Svima koji paze na izgled poznato je i da je paradajz prijatelj privlačnog stasa! Uz obilje vitamina koji iznutra djeluju na zdravu i blistavu kožu, sadrži vrlo malo masnoća i kalorija.
Porijeklo paradajza
Paradajz vodi porijeklo iz Južne Amerike, odakle je prenesen u Evropu. U početku je služio kao ukrasna biljka. Jedno vrijeme je važila za otrovnu biljku što je u 19. vijeku i potvrđeno (ali ovo važi samo za list i stabljiku).
Zbog toga u narodu postoji izreka – “ako hoćeš da otjeraš komarce, na terasi gaji paradajz”. U drugoj polovini 19. vijeka prepoznata je hranjivost ploda i od tada se sve masovnije uzgaja i koristi. Ljudi su odmah zapazili da paradajz u ishrani doprinosi poboljšanju zdravlja, što je dovelo do ispitivanja njegovog hemijskog sastava. Do danas se o paradajzu zna sljedeće: bogat je mineralnim materijama, ima povoljan odnos fruktoze prema direktno resorbujućim šećerima, te sadrži provitamin A (Lycopin), te, kao svako voće i povrće, sadrži dijetetske fibrile.
Hranljiva vrijednost paradajza
Hranljiva (dijetetska) vrijednost paradajza ogleda se u tome da makro- i mikroelementi poboljšavaju pritisak unutar ćelijskih tečnosti, što se manifestuje jedrim ćelijama organizma. Također, ovi elementi učestvuju u regulisanju rada enzima, povoljno djeluju na prostatu i poboljšavaju vezivanje gvožđa u crvenim krvnim zrncima. Organske kiseline u paradajzu učestvuju u procesu disanja ćelija, a dijetetski fibrili učestvuju u poboljšanju varenja, smanjuju opterećenje jetre i tako sprečavaju stvaranje uslova za razvoj teških oboljenja. Koji su to elementi zapravo sadržani u paradajzu i koja je njihova funkcija…
Kalijum reguliše ćelijski pritisak i obezbjeđuje funkciju nerava i muskulature, nema ograničenja pri unosu.
Natrijum obezbjeđuje pritisak vanćelijskim tečnostima i, kao i kalijum, omogućava nervnu i mišićnu aktivnost.
Fosfor omogućava transport makro- i mikro-elemenata u organizmu.
Magnezijum djeluje na strukturu kostiju i zuba, kontrakciju mišića, prenos nervnih impulsa, pomaže aktivnost enzima.
Bakar potpomaže vezivanje gvožđa u hemoglobin.
Gvožđe je neophodno za stvaranje hemoglobina koji je odgovoran za prenošenje kiseonika putem krvi i za otpornost na infekcije.
Cink utječe na normalan rast i razvoj reproduktivnih organa, normalno funkcionisanje prostate, zaceljivanje rana, u formiranju proteinskih nukleinskih kiselina, a takođe kontroliše aktivnost više od 100 enzima.
Likopen je vrsta provitamina A, učestvuje u rastu, poboljšanju vida i ima antioksidativne osobine.
Dijetetski fibrili su materije koje se ne vare u želucu i tankom crevu, služe za ispunjavanje debelog crijeva pri čemu imaju dvostruku ulogu: služe za povećanje površine potrebne za obavljanje biohemiskih procesa, pri čemu smanjuju opterećenje jetre i pri tome snižavaju kiselost u istom, što omogućava optimalan rast korisnih mikroorganizama koji normalno obitavaju u zdravom organizmu.
Zbog svega navedenog paradajz se preporučuje u svakodnevnoj ishrani. Kako stručnjaci preporučuju da voće i povrće učestvuje u dnevnoj količini oko 800 grama, to znači da paradajz u raznim oblicima treba učestvovati sa oko 200 grama ili 2 decilitra dnevno.
Paradajz je najbolje koristiti u svježem stanju, međutim kako je sezona prispjeća zrelog paradajza u našim krajevima nekih 45 dana, onda je logian izbor i paradajz iz konzerve.
Paradajzom do čistog tena
Paradajz je i odlično sredstvo za njegu kože lica. Prije spavanja lice treba oprati mlakim čajem od kamilice, nane ili lipe, a zatim natrljati sokom svježeg paradajza. Ostaviti da se lice samo osuši i oprati ga
tek sutradan ujutru mlakom vodom. Ten će vrlo brzo postati bijelji, čišći i mekši.
Paradajz protiv kožnih upala
Za razne kozne upale lakše prirode, za upalu zanoktica, koje su veoma bolne, paradajz je pravi lek. Jednostavno obložite njime upaljeno mjesto, pričvrstite lagano zavojem i ponavljajte to nekoliko puta dnevno, sve do izlječenja.
bosanski-forum.com
