{"id":693,"date":"2016-06-09T16:38:27","date_gmt":"2016-06-09T16:38:27","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=693"},"modified":"2016-06-11T16:06:14","modified_gmt":"2016-06-11T16:06:14","slug":"jetra-je-ogledalo-naseg-zdravlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/06\/09\/jetra-je-ogledalo-naseg-zdravlja\/","title":{"rendered":"Jetra je ogledalo naseg zdravlja"},"content":{"rendered":"
\n

Jetra je najve\u0107a \u017eliiezda u na\u0161em organizmu i jedini je unutra\u0161nji organ koji se mo\u017ee regenerisati. Bolesti jetre su na desetom mjestu kao uzro\u010dnici smrti.<\/p>\n

Brojne su i va\u017ene funkcije koje svakodnevno obavlja da nas odr\u017ei u \u017eivotu i zdravlju:
\n*ima klju\u010dnu ulogu u preradi hrane koju jedemo,
\n*u procesu detoksikacije, \u0161titi nas od \u0161tetnog uticaja brojnih toksina kojima smo izlo\u017eeni.<\/p>\n

\"image\"<\/a> <\/p>\n

Sve materije koje uneseno u organizam dolaze u jetru, gde se razvrstavaju na toksine i ostale molekule. Sna\u017enim sistemom detoksikacije jetra pretvara lijekove i toksine u molekule koji se mogu eliminisati iz organizma urinom ili stolicom. <\/p>\n

Obavlja sintezu ve\u0107ine proteina koji cirkuli\u0161u u krvi, pa ima klju\u010dnu ulogu u regulaciji nivoa \u0161e\u0107era u krvi. Tjelesne potrebe za glukozom odredjuju se u jetri, te se glukoza osigurava organizmu varenjem hrane ili razgradnjom glikogena \u2013 deponovanog \u0161e\u0107era u jetri i mi\u0161i\u0107ima. <\/p>\n

Kod produ\u017eenog gladovanja, kada nije mogu\u0107e osigurati glukozu preko hrane, a rezerve u jetri se tro\u0161e, pokre\u0107e se proces kojim iz aminokiselina ili drugih molekula nastaje glukoza.<\/p>\n

Metabolizam masti tako\u0111e zavisi od jetre. U njoj nastaje holesterol, ali i pristi\u017ee holesterol iz krvi. Eliminacija holesterola iz jetre obavlja se preko \u017eu\u010di.<\/p>\n

Kad smo dobri svojoj jetri?
\nOptere\u0107ujemo li je svakodnevnim uzimanjem lijekova, alkohola, aditiva i neumjerenih koli\u010dina masti? <\/p>\n

Moderni stil \u017eivota, pun zaga\u0111enja, stresa, lo\u0161e hrane, velika koli\u010dina nasumice uzetih lijekova, sve to ostavlja trag na jetri. Zato se i ka\u017ee da je jetra ogledalo na\u0161eg zdravlja. Ipak, ve\u0107ina ljudi tokom \u017eivota ne dobija uobi\u010dajene bolesti jetre, poput hepatitisa, ciroze ili \u017eutice.
\nNi optimalna ishrana, ni besprekorna probava ne osiguravaju dobru ishranu \u0107elija kada oslabi prerada unesene hrane u iskoristive oblike u jetri.<\/p>\n

Na \u0161ta treba obratiti pa\u017enju
\nJetri ne prija \u010desto uzimanje velikih koli\u010dina masne i prera\u0111ene hrane i\/ili \u201ebrze hrane\u201c. Pr\u017eeni krompiri\u0107i, krofne, \u010dips i sli\u010dno su izvor u\u017eeglih masti, toksi\u010dnih za jetru. Ove materije o\u0161te\u0107uju membrane \u0107elija jetre. Trans-nezasi\u0107ene masne kiseline treba uzimati umjereno, jer sve vje\u0161ta\u010dki nastale masti, poput margarina, mogu imati lo\u0161 u\u010dinak na zdravlje srca i krvnih sudova, a dokazano je da potiskuju produkciju materije koja \u0161titi jetru od upale. Masti kojima treba dati prednost jesu: hladno cije\u0111ena ulja, poput maslinovog i ulja sjemenki bundeve.<\/p>\n

