{"id":9,"date":"2016-03-16T14:41:01","date_gmt":"2016-03-16T14:41:01","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=9"},"modified":"2016-03-16T14:43:53","modified_gmt":"2016-03-16T14:43:53","slug":"navike-sretnih-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/03\/16\/navike-sretnih-ljudi\/","title":{"rendered":"Navike sretnih ljudi"},"content":{"rendered":"<div class=\"entry\">\n<h3 class=\"post-title entry-title\">Koje su to navike sretnih ljudi?<\/h3>\n<div class=\"post-header\">\u00a0Na svijetu postoje dvije vrste ljudi: oni koji odabiru biti sretni i oni koji su odlu\u010dili biti nesretni. Protivno popularnom uvjerenju, sre\u0107a ne dolazi od slave, bogatstva ili od drugih ljudi, ve\u0107 iznutra.<\/div>\n<div class=\"post-header\"><\/div>\n<div class=\"post-header\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-12\" src=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/mamam-i-kcerka-200x300.jpg\" alt=\"mamam i kcerka\" width=\"200\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/mamam-i-kcerka-200x300.jpg 200w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/mamam-i-kcerka.jpg 213w\" sizes=\"auto, (max-width: 200px) 100vw, 200px\" \/><\/div>\n<div class=\"post-header\"><\/div>\n<div class=\"post-header\">Najbogatija osoba na svijetu mo\u017ee biti nesretna, dok besku\u0107nik mo\u017ee biti nasmijan i zadovoljan svojim \u017eivotom. Sretni ljudi su sretni jer \u010dine sami sebe sretnima. Imaju pozitivan pogled na \u017eivot i u miru su sa samim sobom. Kako li to posti\u017eu? Prili\u010dno jednostavno. Sretni ljudi njeguju dobre navike koje pobolj\u0161avaju njihove \u017eivote. Njihove navike su druk\u010dije.<\/div>\n<div id=\"post-body-3421148025168842528\" class=\"post-body entry-content\">\n<div dir=\"ltr\">\n<p>Upitajte sretne osobe \u0161to se trude \u010diniti, i one \u0107e vam re\u0107i da\u2026<\/p>\n<p>Nisu zlopamtila<\/p>\n<p>Sretni ljudi znaju da je bolje oprostiti i zaboraviti, nego dopustiti negativnim osje\u0107ajima da prevladaju nad pozitivnima. Zlopam\u0107enje mo\u017ee na mnoge na\u010dine \u0161tetno utjecati na na\u0161e zdravlje; mo\u017ee dovesti do depresije, tjeskobe i stresa. Za\u0161to biste dopustili da osoba koja vas je povrijedila ima mo\u0107 nad vama? Ako otpustite lo\u0161e osje\u0107aje zbog uvreda koje su vam nanijeli drugi, imat \u0107ete \u010distu savjest i dovoljno energije da u\u017eivate u dobrim stvarima u \u017eivotu.<\/p>\n<p>Ljubazni su prema drugima<\/p>\n<p>Jeste li znali da je znanstveno dokazano kako ste sretniji ako ste ljubazni prema drugima? Svaki puta kada u\u010dinite ne\u0161to nesebi\u010dno, va\u0161 mozak proizvodi serotonin, hormon koji ubla\u017eava napetost i podi\u017ee va\u0161 duh. Ali ne samo to. Ako se odnosite prema drugima s ljubavlju i po\u0161tuju\u0107i njih i njihovo dostojanstvo, mo\u0107i \u0107ete izgraditi sna\u017enije me\u0111uljudske odnose.<\/p>\n<p>Na probleme gledaju kao na izazove<\/p>\n<p>Rije\u010d \u201eproblem\u201c nikada nije dio rje\u010dnika sretne osobe. Jer problem se do\u017eivljava kao ono \u0161to nas vra\u0107a nekoliko koraka unazad, kao borba ili neizvjesna situacija, dok je izazov ne\u0161to pozitivno; prilika, zadatak ili poticaj da se na ne\u0161to osmjelimo. Poku\u0161ajte prepreke na koje nailazite promatrati kao izazov.