{"id":4402,"date":"2026-09-15T17:04:58","date_gmt":"2026-09-15T17:04:58","guid":{"rendered":"https:\/\/doktorica.org\/?p=4402"},"modified":"2026-09-15T17:14:51","modified_gmt":"2026-09-15T17:14:51","slug":"zeljezo-vise-nije-samo-terapija-anemije-zasto-ga-savremene-smjernice-sve-cesce-preporucuju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2026\/09\/15\/zeljezo-vise-nije-samo-terapija-anemije-zasto-ga-savremene-smjernice-sve-cesce-preporucuju\/","title":{"rendered":"\u017deljezo vi\u0161e nije samo terapija anemije: za\u0161to ga savremene smjernice sve \u010de\u0161\u0107e preporu\u010duju?"},"content":{"rendered":"
\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u017deljezo vi\u0161e nije va\u017eno samo kada padne hemoglobin<\/h2>\n\n\n\n

Decenijama se u svakodnevnoj klini\u010dkoj praksi na \u017eeljezo prvenstveno mislilo kada pacijent razvije anemiju, nizak hemoglobin, nizak MCV, nizak feritin i tipi\u010dnu sideropeni\u010dnu krvnu sliku.<\/p>\n\n\n\n

Savremeni pristup je znatno \u0161iri.<\/p>\n\n\n\n

Danas znamo da deficit \u017eeljeza mo\u017ee biti klini\u010dki zna\u010dajan i prije nego \u0161to se razvije anemija<\/strong>. Zbog toga se u brojnim savremenim smjernicama sve ve\u0107a pa\u017enja posve\u0107uje procjeni statusa \u017eeljeza, a ne samo koncentraciji hemoglobina.<\/p>\n\n\n\n

Posebno je va\u017ean koncept tzv. funkcionalnog deficita \u017eeljeza, odnosno stanja u kojem organizam mo\u017ee imati odre\u0111ene zalihe \u017eeljeza, ali ono nije dovoljno dostupno \u0107elijama i eritropoezi.<\/p>\n\n\n\n

KDIGO 2026 za hroni\u010dnu bubre\u017enu bolest uvodi jo\u0161 precizniji termin: iron-restricted erythropoiesis \u2013 eritropoeza ograni\u010dena dostupno\u0161\u0107u \u017eeljeza<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je \u017eeljezo toliko va\u017eno?<\/h2>\n\n\n\n

\u017deljezo nije samo sastavni dio hemoglobina.<\/p>\n\n\n\n

Ono u\u010destvuje u:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • transportu i kori\u0161tenju kisika,<\/li>\n\n\n\n
  • stvaranju hemoglobina i mioglobina,<\/li>\n\n\n\n
  • funkciji mitohondrija,<\/li>\n\n\n\n
  • oksidativnoj fosforilaciji i proizvodnji ATP-a,<\/li>\n\n\n\n
  • funkciji skeletnih mi\u0161i\u0107a,<\/li>\n\n\n\n
  • funkciji sr\u010danog mi\u0161i\u0107a,<\/li>\n\n\n\n
  • brojnim enzimskim reakcijama,<\/li>\n\n\n\n
  • normalnoj eritropoezi.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Zbog toga deficit \u017eeljeza mo\u017ee imati posljedice i kada koncentracija hemoglobina jo\u0161 uvijek nije ispod referentnih vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

    Pacijent mo\u017ee imati umor, smanjenu toleranciju fizi\u010dkog napora, slabost, glavobolju, poreme\u0107aje sna ili smanjene kognitivne i fizi\u010dke sposobnosti, a da pritom jo\u0161 nema izra\u017eenu anemiju.<\/p>\n\n\n\n

    Upravo ECCO smjernice za inflamatorne bolesti crijeva nagla\u0161avaju da simptomi deficita \u017eeljeza mogu postojati bez anemije i da se lije\u010denje takvog deficita mo\u017ee razmatrati prema klini\u010dkom stanju pacijenta.<\/p>\n\n\n\n

    Feritin vi\u0161e nije dovoljan<\/h2>\n\n\n\n

    Jedna od najva\u017enijih promjena u razumijevanju metabolizma \u017eeljeza jeste spoznaja da normalan ili \u010dak povi\u0161en feritin ne isklju\u010duje uvijek nedovoljnu raspolo\u017eivost \u017eeljeza<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Feritin je istovremeno protein akutne faze.<\/p>\n\n\n\n

    Kod hroni\u010dne inflamacije njegova koncentracija mo\u017ee biti normalna ili povi\u0161ena iako je koli\u010dina \u017eeljeza dostupna eritropoezi nedovoljna.<\/p>\n\n\n\n

