{"id":959,"date":"2016-08-29T10:48:59","date_gmt":"2016-08-29T10:48:59","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=959"},"modified":"2016-10-02T14:08:11","modified_gmt":"2016-10-02T14:08:11","slug":"sta-je-homocistein-u-krvi-analiza-vrednosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/08\/29\/sta-je-homocistein-u-krvi-analiza-vrednosti\/","title":{"rendered":"\u0160ta je homocistein u krvi i zasto je opasan?"},"content":{"rendered":"
\n

Povi\u0161en homocistein u krvi glavni krivac za nastanak bolesti srca i krvnih sudova. Mnogo je opasniji od holesterola.<\/h2>\n

Kada je re\u010d o pomenutim kardiovaskularnim tegobama, LDL holesterol vi\u0161e nije glavni krivac, potisnula ga je ova aminokiselina, kako tvrde kardiolozi \u0161irom svijeta.<\/p>\n

U nastavku \u010dlanka saznajte \u0161ta je i kako nastaje homocistein, u kojoj hrani je zastupljen, te kakva je njegova uloga u organizmu.<\/p>\n

\"homocistein<\/a><\/p>\n

Kakva je uloga cisteina i metionina?
\nHomocistein je aminokiselina koja nastaje iz metionina (jo\u0161 jedna aminokiselina), koji se nalazi u mesu, ribi i brojnim mlije\u010dnim proizvodima. Da bi se ova reakcija odigrala, neophodni su vitamini B12, B6 i nezaobilazna folna kiselina (izuzetno va\u017ena trudnicama).<\/p>\n

Homocistein se u tijelu pretvara u cistein, preko vitamina B6, koji sprovodi ovu reakciju. On takode mo\u017ee biti recikliran u svoj prethodni oblik metionin, koriste\u0107i enzime vitamina B12. On je isto tako va\u017ean protein u tijelu, s brojnim ulogama. Uklju\u010den je u na\u010din oblikovanja \u0107elija, odr\u017eavaju\u0107i njihovu formu i me\u0111usobnu povezanost. Osim toga, izvor je sulfida i u\u010desnik metabolizma razli\u010ditih metala, uklju\u010duju\u0107i gvo\u017ede, cink i bakar. Tako\u0111e, reaguje kao antioksidans.<\/p>\n

Ukoliko se homocistein ne mo\u017ee pretvoriti u cistein ili vratiti u formu metionina, njegov nivo u tijelu se naglo pove\u0107ava. Povi\u0161en nivo homocisteina povezan je sa pojavom sr\u010danog udara, \u0161loga, uzrokuje stvaranje krvnih ugru\u0161aka, ali nosi i ve\u0107i rizik od Alchajmerove bolesti.<\/p>\n

Koje su normalne vrijednosti u krvi?<\/p>\n

Ve\u0107ina stru\u010dnjaka smatra da gornja granica normalne vrijednosti homocisteina iznosi 10 do 12 mikromola po litru, \u010dak i 6 ili 20 za osobe starije od 60 godina. Me\u0111utim, ima i onih koji tvrde da je svaka vrijednost preko 7 mikromola po litru itekako problemati\u010dna.<\/p>\n

Za\u0161to su va\u017ene analize i kontrole kod doktora?
\nPovi\u0161eni nivoi homocisteina povezani su sa mo\u017edanim udarom, infarktom i stvaranjem krvnih ugru\u0161aka. Ako se kod nekog javi neki od navedenih zdravstvenih poreme\u0107aja, a pritom nisu prisutni rizikofaktori poput pu\u0161enja, visokog krvnog pritiska, povi\u0161enog nivoa holesterola ili dijabetesa \u2013 onda je na doktoru da potra\u017ei druge uzroke, u \u0161ta spada i obavezna provjera nivoa homocisteina u krvi.<\/p>\n

Homocisteinurija je rijetka, nasljedna bolest po kojoj oboljeli imaju abnormalno visoke nivoe ove aminokiseline, usljed poreme\u0107aja metabolizma metionina. Ovo stanje se povezuje s brojnim drugim defektima pri ro\u0111enju, \u0161to uklju\u010duje i anomalije skeletne muskulature.<\/p>\n

Kod odoj\u010dadi \u010dija porodi\u010dna istorija bilje\u017ei dijagnoze homocistinurije preventivna kontrola kod doktora mo\u017ee spre\u010diti budu\u0107e bolesti koje su tako\u0111e povezane s ovim metaboli\u010dkim defektom.<\/p>\n

