{"id":61,"date":"2016-03-17T08:16:28","date_gmt":"2016-03-17T08:16:28","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=61"},"modified":"2016-03-17T08:16:28","modified_gmt":"2016-03-17T08:16:28","slug":"hrana-za-zdravo-srce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/03\/17\/hrana-za-zdravo-srce\/","title":{"rendered":"Hrana za zdravo srce"},"content":{"rendered":"
\n

Nase srce krije sve nase tajne. Zdravlje srca<\/a> je jedno od primarnih stvari za koje se moramo brinuti.<\/p>\n

Srce je jedan od organa bez kojeg ne mo\u017eemo \u017eivjeti, zato je potrebno o njemu voditi posebnu brigu. Na rad srca mogu utjecati brojni faktori, od onih genetskih na koje ne mo\u017eemo uticati, do onih uvjetovanih na koje mo\u017eemo.<\/p>\n

\"\"
Hrana za zdravo srce<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Srcu najvise \u0161teti stres, premalo tjelesne aktivnosti, pusenje, poreme\u0107aji rada drugih organa i tjelesnih funkcija pa tako i nezdrava prehrana, koja mo\u017ee ozbiljno ugroziti zdravlje srca i cijelog organizma. Povi\u0161en tlak, \u0161e\u0107er, holesterol mogu biti pogubni za srce i krvne \u017eile.<\/p>\n

Kako biste osigurali zdravi rad srca, a s tim i dug \u017eivot, postoje odre\u0111ene vrste namirnica koje su zbog svojih svojstva vrlo zdrava za rad srca i zdravlje krvnih \u017eila. Izbjegnite pojavu sr\u010danih bolesti, sr\u010danih udara, visokog krvnog tlaka, kolesterola i dijabetesa.<\/p>\n

\u0160to jesti?<\/p>\n

Umjesto soli, \u0161e\u0107era i masno\u0107a za\u010dinite jela zdravim za\u010dinima kao \u0161to su ru\u017emarin, kadulja, origano i timjan, a koji sadr\u017ee zdrave antioksidanse, koji poma\u017eu u izbacivanju \u0161tetnih tvari iz organizma. Dodatkom crvene paprike mo\u017eete sprije\u010diti prevelika pove\u0107anja inzulina u krvi nakon jela. Osim toga, va\u0161e jelo \u0107e dobiti novi okus te \u0107e vam treba vrlo malo ili ni\u0161ta soli, \u0161e\u0107era, masno\u0107a kako bi ste spravili ukusno jelo.<\/p>\n

Crni grah<\/p>\n

Nazalost nije ba\u0161 toliko \u010dest, ali mo\u017ee se kupiti ve\u0107 kuhan u limenci, s vremena na vrijeme u su\u0161enom obliku na tr\u017enici ili pak u trgovinama sa zdravom hranom. Crni grah je bogat antioksidansima, magnezijem, folatima i vlaknima, a svi ti sastojci poma\u017eu u kontroli kolesterola i \u0161e\u0107era u krvi. Ako ga kupite u limenci, dobro ga isperite kako biste uklonili sol. Mo\u017ee se jesti kao prilog jelima i u sastavu salata.<\/p>\n

Crno vino i resveratrol<\/p>\n

Resveratrol je tvar iz crnog vina koja \u0161titi gro\u017e\u0111e od plijesni, a ubraja se u jake antioksidanse, te ima cijeli niz blagotvornih u\u010dinaka na zdravlje: spre\u010dava slabljenje sr\u010danog mi\u0161i\u0107a, usporava gru\u0161anje krvi, spre\u010dava tvorbu nakupina (plakova) na mozgu i krvnim \u017eilama, blagotvoran je kod upalnih bolesti crijeva i dijabetesa. Naravno, to ne zna\u010di ako popijete vi\u0161e vina da \u0107ete biti zdraviji. Biti \u0107ete samo pijaniji. Na dan je dovoljna jedna \u010da\u0161a crnog vina od dva decilitra. Naravno, image na umu \u0161tetnost alkohola, ako se mije\u0161a s nekim lijekovima koje eventualno uzimate.<\/p>\n

Losos i tuna<\/p>\n

Losos je jedna od najzdravijih riba koje postoje. Bogata je omega-3 masnim kiselinama, posebno DHA kiselinom, omega-3 masnom kiselinom koja je potrebna za funkcioniranje mozga odraslih osoba, razvoj \u017eiv\u010danog sustava, te je zaslu\u017ena za smanjenje mogu\u0107nosti pojave sr\u010danih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija preporu\u010da konzumaciju lososa i do dva puta jedno. Tuna je druga riba koja je bogata omega-3 masnim kiselinama iako ne toliko koliko losos. Bijela tuna sadr\u017ei vi\u0161e zdravih masnih kiselina nego druge vrste tune. Ako ju kupujete konzerviranju, kupite onu koja je pakirana u slanoj vodi, a ne ulju. Me\u0111u zdravijim ribama su jo\u0161: sku\u0161a, haringa, pastrva, srdela, in\u0107uni.<\/p>\n