    Zbog toga se sve ve\u0107a pa\u017enja posve\u0107uje TSAT-u \u2013 saturaciji transferina \u017eeljezom<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    TSAT pribli\u017eno pokazuje koliki dio kapaciteta transferina trenutno prenosi \u017eeljezo i time daje informaciju o njegovoj raspolo\u017eivosti.<\/p>\n\n\n\n

    Ovo je naro\u010dito va\u017eno kod pacijenata sa hroni\u010dnom bubre\u017enom i sr\u010danom bole\u0161\u0107u. KDIGO 2026 razlikuje sistemski deficit \u017eeljeza, kod kojeg su niski i feritin i TSAT, od eritropoeze ograni\u010dene \u017eeljezom, gdje TSAT mo\u017ee biti nizak uprkos relativno o\u010duvanom ili povi\u0161enom feritinu.<\/p>\n\n\n\n

    Hepcidin je mali protein koji je promijenio na\u0161e razumijevanje \u017eeljeza<\/h2>\n\n\n\n

    Centralnu ulogu u ovoj pri\u010di ima hepcidin<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Hepcidin je jedan od glavnih regulatora metabolizma \u017eeljeza. Kod inflamacije njegova koncentracija raste.<\/p>\n\n\n\n

    Pove\u0107ani hepcidin dovodi do smanjene aktivnosti ferroportina, proteina preko kojeg \u017eeljezo izlazi iz enterocita i makrofaga u cirkulaciju.<\/p>\n\n\n\n

    Rezultat je svojevrsno \u201ezaklju\u010davanje\u201c \u017eeljeza:<\/p>\n\n\n\n

    Zeljezo mo\u017ee biti prisutno u organizmu, ali njegova dostupnost za eritropoezu i druga tkiva postaje ograni\u010dena.<\/p>\n\n\n\n

    Zato pacijent sa hroni\u010dnom inflamacijom mo\u017ee imati relativno visok feritin, a istovremeno nizak TSAT i nedovoljno raspolo\u017eivog \u017eeljeza.<\/p>\n\n\n\n

    \n\n\n\n

    1. Sr\u010dana insuficijencija \u2013 jedno od podru\u010dja najve\u0107e promjene<\/h1>\n\n\n\n

    Posebno sna\u017ean zaokret dogodio se u lije\u010denju sr\u010dane insuficijencije<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Nove ESC smjernice za sr\u010danu insuficijenciju iz 2026. godine<\/strong> navode da su deficit \u017eeljeza i anemija \u010desti kod pacijenata sa sr\u010danom insuficijencijom i da su povezani sa smanjenim funkcionalnim kapacitetom, lo\u0161ijim kvalitetom \u017eivota i prognozom.<\/p>\n\n\n\n

    Jo\u0161 va\u017enije, ESC 2026 podr\u017eava TSAT <20%<\/strong> kao noviju i jednostavniju definiciju deficita \u017eeljeza kod sr\u010dane insuficijencije, uz napomenu da je feritin osjetljiv na inflamaciju i oksidativni stres.<\/p>\n\n\n\n

    Kod simptomatskih bolesnika sa HFrEF i deficitom \u017eeljeza:<\/p>\n\n\n\n

    intravenska nadoknada \u017eeljeza preporu\u010duje se radi ubla\u017eavanja simptoma i pobolj\u0161anja kvaliteta \u017eivota, klasa preporuke I, nivo dokaza B1.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Tako\u0111er, IV \u017eeljezo treba razmotriti radi smanjenja rizika hospitalizacija zbog sr\u010dane insuficijencije, klasa IIa, B1<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Ovo je va\u017ena poruka: kod ovih pacijenata vi\u0161e se ne \u010deka nu\u017eno razvoj klasi\u010dne sideropeni\u010dne anemije da bi status \u017eeljeza postao klini\u010dki relevantan.<\/p>\n\n\n\n

    \n\n\n\n

    2. Hroni\u010dna bubre\u017ena bolest<\/h1>\n\n\n\n

    Drugo veliko podru\u010dje je hroni\u010dna bubre\u017ena bolest (CKD)<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    KDIGO je 2026. objavio novu verziju smjernica za lije\u010denje anemije u hroni\u010dnoj bubre\u017enoj bolesti.<\/p>\n\n\n\n

    Kod CKD-a problem nije samo smanjena proizvodnja eritropoetina. Inflamacija, pove\u0107ana koncentracija hepcidina, smanjena apsorpcija i raspolo\u017eivost \u017eeljeza te gubici krvi, posebno kod dijaliznih pacijenata, doprinose razvoju anemije.<\/p>\n\n\n\n