U slu\u010daju odoj\u010dadi i male djece koja imaju o\u010dne probleme poput miopije (kratkovidosti), promjene u obliku o\u010dnog so\u010diva i anomalije kostiju \u2013 takodje bi trebalo provjeriti koliki je homocistein u krvi.<\/p>\n

Sta kada su vrijednosti homocisteina iznad nivoa?<\/p>\n

Koji su mogu\u0107i simptomi povi\u0161enog nivoa homocisteina u krvi?<\/h2>\n

\u010cest je slu\u010daj kad je homocistein povi\u0161en, da se ne javljaju nikakvi simptomi. On uti\u010de na zidove krvnih sudova, pove\u0107avaju\u0107i rizik od ateroskleroze ili su\u017eavanja krvnih sudova. Kao posljedica javljaju se mo\u017edani i sr\u010dani udar, tromboze u cirkulaciji i plucna tromboembolija.<\/p>\n

Postoji veza izme\u0111u njegovog nivoa u tijelu i veli\u010dine samih arterija, koje snabdevaju mozak krvlju. \u0160to je ve\u0107i njegov nivo, to su karotidne arterije vise ugrozene.<\/p>\n

Rizik od duboke tromboze vena i plu\u0107ne embolije tako\u0111e mo\u017ee biti povezan s povi\u0161enim nivoima ove amino-kiseline u tijelu. Neki nau\u010dnici smatraju da postoji veza pogotovo kod starijih ljudi. Osim toga, Alchajmerova bolest i drugi tipovi demencije \u010de\u0161\u0107e se mogu sresti kod pacijenata kod kojih su navedene vrijednosti povi\u0161ene.<\/p>\n

Kod djece koja imaju uslove za razvoj genetski nasledne anomalije homocisteinurije, ova aminokiselina uti\u010de i na sam metaboli\u010dki proces njegovog pretvaranja u cistein. Rezultat toga mo\u017ee biti pomeranje so\u010diva oka, utonu\u0107e grudnog ko\u0161a, te mentalna i fizi\u010dka zaostalost.<\/p>\n

Homocistein u trudno\u0107i naj\u010de\u0161\u0107e opada. Povi\u0161eni nivoi ove aminokiseline mogu biti povezani s anomalijama u razvoju fetusa i potencijalnim problemima krvnih sudova i placente. Tako\u0111e mo\u017ee postojati veza s razvojem eklampsije kod trudnica.<\/p>\n

Za\u0161to se pove\u0107ava nivo homocisteina?<\/p>\n

Do pove\u0107vanja nivoa ove aminokiseline, dolazi kada metabolizam cisteina nije u mogu\u0107nosti da prevede metionin u cistein. To se mo\u017ee dogoditi zbog nedostatka vitamina B6, B12 i folne kiseline u ishrani.<\/p>\n

Alkohol sam po sebi mo\u017ee izazvati porast ovih vrijednosti, jer se kod alkoholi\u010dara ina\u010de bilje\u017ei nedostatak vitamina B. Osim toga, genetske abnormalnosti mogu uticati na sposobnost organizma da metaboli\u0161e homocistein u cistein \u2013 uzrokuju\u0107i time podizanje nivoa homocisteina u urinu.<\/p>\n

Elimini\u0161ite vi\u0161ak amino-kiseline pomo\u0107u suplemenata
\nU slu\u010daju povi\u0161enog nivoa preporu\u010duje se uzimanje vitamina B6, B12 i i dragocjene folne kiseline. Efekti vitaminske terapije mogu se pratiti rutinskim, planiranim analizama krvne slike. Kod nekih oboljelih izostaje pozitivna reakcija na vitaminsku suplemlmentaciju i smatraju se otpornima na piridoksin.<\/p>\n

Budu\u0107i da homocistein u ljudskom organizmu nastaje iz aminokiseline metionin, koju unosimo hranom, savetuje se izbjegavanje namirnica koje je sadr\u017ee u ve\u0107em procentu, kao \u0161to su meso, mlijko i mlije\u010dni proizvodi, riba i \u017eumance.<\/p>\n

Ve\u0107ina stru\u010dnjaka razmatra opasnosti od njegovih povi\u0161enih vrijednosti, ali i nizak nivo aminokiseline je tako\u0111e problemati\u010dan. On mo\u017ee pospje\u0161iti oksidativni stres, ograni\u010diti sposobnost organizma da iza\u0111e na kraj s pojedinim vrstama toksina, te izazvati povi\u0161enu produkciju amonijaka, hidrogen-sulfida i potencijalno neurotoksi\u010dnih sulfata.<\/p>\n

