{"id":459,"date":"2016-05-02T13:57:19","date_gmt":"2016-05-02T13:57:19","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=459"},"modified":"2016-05-02T13:57:19","modified_gmt":"2016-05-02T13:57:19","slug":"oslobodite-se-tjeskobe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/05\/02\/oslobodite-se-tjeskobe\/","title":{"rendered":"Oslobodite se tjeskobe"},"content":{"rendered":"<div class=\"entry\">\n<p>Umjerena tjeskoba je korisna, \u010dak i potrebna. Ali kada je pretjerana, postaje smetnja, to jest pravi poreme\u0107aj izazvan op\u0107im aksioznim stanjem. Ako reagirate s previ\u0161e panike na stresove svakodnevnog \u017eivota, ovo je i va\u0161 problem.<\/p>\n<p>Kao i obi\u010dno, u utrci ste s vremenom i nestrpljivo se poku\u0161avate izvu\u0107i iz prometnog krkljanca. Zaokre\u0107ete za ugao i tada, pri pogledu na beskrajno dugu kolonu automobila, nestaje i posljednji tra\u010dak nade da \u0107ete sti\u0107i na vrijeme na posao. Osje\u0107ate se izgubljeno! Odmah ste pomislili kako \u0107ete to skupo platiti. Zakasnit \u0107ete i va\u0161 \u0161ef \u0107e vas smatrati neodgovornom, ne\u0107e imati dovoljno povjerenja u vas da vam preda va\u017ene poslove, izgubit \u0107ete njegovo po\u0161tovanja.<\/p>\n<p class=\"separator\" data-blogger-escaped-style=\"clear: both; text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/2.bp.blogspot.com\/--dcyrceqlZA\/VybuBVXNX0I\/AAAAAAAAL70\/lZaiy1ygj0ALysFYqn4BmjHjRMZQp-ZmgCKgB\/s1600\/16%2B-%2B1\" data-blogger-escaped-style=\"margin-left: 1em; margin-right: 1em;\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/2.bp.blogspot.com\/--dcyrceqlZA\/VybuBVXNX0I\/AAAAAAAAL70\/lZaiy1ygj0ALysFYqn4BmjHjRMZQp-ZmgCKgB\/s320\/16%2B-%2B1\" width=\"320\" height=\"320\" border=\"0\" \/><\/a><\/p>\n<p>Ako je dovoljna jedna obi\u010dna neprilika da bi u va\u0161oj glavi pokrenula ovakav scenarij, zna\u010di da ste tjeskobna osoba. Vjerojatno to ve\u0107 i sami znate, svjesni ste da pretjerujete, ali to vas ne spre\u010dava da, svaki put kad izgubite kontrolu nad situacijom, izgubite i kontrolu nad svojim mislima i zami\u0161ljate katastrofalne posljedice.<\/p>\n<p>Od svih mogu\u0107ih pretpostavki uvijek odabirete onu najgoru \u010dime samo jo\u0161 vi\u0161e poja\u010davate svoju uznemirenost \u0161to se odra\u017eava i na va\u0161e pona\u0161anje. Postajete smeteni i nesigurni, lak\u0161e grije\u0161ite, gubite koncentraciju i tako se, kao da se sudbina \u0161ali s vama, ostvaruju sva negativna predvi\u0111anja. Za to nije kriva lo\u0161a sre\u0107a ve\u0107 va\u0161a tjeskoba. Smirite se. Duboko udahnite i nastavite \u010ditati: evo kako mo\u017eete iza\u0107i iz tog za\u010daranog kruga.<\/p>\n<p>Problem modernog vremena<\/p>\n<p>Prije ne\u0161to manje od jednog stolje\u0107a uza sve ratove, glad i bolesti nije bilo puno toga na \u0161to se \u010dovjek mogao sa sigurno\u0161\u0107u osloniti. Na sre\u0107u, danas u zapadnom svijetu imamo puno ugodnije i mirnije uvjete za \u017eivot. Pa ipak, kroni\u010dna tjeskoba je postala jedan od najra\u0161irenijih poreme\u0107aja. Danas se tjeskoba smatra pravom bole\u0161\u0107u ispred koje, \u0161to se u\u010destalosti ti\u010de, stoji samo depresija. U cijelom svijetu