unos hrane bogate folnom kiselinom povećava šansu za začeće, a tokom trudnoće omogućava pravilan razvoj fetusa.
Čuva srce
Kesten je bogat izvor mono-nezasićenih masti, poput oleinske i palmitinske kiseline. Mononezasićene masti štite kardiovaskularni sistem i pomažu u snižavanju visine holesterola.
Izbacuje vodu iz organizma
Kesten pomaže kod bubrežnih i stomačnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma. Uz to, deluje i protivupalno, pa je idealna namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume.
Kuhani plodovi kestena pročišćavaju krv, naročito pomažu kod viška mokraćne kiseline, te se preporučuju oboljelima od gihta i reume.
Juha od kestena
Sastojci
3 žlice ulja
1 mljevena mrkva
1 mljeveno rebro celera
1 mljeveni luk
6 šalica povrtnog temeljca
1/4 šalice nasjeckanog svježeg peršina
1/4 žličice klinčića
2 lista lovora
pola kile oguljenih pečenih kestena
1/4 šalice nezaslađenog sojinog mlijeka
sol i papar
Priprema
Lagano pirjajte mrkvu, celer i luk 8 do 10 minuta. Dodajte povrtni temeljac i dobro promiješajte. Dodajte peršin, klinčić, lovor i kestenje. Dok zavrije, pustite da se kuha oko 30 minuta.
Nakon toga izmiješajte juhu, dodajte sojino mlijeko i pustite da opet zavrije. Posolite i popaprite.
Ljekovita svojstva kestena
Dvije su vrste kestena – pitomi kesten (Castanea sativa) i divlji kesten (Aesculus hippocastanum).
Pitomi kesten je taj koji je jestiv i koji uveseljava naše nepce, dok se divlji kesten koristi više u medicinske svrhe.
Plodovi pitomog kestena čiste krv i jačaju imunitet. Teško su probavljivi ali zato daju puno energije.
Zbog njihove hranjivosti su ih stari narodi koristili za jačanje organizma, dok su se u srednjem vijeku plodovi pitomog kestena rabili kao važna namirnica u prehrani siromašnih slojeva društva.
Divlji kesten se koristio kao hrana za stoku, ponajviše za konje, pa otuda i njegov drugi naziv – konjski kesten.
Poznato je da je rimski car Cezar dao spaliti šume kestena na područjima koje je osvajao da bi uništio izvor hrane domaćem stanovništvu.
Izuzetno je hranjiv, sadrži vrlo vrijedne minerale i vitamine kao što su magnezij, kalcij, kalij, fosfor, željezo, skoro sve skupine vitamina B.
Plodovi se koriste u prehrani na razne načine – kuhani, pečeni, kao pire, sušeni za brašno te u mnogim slatkim i slanim jelima.
Listovi kestena se koriste za čaj. Sadrže čak 95% tanina te razne esencijalne smole i vitamin K, koji je izuzetan kod zaustavljanja krvarenja.
U kombinaciji s majčinom dušicom kesten liječi probleme s dišnim sustavom, čisti organizam, pomaže kod bolova u leđima i dijareje.
Med od kestena je vrlo hranjiv i ljekovit. Liječi gastritis i probavne smetnje, štiti jetru te pridonosi boljoj cirkulaciji krvi.
Divlji kesten najčešće se primjenjuje u liječenju problema s venama, artritisom i reumom.
Djeluje diuretično i antiupalno, smanjuje otjecanje limfe i pomaže kod kožnih oboljenja.
Poznata je i tinktura kestena koja se koristi za proširene vene, kod problema s cirkulacijom, kod bolova u kostima, zglobovima i leđima.
Cvjetovi se koriste u izradi tinktura za liječenje reumatskih tegoba, gihta, artritisa i neuralgija.
Od pupova se rade poznate Bachove kapi koje pomažu kod učenja i koncentracije.
Prema starom vjerovanju imat ćete dobro zdravlje ako pronađete 3 sjemenke u plodu divljeg kestena.