    Zato KDIGO preporu\u010duje da procjena anemije uklju\u010duje krvnu sliku, retikulocite, feritin i TSAT<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Kod pacijenata sa CKD G5 na hemodijalizi KDIGO 2026 predla\u017ee zapo\u010dinjanje terapije \u017eeljezom kada su:<\/p>\n\n\n\n

    feritin \u2264500 ng\/mL i TSAT \u226430%.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Kod CKD koji nije na hemodijalizi ili kod peritonealne dijalize kriteriji za razmatranje terapije uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n

    feritin <100 ng\/mL uz TSAT <40%<\/strong>, ili<\/p>\n\n\n\n

    feritin 100\u2013299 ng\/mL uz TSAT <25%.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Kod hemodijaliznih pacijenata kojima se zapo\u010dinje nadoknada \u017eeljeza preferira se intravenski put.<\/p>\n\n\n\n

    Ovi pragovi lijepo pokazuju za\u0161to se feritin vi\u0161e ne mo\u017ee tuma\u010diti izolovano.<\/p>\n\n\n\n

    \n\n\n\n

    3. Inflamatorne bolesti crijeva<\/h1>\n\n\n\n

    Kod Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa deficit \u017eeljeza je \u010dest zbog hroni\u010dnog gubitka krvi, inflamacije, smanjene apsorpcije i ponekad restriktivne prehrane.<\/p>\n\n\n\n

    Aktuelne ECCO smjernice preporu\u010duju nadoknadu \u017eeljeza kod sideropeni\u010dne anemije, a prepoznaju i deficit \u017eeljeza bez anemije<\/strong> kao klini\u010dki relevantno stanje.<\/p>\n\n\n\n

    Kod aktivne IBD, prethodne intolerancije oralnog \u017eeljeza ili potrebe za terapijom koja stimuli\u0161e eritropoezu, intravensko \u017eeljezo preporu\u010duje se kao terapija prvog izbora<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Kod blage sideropeni\u010dne anemije i klini\u010dki neaktivne bolesti mo\u017ee se koristiti oralno \u017eeljezo.<\/p>\n\n\n\n

    \n\n\n\n

    4. Sr\u010dana i bubre\u017ena bolest zajedno<\/h1>\n\n\n\n

    Situacija je posebno zanimljiva kod pacijenta koji istovremeno ima HFrEF i hroni\u010dnu bubre\u017enu bolest.<\/p>\n\n\n\n

    Nove ESC 2026 smjernice za kardiovaskularne bolesti i CKD navode da kod pacijenata sa HFrEF, CKD i deficitom \u017eeljeza treba razmotriti intravensko \u017eeljezo radi smanjenja rizika hospitalizacije zbog sr\u010dane insuficijencije<\/strong>, preporuka IIa, nivo B1.<\/p>\n\n\n\n

    To dodatno pokazuje koliko se deficit \u017eeljeza pomjerio iz uskog podru\u010dja hematologije u svakodnevnu internisti\u010dku praksu.<\/p>\n\n\n\n

    \n\n\n\n

    Oralno ili intravensko \u017eeljezo?<\/h2>\n\n\n\n

    Nije svakom pacijentu sa niskim feritinom potrebno intravensko \u017eeljezo.<\/p>\n\n\n\n

    Izbor zavisi od osnovne bolesti, te\u017eine deficita i anemije, simptoma, inflamacije, gastrointestinalne tolerancije, apsorpcije, prethodnog odgovora na oralnu terapiju i potrebe za brzom nadoknadom.<\/p>\n\n\n\n

    Kod jednostavnog nutritivnog deficita oralna terapija \u010desto je sasvim odgovaraju\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

    Me\u0111utim, kod pojedinih hroni\u010dnih bolesti, aktivne inflamacije, malapsorpcije, intolerancije ili nedovoljnog odgovora na oralne preparate te kada je potrebna br\u017ea nadoknada, intravenska primjena dobija znatno ve\u0107u ulogu.<\/p>\n\n\n\n

    Va\u017eno je naglasiti da \u017eeljezo nije terapija koju treba nekriti\u010dki davati svakom umornom pacijentu<\/strong>. Prije lije\u010denja potrebno je dokazati deficit i jo\u0161 va\u017enije, tra\u017eiti njegov uzrok.<\/p>\n\n\n\n

    Kod odraslog pacijenta novootkrivena sideropenija mo\u017ee biti posljedica gastrointestinalnog ili ginekolo\u0161kog krvarenja, malapsorpcije, nutritivnog deficita ili druge bolesti. KDIGO, primjerice, posebno nagla\u0161ava potrebu za evaluacijom mogu\u0107eg gubitka krvi kada je uzrok deficita nejasan.<\/p>\n\n\n\n