bilje\u017ei se veliki bum u prodaji anksiolitika i sredstava za smirenje, a u stalnom je porastu broj osoba koje zbog tog problema tra\u017ee pomo\u0107 psihologa. Koji su uzroci? Uzroci su psiholo\u0161ke prirode: \u0161to smo vi\u0161e okru\u017eeni sigurno\u0161\u0107u, to je manja sposobnost suo\u010davanja s nepredvidivim neprilikama. Danas prevladava potreba da se sve dr\u017ei pod kontrolom: alarmi protiv kra\u0111a, police osiguranja, dijagnosti\u010dki pregledi zdravlja, sigurna financijska ulaganja\u2026 Nastupilo je zlatno doba \u010dak i za nov\u010danike raznih \u010darobnjaka i gatara.<\/p>\n<p>Kako je otkriti<\/p>\n<p>Znate li nekoga u krugu svojih prijatelja i poznanika tko uvijek savr\u0161eno vlada sobom, miran je i pribran u svakom trenutku? To uspijeva samo indijskim guruima nakon dugogodi\u0161njih meditacija i molitva te potpunog distanciranja od svakodnevnih briga. Za obi\u010dne smrtnike \u017eivot se sastoji od stalnih ku\u0161nji, problema koje treba rije\u0161iti, te\u0161ko\u0107a koje treba svladati, a sve to dr\u017ei organizam u stalnom stanju pripravnosti i opreza.<\/p>\n<p>Tjeskoba, sama po sebi, uop\u0107e nije negativna. Naprotiv, ona \u010dini dio biolo\u0161kog mehanizma koji se aktivira zbog suo\u010davanja s nekim izvanrednim doga\u0111ajem. To je zvono za uzbunu koje je spremno oglasiti se svaki put kad se na vidiku pojave nevolje: pokre\u0107e unutra\u0161nju energiju, poma\u017ee da se reagira na najprikladniji na\u010din i da se predvide mogu\u0107a rje\u0161enja kako ne bismo ostali zate\u010deni situacijom.<\/p>\n<p>Normalno je tako\u0111er da je \u010dovjek uzbu\u0111en prije ispita ili prvog sastanka s privla\u010dnom osobom. Tada se, kako bismo prevladali taj blagi osje\u0107aj uznemirenosti, nastojimo pripremiti na najbolji mogu\u0107i na\u010din na ono \u0161to nas o\u010dekuje: u prvom slu\u010daju ponavljamo gradivo po tko zna koji put; u drugom odijevamo odje\u0107u u kojoj najbolje izgledamo; tra\u017eimo ohrabrenje od prijatelja ili obitelji, molimo\u2026<\/p>\n<p>Umjerena tjeskoba je korisna, \u010dak i potrebna. Ali kada je pretjerana, postaje smetnja, to jest pravi poreme\u0107aj izazvan op\u0107im aksioznim stanjem. Ako reagirate s previ\u0161e panike na stresove svakodnevnog \u017eivota, mo\u017eda ste u posljednje vrijeme u stanju umora \u0161to \u010dini preosjetljivim va\u0161 simpati\u010dki \u017eiv\u010dani sustav (dio mozga koji regulira automatske reakcije organizma).<\/p>\n<p>Takvo stanje bi se moglo usporediti s automobilom \u010dija se truba aktivira i na najmanji da\u0161ak vjetra. Mo\u017eda je rije\u010d o prolaznoj fazi vezanoj uz va\u017ene doga\u0111aje, poput promjene posla ili mjesta stanovanja, ro\u0111enja djeteta, prekida veze, financijskih problema, koji su poremetili va\u0161 svakodnevni \u017eivot. No, ako primijetite da va\u0161a tjeskoba postaje kroni\u010dna, bez oklijevanja ne\u0161to poduzmite: sigurno ve\u0107 osje\u0107ate neugodne posljedice na va\u0161em psihofizi\u010dkom stanju i kvaliteti \u017eivota.