{"id":969,"date":"2016-08-29T12:49:39","date_gmt":"2016-08-29T12:49:39","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=969"},"modified":"2016-09-03T16:11:37","modified_gmt":"2016-09-03T16:11:37","slug":"6-razloga-da-redovno-jedete-sljive","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/08\/29\/6-razloga-da-redovno-jedete-sljive\/","title":{"rendered":"Nekoliko dobrih razloga da redovno jedete \u0161ljive"},"content":{"rendered":"<div class=\"entry\">\n<p>Slatki, so\u010dni okus je samo jedan od razloga da \u0161ljive uklju\u010dite u svakodnevnu prehranu. Drugi je Va\u0161e zdravlje. Postoji 140 vrsta \u0161ljiva, a sve su bogate ugljikohidratima, imaju nizak nivo masno\u0107a i svega 46 kalorija na 100 g, pune su vitamina A, C i E, kalcija, magnezija, vlakana i kalija.<br \/>\nSvje\u017ee \u0161ljive su odli\u010dan izvor vitamina A i betakarotena koji je neophodan za zdravlje o\u010diju, ali i suhe \u0161ljive imaju izvrsna ljekovita svojstva. Suhe \u0161ljive su bogate Vitaminom K i kalijem, te na 100g sadr\u017ee oko 6,1 gram vlakana. U nastavku pro\u010ditajte nekoliko razloga da uklju\u010dite \u0161ljive u svoju svakodnevnu ishranu.<\/p>\n<p>1. \u0160ljive \u0161tite va\u0161e srce<\/p>\n<p>Jedna svje\u017ea \u0161ljiva (u prosjeku) sadr\u017ei 113 mg kalija, minerala koji poma\u017ee pri kontroli visokog krvnog pritiska i koji smanjuje rizik od mo\u017edanog udara. Ako vam to nije ve\u0107 dovoljno, crvenkasto-plavi pigment u nekim vrstama \u0161ljiva, koji se zove antocijanin, mo\u017ee za\u0161tititi od raka tako \u0161to \u010disti \u0161tetne slobodne radikale u organizmu.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/a7dbcdf3-c6ed-47b5-975c-eb46a73da30d.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/a7dbcdf3-c6ed-47b5-975c-eb46a73da30d.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-986 alignnone size-full\" width=\"1080\" height=\"1080\" srcset=\"https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/a7dbcdf3-c6ed-47b5-975c-eb46a73da30d.jpg 1080w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/a7dbcdf3-c6ed-47b5-975c-eb46a73da30d-150x150.jpg 150w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/a7dbcdf3-c6ed-47b5-975c-eb46a73da30d-300x300.jpg 300w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/a7dbcdf3-c6ed-47b5-975c-eb46a73da30d-768x768.jpg 768w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/a7dbcdf3-c6ed-47b5-975c-eb46a73da30d-1024x1024.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 1080px) 100vw, 1080px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Brojne su studije pratile ulogu prehrambenih vlakana u sni\u017eavanju holesterola u krvi. Vlakna koja se nalaze u suhim \u0161ljivama dokazano smanjuju razinu holesterola u krvi. Istra\u017eivanje na Sveu\u010dili\u0161tu u Kaliforniji je pokazalo da su ljudi s umjereno povi\u0161enim razinama holesterola smanjili ukupni LDL holesterol nakon \u0161to su konzumirali 100 grama (10-12) suhih \u0161ljiva dnevno. LDL holesterol se nakuplja u zidovima krvnih \u017eila gdje mo\u017ee uzrokovati blokade. Vi\u0161a razina LDL-a zna\u010di i ve\u0107u \u0161ansu za sr\u010dani udar.<\/p>\n<p>2. Poma\u017eu pri probavi<\/p>\n<p>Suhe \u0161ljive su kao stvorene da poma\u017eu crijevima da rade svoj posao. Pune su topivih i netopivih vlakana. Topljiva vlakna usporavaju probavu i poma\u017eu tijelu da apsorbuje hranjive tvari iz hrane, a netopiva vlakna poma\u017eu da stolica pro\u0111e br\u017ee kroz crijeva. Suhe \u0161ljive sadr\u017ee sorbitol (glucitol), prirodni alkohol baziran na \u0161e\u0107eru koji privla\u010di vodu u debelo crijevo i omek\u0161ava stolicu.<\/p>\n<p>Suhe \u0161ljive su bogate kalijem, vitaminom A, i raznim mineralima koji su odgovorni za aktiviranje enzima u va\u0161em probavnom sistemu. Ovi enzimi poma\u017eu da stolica pro\u0111e lako kroz debelo crijevo. Kalij tako\u0111er \u0161titi zidove debelog crijeva.