<\/p>\n<p>Izra\u017eavaju zahvalnost za ono \u0161to ve\u0107 imaju<\/p>\n<p>Popularna izreka glasi otprilike ovako: \u201eNajsretniji ljudi nemaju najbolje od svega, oni samo naprave najbolje od onoga \u0161to imaju\u201c. Va\u0161 \u0107e osje\u0107aj zadovoljstva biti puno dublji ako uvijek budete svjesni svojih blagoslova umjesto da \u017eudite za ne\u010dim \u0161to nemate.<\/p>\n<p>Sanjaju<\/p>\n<p>Ljudi koji imaju velike snove, svoje \u0107e ciljeve ostvariti prije nego oni koji ih nemaju. Ako se usudite sanjati, bit \u0107ete usredoto\u010deni i dobro raspolo\u017eeni.<\/p>\n<p>Ne optere\u0107uju se sitnicama<\/p>\n<p>Sretni ljudi se pitaju: \u201eHo\u0107e li mi ovaj problem biti va\u017ean za godinu dana?\u201c Oni znaju da je \u017eivot prekratak da bi ga potratili na prili\u010dno neva\u017ene \u017eivotne situacije. Ako ne dopustite da vas takve situacije optere\u0107uju, bit \u0107ete opu\u0161teniji te \u0107ete mo\u0107i u\u017eivati u onome \u0161to je u \u017eivotu uistinu va\u017eno.<\/p>\n<p>Govore dobro o drugima<\/p>\n<p>\u010covjek se bolje osje\u0107a kad je ljubazan, nego kada je zloban. Koliko god tra\u010danje bilo zabavno, nakon njega \u0107ete se gotovo uvijek osje\u0107ati krivima i punima kajanja. Isticanje lijepih stvari kod drugih ohrabrit \u0107e vas da razmi\u0161ljate pozitivno i da ne osu\u0111ujete.<\/p>\n<p>Nikada se ne opravdavaju<\/p>\n<p>Benjamin Franklin je jednom rekao: \u201eTko je dobar u tra\u017eenju opravdanja, rijetko je dobar u bilo \u010demu drugom\u201c. Sretni ljudi ne opravdavaju se i ne krive druge za svoje pogre\u0161ke. Umjesto toga, priznaju svoje pogre\u0161ke te se, \u010dine\u0107i tako, aktivno nastoje mijenjati na bolje.<\/p>\n<p>\u017dive u sada\u0161njosti<\/p>\n<p>Sretni ljudi ne \u017eale za pro\u0161lo\u0161\u0107u i nisu zabrinuti za budu\u0107nosti. Oni u\u017eivaju u sada\u0161njosti, potpuno posve\u0107eni onome \u0161to trenutno rade. Zato, zaustavite se i pomiri\u0161ite ru\u017eu.<\/p>\n<p>Svakog jutra ustaju u isto vrijeme<\/p>\n<p>Jeste li primijetili da su mnogi uspje\u0161ni ljudi ranoranioci? Ustajanje u isto vrijeme stabilizirat \u0107e va\u0161 biolo\u0161ki ritam, pove\u0107ati produktivnost te vas u\u010diniti mirnima i koncentriranima.<\/p>\n<p>Izbjegavaju uspore\u0111ivati se s drugima<\/p>\n<p>Svatko radi svojim tempom, pa se nema smisla uspore\u0111ivati s drugima. Ako budete razmi\u0161ljali kako ste bolji od nekoga, u vama \u0107e se pojaviti nezdrav osje\u0107aj superiornosti. Ako pak budete mislili da je netko bolji od vas, osje\u0107at \u0107ete se lo\u0161e. Bit \u0107ete sretniji ako se na vlastiti napredak usredoto\u010dite a tu\u0111i pohvalite.<\/p>\n<p>Mudro biraju prijatelje<\/p>\n<p>Tuga voli dru\u0161tvo\u2026 Zato je va\u017eno okru\u017eiti se optimisti\u010dnim ljudima koji \u0107e vas poticati da ostvarujete svoje ciljeve. \u0160to ste vi\u0161e okru\u017eeni takvim ljudima, bolje \u0107ete se osje\u0107ati.<\/p>\n<p>Ne tra\u017ee odobravanje<\/p>\n<p>Sretni ljudi ne mare \u0161to drugi misle o njima. Slijede svoje srce i ne dopu\u0161taju da ih drugi obeshrabre. Znaju da je nemogu\u0107e svima udovoljiti. Poslu\u0161ajte \u0161to vam drugi imaju za re\u0107i, ali nikada ne tra\u017eite odobravanje.