Kafa: da, ali umereno
\nKako se kafi pripisuju brojna pozitivna i nagativna svojstva, najsigurnija je umjerenost. Kafa se tokom gajenja nerijetko tretira velikim koli\u010dinama pesticida. Tokom pr\u017eenja nastaju kancerogeni produkti. Svi ti spojevi moraju se pretvoriti u bezopasne supstance u jetri. Recimo, jedna od pri\u010da je i o Johanu Volfgangu Goteu, koji je obo\u017eavao kafu u mladosti, a kada je ostario nije je podnosio. Biohemijska pozadina pri\u010de o Geteu krije se u \u201eiscrpljenosti jetre\u201c, u smanjenom nivou enzima koji su potrebni u razgradnji kofeina. Ova pojava \u010desta je kod starijih osoba, koje jo\u0161 i zbog smanjene funkcije bubrega materije koje treba izbaciti iz organizma zadr\u017eavaju du\u017ee nego kod mladih osoba.<\/p>\n

Koliko smeta alkohol?
\nAlkohol se razgra\u0111uje u jetri. Neumjereno uzimanje alkohola o\u0161te\u0107uje mozak, jetru, pankreas, dvanaestopala\u010dno crevo i centralni nervni sistem. Alkoholizam izaziva metaboli\u010dka o\u0161te\u0107enja u svakoj \u0107eliji organizma i smanjuje funkciju imunog sistema. Vi\u0161e od jedne \u010da\u0161ice dnevno ometa produkciju probavnih enzima u jetri i apsorpciju masti, proteina i vitamina grupe B. Otrovno dejstvo alkohola na jetru podrazumeva nakupljanje masti u jetri (masna jetra), mogu\u0107nost pojave hepatitisa (upalnih promjena u \u0107elijama jetre) i pojavu ciroze jetre.<\/p>\n

Koliko uti\u010de pu\u0161enje?
\nZnatno se vi\u0161e isti\u010de da duvanski dim negativno uti\u010de na plu\u0107a, mada je to nepravedno prema jetri, na koju se tako\u0111e \u0161tetnost odra\u017eava. Kako? Duvanski dim je bogat toksi\u010dnim spojevima koji dospijevaju u krv pu\u0161a\u010da, a zadatak jetre je detoksikacija svakog pojedinog spoja. Taj zadatak nije nimalo lak.<\/p>\n

Otrovi
\nTragovi pesticida u hrani talo\u017ee se u jetri i mogu je hroni\u010dno o\u0161tetiti. Vrlo je va\u017eno temeljito prati hranu koja je gajena uz pomo\u0107 pesticida, kako bi se oprali i neki od toksi\u010dnih spojeva. Insekticide i aditive tako\u0111e treba izbjegavati.<\/p>\n

Lijekovi
\nOni optere\u0107uju jetru, jer su strane i neprirodne materije za organizam. One tjeraju jetru na \u201eprekovremeni rad\u201c, pa se preporu\u010duje selektivan pristup lijekovima.<\/p>\n

\u0160ta je masna jetra?
\nMasna jetra ve\u0107inom ne stvara tegobe ili uzrokuje samo bol pod desnim rebarnim lukom zbog pove\u0107anja jetre. Kod bolesnika sa cirozom dolazi do anoreksije, slabosti, umaranja, ponekad do mu\u010dnine i povra\u0107anja.
\nGlavni uzroci masne jetre su gojaznost, alkoholizam iIi \u0161e\u0107erna bolest. Posledica je nakupljanje masti u jetri koja prelazi 5% ukupne te\u017eine jetrenog tkiva. Uzrok su brojni uro\u0111eni i ste\u010deni poreme\u0107aji metabolizma masti.
\nUzroci mogu biti :
\n*lijekovi i toksini (alkohol, kortikosteroidi, kontracepcija)
\n* prehrambeni uzroci (gojaznost, dijabetes, gladovanje, poreme\u0107aji metabolizma masti, bolesti pankreasa, upalne bolesti creva)
\n*nasljedne bolesti (cisti\u010dna fibroza, galaktozemija, Vilsonova bolest)
\n*virusne bolesti (hepatitis C).<\/p>\n