<\/p>\n<p>Tjeskoba velikom brzinom tro\u0161i va\u0161u mentalnu energiju oduzimaju\u0107i je drugim ciljevima i potrebama. Vi\u0161e ne \u017eivite u sada\u0161njosti, ne mo\u017eete u\u017eivati u malim stvarima svakodnevnog \u017eivota i, ako vam se slu\u010dajno i dogodi ne\u0161to lijepo, niste u stanju u\u017eivati u tome jer se odmah javlja strah da ne\u0107e potrajati.<\/p>\n<p>Test: Prepoznajete li se u ovom opisu<\/p>\n<p>Kako biste shvatili koliko je jaka va\u0161a tjeskoba, pitajte se koliko se \u010desto javlja i koliko traje. Zatim pogledajte koji su simptomi va\u0161e tjeskobe: ako ozna\u010dite 3 ili vi\u0161e simptoma u svakoj skupini, a osje\u0107ate ih dulje od 6 mjeseci, potra\u017eite pomo\u0107.<\/p>\n<p>Fizi\u010dki simptomi<\/p>\n<p>1. Ujutro se budite s ubrzanim kucanjem srca, osje\u0107ajem tjeskobe i pritiska u prsima.<\/p>\n<p>2. Oblijeva vas hladan znoj (posebno dlanovi) i patite od naglih promjena tjelesne temperature (valovi vru\u0107ine i hladno\u0107e) zbog doga\u0111aja koji nisu dramati\u010dni ili barem ne u tolikoj mjeri da bi opravdali sli\u010dne reakcije organizma, na primjer ako se va\u0161 partner malo kasnije vratio ku\u0107i s posla.<\/p>\n<p>3. U trenucima najve\u0107eg stresa na poslu ili u obitelji po\u010dinjete se tresti, obuzima vas osje\u0107aj da se gu\u0161ite (da vam nedostaje kisika), imate glavobolje.<\/p>\n<p>4. Lo\u0161e i malo spavate, a budite se umorni.<\/p>\n<p>5. \u010cesto su vam suha usta.<\/p>\n<p>6. Ne mo\u017eete se koncentrirati na ono \u0161to radite i \u010desto imate rupe u pam\u0107enju.<\/p>\n<p>7. Stalno osje\u0107ate napetost u mi\u0161i\u0107ima i nesvjesno imate stisnute \u010deljusti.<\/p>\n<p>8. Ubrzano i kratko di\u0161ete.<\/p>\n<p>9. \u010cesto nervozno hodate gore-dolje.<\/p>\n<p>10. Ne mo\u017eete govoriti opu\u0161tenim i mirnim tonom.<\/p>\n<p>Psihi\u010dki simptomi<\/p>\n<p>1. Sve \u0161to radite nastojite \u0161to prije zavr\u0161iti (na primjer, vrlo brzo jedete ili se perete i odijevate neprestano pogledavaju\u0107i na sat).<\/p>\n<p>2. \u010cesto se igrate kosom ili grizete nokte.<\/p>\n<p>3. \u010cesto imate nervozne tikove (ponekad i nesvjesno trep\u0107ete okom, dodirujete kosu ili nos).<\/p>\n<p>4. Imate mra\u010dne misli i pesimisti\u010dan pogled na stvarnost.<\/p>\n<p>5. Pa\u017enja vam lako skre\u0107e s onoga \u0161to radite.<\/p>\n<p>6. Osje\u0107ate nelagodu bez stvarnog razloga.<\/p>\n<p>7. Ako morate obaviti neki razgovor, odr\u017eati referat ili govoriti pred vi\u0161e ljudi, izbezumite se i osje\u0107ate se neprisebno.<\/p>\n<p>8. Ponekad ne mo\u017eete normalno razmi\u0161ljati jer se \u010dini kao da su vam misli blokirane.<\/p>\n<p>9. Ostajete u stanju napetosti dugo vremena, \u010dak i kada je doga\u0111aj koji je uzrokovao takvo stanje ve\u0107 pro\u0161ao.<\/p>\n<p>10. Gubite \u017eivce zbog svake sitnice.<\/p>\n<p>Uzroci negativnog razmi\u0161ljanja<\/p>\n<p>\u2022 Vanjski faktori: Tjeskobna osoba ne izmi\u0161lja svoje brige nego ih pove\u0107ava. Njezina pa\u017enja je usredoto\u010dena na ono \u0161to se tek treba dogoditi, na budu\u0107nost koju uvijek zami\u0161lja kao dramati\u010dnu. No, za\u0161to se javljaju negativne misli? O \u010demu ovisi ta sklonost uveli\u010davanju problema? Ne postoji jedno, jednostavno obja\u0161njenje, nego brojni faktori koji zajedno pridonose stvaranju tjeskobe.