<\/p>\n<p>3. Smanjuju razinu \u0161e\u0107era u krvi<\/p>\n<p>Prema Nutricionistima Kanade, \u0161ljive rangiraju nisko na glikemijskom indeksu, \u0161to zna\u010di da vam mogu pomo\u0107i da kontroli\u0161ete razinu \u0161e\u0107era u krvi i smanjite rizik od tip 2 dijabetesa.<br \/>\nIstra\u017eivanja su pokazala da konzumiranje \u0161ljiva mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju razine glukoze u krvi i triglicerida u tijelu. Flavonoidi prisutni u \u0161ljivama pokazuju za\u0161titne u\u010dinke protiv otpornosti na inzulin i poma\u017eu pri pove\u0107anju osjetljivosti inzulina u tijelu.<\/p>\n<p>4. \u0160ljive poma\u017eu kostima<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di sa Florida i Oklahoma Sveu\u010dili\u0161ta su testirali 12 mjeseci dvije skupine \u017eena u postmenopauzi. Jedna skupina je jela 100 grama suhih \u0161ljiva dnevno (oko 10 \u0161ljiva), a druga je jela 100 grama su\u0161enih jabuka. Obje skupine su konzumirale kalcij i vitamin D kao dodatak. Rezultati su pokazali da je grupa koja je jela suhe \u0161ljive imala znatno ve\u0107u gusto\u0107u kostiju u kralje\u017enici i podlaktici.<br \/>\nKonzumiranje suhih \u0161ljiva mo\u017ee pomo\u0107i u odr\u017eavanju zdravih kostiju tako \u0161to flavonoidi prisutni u njima poma\u017eu pri za\u0161titi ko\u0161tanog tkiva, te na taj na\u010din sprije\u010diti osteoporozu kod postmenopauzalnih \u017eena. Polifenoli, zajedno sa kalijem koji se nalazi u suhim \u0161ljivama, poti\u010du stvaranje kostiju, pove\u0107avaju gusto\u0107u kostiju i spre\u010davaju gubitak kostiju. Istra\u017eivanje je pokazalo da redovna konzumacija suhih \u0161ljiva poma\u017ee i u obnovi gusto\u0107e kostiju koje su ve\u0107 oslabile zbog starenja.<\/p>\n<p>5. Pobolj\u0161avaju pam\u0107enje<\/p>\n<p>Samo tri do \u010detiri suhe \u0161ljive dnevno mogu pomo\u0107i da neutralizirate stanice \u0161tetnih slobodnih radikala koji (negativno) utje\u010du na pam\u0107enje.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja su pokazala da su flavonoidi prisutni u \u0161ljivama djelotvorni kod za\u0161tite od dobnog kognitivnog o\u0161te\u0107enja. Redovno konzumiranje \u0161ljiva tako\u0111er poma\u017ee u spre\u010davanju starosnih neurodegenerativnih poreme\u0107aja kao \u0161to su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.<\/p>\n<p>6. Poma\u017eu o\u010dima<\/p>\n<p>\u0160ljive su posebno korisne za zdravlje va\u0161ih o\u010diju. Fitonutrijenti koji se nalaze u \u0161ljivama mogu pomo\u0107i da se smanji rizik od bolesti degeneracija makule, koja se javlja uglavnom kod starijih osoba.<br \/>\n\u0160ljive sadr\u017ee vitamin A i betakaroten, koji su korisni u odr\u017eavanju zdravog vida i sprje\u010davanju starosne makularne degeneracije. \u0160ljive tako\u0111er \u0161tite tkiva mre\u017enice i pru\u017eaju za\u0161titu od o\u0161te\u0107enja uzrokovanih UV zra\u010denjem.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pixelizam.com\/6-razloga-da-redovno-jedete-sljive\/\">http:\/\/pixelizam.com\/6-razloga-da-redovno-jedete-sljive\/<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slatki, so\u010dni okus je samo jedan od razloga da \u0161ljive uklju\u010dite u svakodnevnu prehranu. Drugi je Va\u0161e zdravlje. Postoji 140 vrsta \u0161ljiva, a sve su bogate ugljikohidratima, imaju nizak nivo masno\u0107a i svega 46 kalorija na 100 g, pune su vitamina A, C i E, kalcija, magnezija, vlakana i kalija. Svje\u017ee \u0161ljive su odli\u010dan izvor &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[311],"class_list":["post post-969","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=969"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":988,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969\/revisions\/988"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}