Dugo je smatrano da to stanje nije opasno i da ne napreduje u bolest. Nova saznanja pokazuju da mo\u017ee biti vrlo ozbiljno i dovesti do ciroze jetre. Naj\u010de\u0161\u0107e se dijagnostikuje ultrazvukom stomaka i laboratorijski povi\u0161enim vrijednostima jetrenih testova. Le\u010denje zavisi od uzroka. Kod ve\u0107ine bolesnika korisno je smanjenje tjelesne te\u017eine i prekid uzimanja materije koja je dovela do masne jetre, \u0161to dovodi do pobolj\u0161anja nalaza.<\/p>\n

A \u0161ta je NASH?
\nNealkoholni steatohepatitis se obi\u010dno javlja kod gojaznih \u017eena srednjeg \u017eivotnog doba, kod insulin nezavisnih dijabeti\u010dara i osoba sa povi\u0161enim masno\u0107ama u krvi. Ova bolest na jetri pravi promjene identi\u010dne onima koje se javljaju kod bolesti jetre izazvane alkoholom, a pojavljuje se i kod onih koji ne konzumiraju alkohol.
\nDanas se pretpostavlja da je NASH uzrok ve\u0107ine ranijih ciroza jetre, kojima se nije znao uzrok. Koliki je to zdravstveni problem mo\u017ee se predstaviti \u010dinjenicom da se u SAD o\u010dekuje 4 miliona ljudi sa cirozom koju je uzrokovao NASH. Riziko faktori za NASH dele se u dvije kategorije: lijekovi i toksini, nasljedni i ste\u010deni poreme\u0107aji metabolizma.
\nNASH ima ve\u0107ina bolesnika bez tegoba i naj\u010de\u0161\u0107e se otkrije slu\u010dajno, kada se rade analize krvi u okviru sistematskog pregleda. Bolesnici se ponekad \u017eale na umor, malaksalost, bol pod desnim rebarnim lukom. Uobi\u010dajeno je da se kod takvih osoba na\u0111e uve\u0107anje jetre, a rje\u0111e i slezine.
\nDokazano je da NASH, ukoliko se ne lije\u010di, dovodi do ciroze jetre.
\nNema specifi\u010dne terapije, ve\u0107 se te\u017ei boljoj kontroli tjelesne te\u017eine i poreme\u0107aja masti i \u0161e\u0107era, uz izbjegavanje toksi\u010dnih lekova.<\/p>\n

Kad nastane ciroza jetre
\nCiroza je hroni\u010dna jetrena bolest koja dovodi do promjene gra\u0111e jetrenog tkiva, krvnih sudova i \u0107elija jetre, \u0161to mo\u017ee izazvati \u017euticu, povi\u0161eni krvni pritisak u venskom sistemu jetre, pojavu slobodne te\u010dnosti u trbu\u0161noj duplji, poreme\u0107aj svesti i zastoj rada jetre.<\/p>\n

Uzroke ciroze dijelimo na:
\n1) Virusni hepatitisi (B, C, D)
\n2) Metaboli\u010dke bolesti (hemokromatoza, Vilsonova bolest, cisti\u010dna fibroza, galaktozemija, porfirija)
\n3) Bolesti \u017eu\u010dnih puteva (za\u010depljenje \u017eu\u010dnih puteva kamenom, tumorom i sl, PBC, PSC)
\n4) Smetnje u odvo\u0111enju venske krvi (zastoj desnog srca, \u201eBudd Chiarijev\u201c sindrom)
\n5) Lijekovi i toksini
\n6) Imunolo\u0161ke bolesti
\n7) Ostali uzroci (NASH, sarkoidoza)<\/p>\n