<\/p>\n<p>\u2022 Nasljednost: Brojna istra\u017eivanja su pokazala da je sklonost problemati\u010dnom suo\u010davanju sa \u017eivotom nasljedna. Tjeskobna osoba, uglavnom, ima vrlo nizak prag podno\u0161enja stresa, vrlo je malo potrebno da poklekne za razliku od uravnote\u017eenijih osoba koje tjeskoba obuzima samo kad se suo\u010de s izuzetnim situacijama.<\/p>\n<p>\u2022 Lo\u0161 primjer: Pretjerano zabrinuti roditelji prenose na djecu vlastiti na\u010din do\u017eivljavanja stvarnosti. Ako je va\u0161a majka, kad ste bili mali, svugdje vidjela opasnost, neprestano vam ponavljala koliko se brinula dok ste bili na \u0161kolskom izletu ili vas upozoravala da ne razgovarate s nepoznatim ljudima, lako je mogu\u0107e da je u vas usadila iracionalne strahove i veliku nesigurnost.<\/p>\n<p>\u2022 Trauma u podsvijesti: Mogu\u0107e je, posebno u slu\u010dajevima kroni\u010dne tjeskobe, da se uzrok mo\u017ee pripisati nekom neugodnom doga\u0111aju koji se dogodio u djetinjstvu i koji je ostavio nevidljiv trag u podsvijesti. Tada se pretjerani strah mo\u017ee javiti kao reakcija na neki poticaj koji ina\u010de ne bi predstavljao nikakav problem.<\/p>\n<p>\u2022 Individualnost: Poznato je da kroni\u010dna tjeskoba nagoni na monolog, na neprekidno razmi\u0161ljanje o vlastitim negativnim mislima i signalima koje \u0161alje vlastito tijelo. S druge strane, pogled prema vanjskom svijetu, koji je stvaran i konkretan, kod tjeskobnih je osoba nejasan te gotovo i ne postoji. No, upravo ta sklonost pretjeranoj usredoto\u010denosti na sebe i ignoriranju tu\u0111ih problema pove\u0107ava strahove i poja\u010dava prve fizi\u010dke simptome tjeskobe te, na kraju, stvara uvjete za nastanak napadaja tjeskobe u punom smislu te rije\u010di.<\/p>\n<p>Tjeskoba je \u017eenskog roda<\/p>\n<p>\u017denski spol prednja\u010di u pretjeranoj tjeskobi: \u017eene su tom problemu dvostruko vi\u0161e podlo\u017ene u odnosu na mu\u0161karce (najugro\u017eenija dob je oko 30. godine). Uglavnom se javljaju tri vrste uzroka ve\u0107e u\u010destalosti tjeskobe kod \u017eena:<\/p>\n<p>1) Razli\u010dita struktura mozga.<\/p>\n<p>Najnovijim neurobiolo\u0161kim ispitivanjima otkriveno je da je u \u017eenskom mozgu desna polutka, dakle ona koja je vezana uz emocije, razvijenija nego u mu\u0161kom. Stoga su i svi osje\u0107aji, bilo pozitivni bilo negativni, intenzivniji nego kod mu\u0161karaca.<\/p>\n<p>2) Dru\u0161tvena uvjetovanost<\/p>\n<p>Oduvijek nau\u010dene da budu \u017eene i majke, \u017eene su sklonije brizi za dobrobit drugih ljudi.<\/p>\n<p>3) Hrabrost da se prizna lo\u0161 osje\u0107aj<\/p>\n<p>\u017dene su, od djetinjstva, naviknute da govore o sebi, da analiziraju osje\u0107aje i probleme, da ih povjere drugima. Naprotiv, mu\u0161karce se od malih nogu u\u010di da moraju zanemariti negativne emocije kako bi mogli rje\u0161avati konkretne probleme \u0161to bi moglo zna\u010diti da zapravo postoji puno ve\u0107i broj mu\u0161karaca s problemom tjeskobe nego \u0161to se misli.<\/p>\n<p>Nau\u010dite kontrolirati lo\u0161e raspolo\u017eenje<\/p>\n<p>Mo\u017eete si pomo\u0107i i sami, rade\u0107i na sebi. Uz pomo\u0107 sljede\u0107ih vje\u017ebi po\u010dnite kontrolirati svoje lo\u0161e raspolo\u017eenje.