Pomo\u0107 u vidu suplemenata<\/p>\n

Preporu\u010duju se: folna kiselina, vitamin B6, vitamin B 12, vitamin B2 i nezaobilazni cink. Od nedavno se u prodaji pojavio i homocistein regulator, koji mo\u017eete koristiti tek nakon konsultacija sa ljekarom, uzima se jednom dnevno po pola ka\u0161i\u010dice, razmu\u0107ene u \u010da\u0161i vode.<\/p>\n

Najbolja pomo\u0107 iz prirode<\/p>\n

Visok nivo homocisteina mogu da snize slijede\u0107e zdrave namirnice: bijeli luk, \u0161pargla, brokoli, so\u010divo, razno vo\u0107e, leblebije, integralni pirina\u010d, kurkuma, ora\u0161asti plodovi, mahunarke, zdrava ulja i masno\u0107e.<\/p>\n

Kako sniziti homocistein u krvi ishranom?
\nJedite manje masnog mesa, a vi\u0161e ribe i povr\u0107a<\/p>\n

Jedite najvi\u0161e \u010detiri porcije posnog mesa nedeljno, a ribe (nikako pr\u017eene) najmanje tri puta. Osim toga stru\u010dnjaci savjetuju i \u0161to \u010de\u0161\u0107e konzumiranje tofua, tempeha, mahunarki, humusa \u2013 bar pet puta nedeljno.<\/p>\n

Uzimajte \u0161to vi\u0161e zeleni\u0161a<\/p>\n

Svje\u017ee povr\u0107e i vo\u0107e treba jesti bar dva puta dnevno. Povr\u0107e bi trebalo da \u010dini najmanje polovinu obroka.<\/p>\n

Ne zaboravite bijeli luk<\/p>\n

Dovoljno je pojesti \u010dehno bijelog luka svakog dana, a ako ne mo\u017eete da podnesete njegov miris ili ukus \u2013 uzimajte suplemente koji ga sadr\u017ee.<\/p>\n

Redukujte kofeinske napitke<\/p>\n

Nemojte piti vi\u0161e od jedne \u0161olje kafe ili dvije \u0161olje crnog ili zelenog \u010daja dnevno. Zamjenite ih biljnim \u010dajevima<\/p>\n

lzbegavajte alkoholna pi\u0107a<\/p>\n

Ograni\u010dite unos alkohola na \u010da\u0161u piva ili decilitar vina dnevno, jer je sve preko toga je previ\u0161e.<\/p>\n

lzbjegavajte stresne situacije<\/p>\n

Ako ste svakodnevno izlo\u017eeni stresu, \u0161to prije se posvetite nekim vidovima psihofizi\u010dke relaksacije, kao \u0161to su \u0161etnja u prirodi, plivanje, joga, meditacija.<\/p>\n

Ostavite cigarete pod hitno<\/p>\n

Da bi se homocistein u krvi doveo na normalne vrijednosti, najva\u017enije je da cigarete bacite ve\u0107 danas.<\/p>\n

Uzimajte suplemente i dodatke ishrani<\/p>\n

Ukoliko ne unosite dovoljno vitamina (naro\u010dito B-grupe) i minerala, uzimajte dodatke ishrani. Za odr\u017eavanje normalnih vrihednosti homocisteina u krvi potrebno je oko 20 mg vitamina B6. 200 mcg folne kiseline i 10 mcg vitamina B 12.<\/p>\n

Preuzeto sa stranice: http:\/\/zdravailepa.com\/zdravlje\/sta-je-homocistein-u-krvi-vrednosti\/<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povi\u0161en homocistein u krvi glavni krivac za nastanak bolesti srca i krvnih sudova. Mnogo je opasniji od holesterola. Kada je re\u010d o pomenutim kardiovaskularnim tegobama, LDL holesterol vi\u0161e nije glavni krivac, potisnula ga je ova aminokiselina, kako tvrde kardiolozi \u0161irom svijeta. U nastavku \u010dlanka saznajte \u0161ta je i kako nastaje homocistein, u kojoj hrani je …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[345,307],"class_list":["post post-959","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=959"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/959\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1113,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/959\/revisions\/1113"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}