{"id":788,"date":"2016-07-17T09:19:32","date_gmt":"2016-07-17T09:19:32","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=788"},"modified":"2016-08-03T16:23:52","modified_gmt":"2016-08-03T16:23:52","slug":"koja-hrana-sadrzi-najvise-proteina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/07\/17\/koja-hrana-sadrzi-najvise-proteina\/","title":{"rendered":"Koja hrana sadr\u017ei najvi\u0161e proteina?"},"content":{"rendered":"
\n

\u017divot treba \u017eivjeti punim plu\u0107ima, a da bi to bilo mogu\u0107e va\u017eno je paziti na zdravlje, njegovati ga i ne dozvoliti da bilo \u0161to poremeti ravnote\u017eu. To je mogu\u0107e uz pravilnu i uravnote\u017eenu prehranu bogatu namirnicama koje u sebi imaju dovoljnu koli\u010dinu vitamina, minerala i vlakana.<\/p>\n

Za bolji i kvalitetniji \u017eivot ne treba zaboraviti proteine. Zbog \u010dega su toliko va\u017eni? Proteini ili bjelan\u010devine smatraju se najva\u017enijim tvarima u tijelu s jednom od najve\u0107ih uloga, budu\u0107i da poma\u017eu izgradnji noktiju, unutarnjih organa, mi\u0161i\u0107a, ko\u017ee i kose. Proteini su izgra\u0111eni od aminokiselina i smatraju se sastavnim dijelom stanica u tijelu \u010dovjeka.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Rast i razvoj su dvije najva\u017enije zada\u0107e koje imaju proteini. O\u010dito je kako su bjelan\u010devine potrebne svakom \u010dovjeku, pa je va\u017eno prona\u0107i na\u010din kako ih unositi u organizam uz pomo\u0107 namirnica od kojih \u0107ete spremati razne specijalitete.<\/p>\n

Dobro je \u0161to ih ima puno, a potrebno je prona\u0107i namirnice koje volite jesti i uz pomo\u0107 njih pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota. Bjelan\u010devine su prisutne skoro u svim namirnicama osim u mastima i \u0161e\u0107eru. Prije upoznavanja s brojnim namirnicama dobro je znati kako postoje dvije vrste bjelan\u010devina koje se mogu dobiti iz hrane. To su biljne bjelan\u010devine i one \u017eivotinjskog porijekla.<\/p>\n

Proteini \u017eivotinjskog porijekla nalaze se u namirnicama kao \u0161to su: mlijeko, sir, jogurt, jaja, meso i riba. Proteini biljnog porijekla nalaze se u namirnicama: kukuruz, je\u010dam, p\u0161enica, ri\u017ea, soja, le\u0107a i grah. Pored proteina navedene namirnice imaju i va\u017ene aminokiseline.<\/p>\n

Dobro je znati kako nije va\u017eno samo pojesti hranu koja u sebi ima proteine, nego i paziti \u0161to jedete, jer se namirnice me\u0111usobno razlikuju po aminokiselinama, od \u010dega je samo njih devet potrebno organizmu svakog \u010dovjeka.<\/p>\n

S ribom ne\u0107ete nikada pogrije\u0161iti, jer uz spomenute bjelan\u010devine, obiluju i vrijednim omega 3 masnim kiselinama koje su najva\u017enije za dobar rad sr\u010danog mi\u0161i\u0107a.<\/p>\n

Neka se i ora\u0161asti plodovi na\u0111u na va\u0161em popisu, jer pored proteina sadr\u017ee i dobre masti. Ora\u0161asti plodovi nisu jedini, njima se pridru\u017euju i cjelovite \u017eitarice.<\/p>\n

Ne zaboravite na pile\u0107a prsa koja sadr\u017ee malu koli\u010dinu masti i puno proteina, te zeleno povr\u0107e poput blitve i kelja. Jaja su i dalje odli\u010dno rje\u0161enje za doru\u010dak.<\/p>\n

Obogatite prehranu ukoliko ve\u0107 niste navedenim namirnicama i pobolj\u0161ajte si kvalitetu \u017eivota. Vrijeme je da svoje zdravlje stavite na prvo mjesto i to nikada vise ne zaboravite.<\/p>\n

http:\/\/www.savjetnica.com\/namirnice-s-najvise-proteina\/<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017divot treba \u017eivjeti punim plu\u0107ima, a da bi to bilo mogu\u0107e va\u017eno je paziti na zdravlje, njegovati ga i ne dozvoliti da bilo \u0161to poremeti ravnote\u017eu. To je mogu\u0107e uz pravilnu i uravnote\u017eenu prehranu bogatu namirnicama koje u sebi imaju dovoljnu koli\u010dinu vitamina, minerala i vlakana. Za bolji i kvalitetniji \u017eivot ne treba zaboraviti proteine. …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[242,243,244,241,245,246,247],"class_list":["post post-788","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/788","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=788"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/788\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":858,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/788\/revisions\/858"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=788"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=788"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=788"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}