<\/p>\n<p>\u2022 Svaka situacija ima svoju pozitivnu i negativnu stranu, naviknite se da se ne koncentrirate samo na onu negativnu nego po\u010dnite gledati i dobru stranu stvari. Na primjer, ako ste ukazali povjerenje osobi koja to nije zaslu\u017eila, umjesto da se mu\u010dite razmi\u0161ljaju\u0107i o tome kako ste lo\u0161e procijenili, mislite na to kako ste nau\u010dili vrlo va\u017enu \u017eivotnu lekciju.<\/p>\n<p>\u2022 Naviknite se da upotrebljavate pozitivne rije\u010di umjesto negativnih jer jezik kojim se slu\u017eimo ima velik utjecaj i na na\u0161e raspolo\u017eenje. Nemojte govoriti \u201cne mogu vi\u0161e izdr\u017eati, slomljena sam\u201d, nego \u201cmislim da bi mi dobro do\u0161ao mali odmor jer sam iscrpljena\u201d.<\/p>\n<p>\u2022 S vremenom negativne misli postaju automatske. Nau\u010dite tehniku \u201cstop\u201d: svaki put kad osjetite da vas obuzima neka katastrofalna misao, glasno recite \u201cstop\u201d. To \u0107e vam pomo\u0107i da ne upadnete u ponor opsesivne negativne misli. \u00bbini se banalno, ali je efikasno.<\/p>\n<p>\u2022 Iskoristite svoju bujnu ma\u0161tu na pozitivan na\u010din. Zatvorenih o\u010diju vizualizirajte sljede\u0107i prizor: kad osjetite da nailazi val panike, zamislite kako panika napu\u0161ta va\u0161e tijelo i odlazi u obliku bijelog oblaka. Oblak polako postaje sve tamniji i udaljava se na nebu, a vi ste oslobo\u0111eni tjeskobe.<\/p>\n<p>\u2022 Usredoto\u010dite se na jednu negativnu misao koja se \u010desto javlja, na primjer: \u201cAko kasni, sigurno se ne\u0161to lo\u0161e dogodilo.\u201d Zatvorite o\u010di i oslu\u0161kujte tu misao u glavi. Ako je brza i napasna, poku\u0161ajte je usporiti. Zatim modificirajte svoj glas i zamijenite ga glasom nekog lika iz animiranih filmova. U podlozi zamislite neku veselu muziku i izmijenjenim glasom mentalno ponovite tu misao pet puta. Sada poku\u0161ajte vratiti misao u po\u010detno stanje: vjerojatno \u0107e vam biti te\u0161ko sjetiti se kako je prvobitno zvu\u010dala. Uspjeli ste je oslabiti, a s vremenom \u0107e posve nestati. Primijenite tu vje\u017ebu na sva pesimisti\u010dna razmi\u0161ljanja koja vam kvare raspolo\u017eenje.<\/p>\n<p>Roberta Majhen, Izvor: <a href=\"http:\/\/vita.com.hr\/\">http:\/\/vita.com.hr<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.savjetnikuspjeha.com\/oslobodite-se-tjeskobe\/\">http:\/\/www.savjetnikuspjeha.com\/oslobodite-se-tjeskobe\/<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Umjerena tjeskoba je korisna, \u010dak i potrebna. Ali kada je pretjerana, postaje smetnja, to jest pravi poreme\u0107aj izazvan op\u0107im aksioznim stanjem. Ako reagirate s previ\u0161e panike na stresove svakodnevnog \u017eivota, ovo je i va\u0161 problem. Kao i obi\u010dno, u utrci ste s vremenom i nestrpljivo se poku\u0161avate izvu\u0107i iz prometnog krkljanca. Zaokre\u0107ete za ugao i &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post post-459","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=459"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/459\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":461,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/459\/revisions\/461"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}