Klini\u010dka slika
\nKod bolesnika sa cirozom jetre dolazi do anoreksije (gubitak apetita i gubitak telesne te\u017eine), slabosti, umaranja, ponekad mu\u010dnine i povra\u0107anja. U\u010destalo se javlja temperatura, \u0161to je i dijagnosti\u010dki problem zbog potrebe da se isklju\u010di izvor infekcije. Temperatura je naj\u010de\u0161\u0107e stalna, i samo se blago povisi. Brojni su i slo\u017eeni simptomi ciroze jetre:<\/p>\n

Probavni sistem:
\nzadah iz usta, pove\u0107anje zau\u0161nih \u017elijezda, pro\u0161irenja krvnih sudova probavnog sistema sa posljedi\u010dnim krvarenjem, ulkusi \u017eeluca i dvanaestopala\u010dnog creva.
\nKrvotvotok: poreme\u0107aji zgru\u0161avanja, anemija
\nPlu\u0107ni sistem: osoba se brzo pri naporu zadi\u0161e, poplave joj usta, izliv vode u grudima.
\nKardiovaskularni sistem:
\nizliv u sr\u010danoj ovojnici, ubrzan puls, hipotenzija (pad pritiska), razvoj sr\u010dane bolesti.
\nBubrezi:
\nzadr\u017eavanje soli i vode, zastoj bubrega sa visokim stepenom smrtnosti.
\nNeurolo\u0161ki sistem:
\nporeme\u0107aji svijesti i periferni neurolo\u0161ki poreme\u0107aji.
\nKo\u017ene promjene:
\n\u017eutica, crvenilo dlanova, paukoliko pro\u0161irenje krvnog suda, promjene na noktima, gubitak maljavosti.
\nMi\u0161i\u0107no-ko\u0161tane anomalije, poput gubitka mi\u0161i\u0107ne mase, u\u010destalih hernija, osteoporoza.
\nU sistemu \u017elijezda sa unutra\u0161njim lu\u010denjem doga\u0111aju se brojne promjene koje dovode do feminizacije, gubitka libida, impotencije, smanjenja testisa, gubitka menstruacije, neplodnosti i pojavom \u0161e\u0107erne bolesti koja se kod bolesnika s cirozom jetre lije\u010di tabletama, a ne insulinom.<\/p>\n

Lije\u010denje
\nU slu\u010daju bolesti jetre bez pojave te\u010dnosti u stomaku i krvarenja terapija mo\u017ee biti vrlo djelotvorna. Dijeta podrazumeva dnevno 1 g proteina po kilogramu te\u017eine pacijenta, uz 3 grama soli dnevno. Ljekar \u0107e procijeniti u fazi ciroze kada je neophodna terapija lekovima za izmokravanje i spu\u0161tanje pritiska u venskom krvotoku, laksativima, nadoknada proteina u krvi, vitamina i antibiotsko le\u010denje.
\nU slu\u010daju terminalne faze ciroze jetre jedina uspje\u0161na metoda sa visokim pre\u017eivljenjem jeste transplantacija jetre.<\/p>\n

Prevencija najbolja terapija
\nU najve\u0107em broju slu\u010dajeva prevencija zna\u010di apstinencija ili umereno uzimanje alkohola, izbegavanje rizi\u010dnog pona\u0161anja za prenos virusne bolesti i stroga kontrola preparata ljudskog porekla koji se koriste u transfuzijama. Preporu\u010duju se preventivni sistematski pregledi sa testiranjem na hepatitis B i C.<\/p>\n

Izvor: Lisa.rs<\/p>\n

Serbian Forum<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jetra je najve\u0107a \u017eliiezda u na\u0161em organizmu i jedini je unutra\u0161nji organ koji se mo\u017ee regenerisati. Bolesti jetre su na desetom mjestu kao uzro\u010dnici smrti. Brojne su i va\u017ene funkcije koje svakodnevno obavlja da nas odr\u017ei u \u017eivotu i zdravlju: *ima klju\u010dnu ulogu u preradi hrane koju jedemo, *u procesu detoksikacije, \u0161titi nas od \u0161tetnog …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[221],"class_list":["post post-693","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/693","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=693"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/693\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":701,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/693\/revisions\/701"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=693"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=693"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=693"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}