    \n\n\n\n

    \u0160ta se zapravo promijenilo u medicini?<\/h1>\n\n\n\n

    Promijenila se osnovna paradigma.<\/p>\n\n\n\n

    Nekada smo prvenstveno pitali:<\/p>\n\n\n\n

    \u201eKoliki je hemoglobin?\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Danas sve \u010de\u0161\u0107e pitamo:<\/p>\n\n\n\n

    \u201eIma li pacijent dovoljno raspolo\u017eivog \u017eeljeza za normalnu eritropoezu i funkciju tkiva?\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Zato kod odre\u0111enih hroni\u010dnih bolesti krvna slika vi\u0161e nije dovoljna. U odgovaraju\u0107em klini\u010dkom kontekstu potrebno je gledati najmanje:<\/p>\n\n\n\n

    Hb + MCV\/MCH + feritin + TSAT<\/strong>, uz CRP i druge parametre prema osnovnoj bolesti.<\/p>\n\n\n\n

    Posebno treba zapamtiti da je feritin akutnofazni protein. Normalna ili povi\u0161ena vrijednost u inflamatornom stanju ne mora automatski zna\u010diti da je raspolo\u017eivost \u017eeljeza optimalna.<\/p>\n\n\n\n

    Zaklju\u010dak<\/h2>\n\n\n\n

    \u017deljezo je mnogo vi\u0161e od \u201esirovine za hemoglobin\u201c.<\/p>\n\n\n\n

    Savremene smjernice sve jasnije prepoznaju da deficit \u017eeljeza mo\u017ee imati klini\u010dki zna\u010daj i prije razvoja klasi\u010dne sideropeni\u010dne anemije.<\/p>\n\n\n\n

    Najve\u0107i pomak trenutno vidimo u sr\u010danoj insuficijenciji, hroni\u010dnoj bubre\u017enoj bolesti i inflamatornim bolestima crijeva<\/strong>, gdje procjena feritina zajedno sa TSAT-om postaje va\u017ean dio klini\u010dkog odlu\u010divanja.<\/p>\n\n\n\n

    Posebno je zanimljiv smjer kojim ide medicina 2026. godine: TSAT dobija sve ve\u0107u te\u017einu, dok se feritin sve manje posmatra izolovano<\/strong>, naro\u010dito kod pacijenata sa hroni\u010dnom inflamacijom.<\/p>\n\n\n\n

    Drugim rije\u010dima, vi\u0161e ne lije\u010dimo samo broj hemoglobina. Sve bolje prepoznajemo nedostatak biolo\u0161ki raspolo\u017eivog \u017eeljeza<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    \n\n\n\n

    Literatura i smjernice<\/h2>\n\n\n\n
      \n
    1. European Society of Cardiology (ESC). 2026 ESC Guidelines for the management of heart failure.<\/strong> European Heart Journal, 2026.<\/li>\n\n\n\n
    2. Kidney Disease: Improving Global Outcomes (KDIGO). KDIGO 2026 Clinical Practice Guideline for the Management of Anemia in Chronic Kidney Disease.<\/strong> Kidney International, 2026.<\/li>\n\n\n\n
    3. European Society of Cardiology\/European Renal Association. 2026 ESC Guidelines for the management of cardiovascular disease and chronic kidney disease.<\/strong> European Heart Journal, 2026.<\/li>\n\n\n\n
    4. European Crohn’s and Colitis Organisation (ECCO). ECCO Guidelines on Extraintestinal Manifestations in Inflammatory Bowel Disease.<\/strong> Journal of Crohn’s and Colitis.<\/li>\n\n\n\n
    5. McDonagh TA, et al. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure.<\/strong> European Heart Journal \/ European Journal of Heart Failure.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

      Napomena:<\/strong> Tekst je edukativnog karaktera. Odluka o nadoknadi \u017eeljeza, izboru preparata, dozi i oralnom ili intravenskom putu primjene donosi se individualno na osnovu laboratorijskih nalaza, osnovne bolesti i va\u017ee\u0107ih stru\u010dnih smjernica.<\/p>\n\n\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      \u017deljezo se vi\u0161e ne posmatra samo kroz hemoglobin i anemiju. Saznajte \u0161ta zna\u010de feritin i TSAT te za\u0161to savremene smjernice preporu\u010duju lije\u010denje deficita \u017eeljeza kod sr\u010dane insuficijencije, hroni\u010dne bubre\u017ene bolesti i drugih stanja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4405,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[225,1283,1272,1276,1287,1286,1284,1282,1285,1279,1288,1280,1273,1278,1275,1274,1281,1277,1271],"class_list":["post post-4402","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4402"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4402\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4406,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4402\/revisions\/4406"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4405"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}