<\/p>\n<p>Pa\u017eljivo slu\u0161aju<\/p>\n<p>Manje pri\u010dajte \u2013 vi\u0161e slu\u0161ajte. Slu\u0161anje \u010dini va\u0161 um otvorenim za mudrost drugih te vam omogu\u0107uje da poslu\u0161ate razli\u010dita mi\u0161ljenja. \u0160to intenzivnije slu\u0161ate, to va\u0161 um postaje ti\u0161i, i postajete zadovoljniji.<\/p>\n<p>Njeguju me\u0111uljudske odnose<\/p>\n<p>Usamljena osoba je tu\u017ena osoba. Sretni ljudi su svjesni koliko je va\u017eno razvijati jake, zdrave odnose. Uvijek imajte vremena za svoju obitelj, prijatelje ili voljene osobe.<\/p>\n<p>Meditiraju<\/p>\n<p>Meditacija uti\u0161ava um i poma\u017ee prona\u0107i nutarnji mir. Ne morate biti majstori meditacije kako biste u tome uspjeli. Sretni ljudi znaju uti\u0161ati svoj um bilo kada i bilo gdje, osobito kada znaju da trebaju smiriti \u017eivce.<\/p>\n<p>Hrane se zdravo<\/p>\n<p>Zbog brze se hrane \u010dovjek osje\u0107a lijeno, a u takvome je stanju te\u0161ko biti sretan. Sve \u0161to pojedete, izravno utje\u010de na sposobnost va\u0161ega tijela da proizvodi hormone koji odre\u0111uju raspolo\u017eenje, energiju i koncentraciju. Pripazite da jedete hranu koja \u0107e va\u0161 um i tijelo odr\u017eavati u dobroj formi.<\/p>\n<p>Vje\u017ebaju<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja su pokazala da tjelovje\u017eba uvelike podi\u017ee razinu hormona sre\u0107e. Ona \u0107e tako\u0111er podignuti va\u0161e samopouzdanje te \u0107ete se nakon nje osje\u0107ati korisno.<\/p>\n<p>\u017dive jednostavno<\/p>\n<p>Sretni ljudi nemaju gomilu stvari u svom domu jer znaju da ih one mogu nepotrebno opteretiti i u\u010diniti ih nervoznima. Neka su istra\u017eivanja pokazala da su Europljani puno sretniji od Amerikanaca. To je veoma zanimljivo budu\u0107i da Europljani \u017eive u manjim ku\u0107ama, voze jednostavnije automobile i imaju manje stvari.<\/p>\n<p>Govore istinu<\/p>\n<p>Laganje izaziva stres; zbog njega \u0107ete izgubiti samopouzdanje i postati antipati\u010dni. Istina \u0107e vas osloboditi. Iskrenost pobolj\u0161ava va\u0161e mentalno zdravlje, i omogu\u0107ava da drugi stje\u010du svoje povjerenje u vas. Uvijek budite iskreni i nikada se zbog toga ne ispri\u010davajte.<\/p>\n<p>Imaju razvijenu samokontrolu<\/p>\n<p>Sretni ljudi imaju priliku \u2018birati\u2019 kakav \u0107e im biti \u017eivot. Ne dopu\u0161taju da im drugi govore kako bi trebali \u017eivjeti. Ako upravljate svojim \u017eivotom, bit \u0107ete pozitivni i svjesni svoje vrijednosti.<\/p>\n<p>Prihva\u0107aju ono \u0161to ne mogu promijeniti<\/p>\n<p>Kada jednom prihvatite \u010dinjenicu da \u017eivot nije \u201efer\u201c, bit \u0107ete puno mirniji. Umjesto da se optere\u0107ujete time kako \u201e\u017eivot nije po\u0161ten\u201c, usredoto\u010dite se na ono na \u0161to mo\u017eete utjecati i promijenite to na bolje.<\/p>\n<p>Dr Mercola, Izvor: pia.figulus.hr \/<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koje su to navike sretnih ljudi? \u00a0Na svijetu postoje dvije vrste ljudi: oni koji odabiru biti sretni i oni koji su odlu\u010dili biti nesretni. Protivno popularnom uvjerenju, sre\u0107a ne dolazi od slave, bogatstva ili od drugih ljudi, ve\u0107 iznutra. Najbogatija osoba na svijetu mo\u017ee biti nesretna, dok besku\u0107nik mo\u017ee biti nasmijan i zadovoljan svojim \u017eivotom. &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[4,5,6],"class_list":["post post-9","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9\/revisions\/14"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}