Ekstra djevi\u010dansko maslinovo ulje<\/p>\n

Za\u0161to ekstra djevi\u010dansko, zato jer se radi o ulju koje je dobiveno od prvog tije\u0161njenja zdravog ploda masline. To ulje bogato je antioksidansima i zdravim monozasi\u0107enim masnim kiselinama. Kada primjerice u prehrani maslac zamijenite s maslinovim uljem, mo\u017ee do\u0107i do zna\u010dajnijeg smanjenja kolesterola u krvi. Spravljate na njemu hranu, koristite za salate, stavljate na kuhano povr\u0107e, kruh. Ekstra djevi\u010dansko maslinovo ulje najbolje je iskoristiti u roku od \u0161est mjeseci.<\/p>\n

Edamame i tofu<\/p>\n

Zeleni gra\u0161ci soje ili edamame sve vi\u0161e iz japanskih restorana sele u ku\u0107anstva diljem svijeta. Ako ih uspijete nabaviti imajte na umu osim \u0161to su ukusni, vrlo su zdravi, jer su bogati proteinima soje koji smanjuju razine triglicerida u krvi. Pola \u0161alice edamame gra\u0161aka sadr\u017ei \u010dak devet grama vlakana koje poma\u017eu smanjenju kolesterola. A umjesto crvenog mesa spravite tofu, koji je isto tako bogat proteinima soje, mineralima, vlaknima, polinezasi\u0107enim masno\u0107am
\nOrasi i bademi<\/p>\n

Jedna \u0161aka oraha (oko 40 g) mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju kolesterola u krvi te pomo\u0107i i boljoj prohodnosti arterija. Orasi su bogati omega-3 masnim kiselinama, monozasi\u0107enim masno\u0107ama i vlaknima. Zamijenite konzumaciju nezdravih grickalica s orasima i sli\u010dnim ora\u0161astim plodovima. No, imajte na umu njihovu kalori\u010dnost, te nemojte konzumirati vi\u0161e od jedne, preporu\u010dene \u0161ake dnevno (oko 300 kalorija).
\n\u0160aku oraha mo\u017eete zamijeniti i sa \u0161akom badema, bilo da ih jedete kao same ili spravljene s jelima. Poma\u017eu u smanjenju kolesterola, jer su puni biljnih sterola, vlakana i masno\u0107a zdravih za organizam. Tako\u0111er, smanjuju mogu\u0107nost pojave dijabetesa.<\/p>\n

Batat ili slatki krumpir<\/p>\n

Batat je savr\u0161en nadomjestak za obi\u010dne krumpire, \u0161to je izvrsna stvar za osobe koje boluju od dijabetesa. Imaju vrlo niski glikemijski indeks, te ne\u0107e uzrokovati nagli porast \u0161e\u0107era u krvi. Osim toga bogat je i vlaknima, vitaminom A, likopenima…<\/p>\n

Naran\u010de<\/p>\n

Ovo ukusno vo\u0107e sadr\u017ei vlakna pod nazivom pektin koja poma\u017eu u borbi protiv kolesterola, ali i kalij koji poma\u017ee u kontroli krvnog tlaka.<\/p>\n

Blitva<\/p>\n

Ovo zeleno lisnato povr\u0107e bogato je kalijem i magnezijem, koji poma\u017eu u kontroli krvnog tlaka, te vlaknima, vitaminom A i antioksidansima.<\/p>\n

Je\u010dam, zob, lan<\/p>\n

Od je\u010dma i zobi mo\u017eete spraviti ka\u0161u i pojesti ju samu ili kao prilog uz drugo jelo. Lan mo\u017eete dodati namazima, salati. pecivima i drugim jelima. On naime mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju razina kolesterola i smanjiti razinu glukoze. Konzumirajte ih u obliku cjelovitih \u017eitarica.<\/p>\n

Tre\u0161nje, vi\u0161nje i borovnice<\/p>\n

Tre\u0161nje i vi\u0161nje \u201ekrcate\u201c su antioksidansima za koje se vjeruje da \u010duvaju krvne \u017eile od za\u010depljenja. Borovnice pak sadr\u017ee beta-karoten, lutein, vitamin C, folate, magnezij, kalij i vlakna, a svi ti sastojci va\u017eni su za zdravlje srca.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nase srce krije sve nase tajne. Zdravlje srca je jedno od primarnih stvari za koje se moramo brinuti. Srce je jedan od organa bez kojeg ne mo\u017eemo \u017eivjeti, zato je potrebno o njemu voditi posebnu brigu. Na rad srca mogu utjecati brojni faktori, od onih genetskih na koje ne mo\u017eemo uticati, do onih uvjetovanih na …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[26,25,23,24],"class_list":["post post-61","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":62,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61\/revisions\/62"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}