{"id":4343,"date":"2026-08-23T15:31:28","date_gmt":"2026-08-23T15:31:28","guid":{"rendered":"https:\/\/doktorica.org\/?p=4343"},"modified":"2026-08-23T15:31:58","modified_gmt":"2026-08-23T15:31:58","slug":"d-dimer-povisen-sta-znaci-i-kada-je-razlog-za-zabrinutost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2026\/08\/23\/d-dimer-povisen-sta-znaci-i-kada-je-razlog-za-zabrinutost\/","title":{"rendered":"D-dimer povi\u0161en: \u0161ta zna\u010di i kada je razlog za zabrinutost?"},"content":{"rendered":"
\n\n\n


<\/p>\n\n\n\n

Dobijete laboratorijski nalaz, pogledate rezultate i ugledate povi\u0161en D-dimer<\/strong>. Ako ste ikada \u010duli da se D-dimer odre\u0111uje kod sumnje na trombozu ili plu\u0107nu emboliju, prva reakcija mo\u017ee biti strah.<\/p>\n\n\n\n

Najva\u017enije je odmah re\u0107i:<\/p>\n\n\n\n

Povi\u0161en D-dimer ne zna\u010di automatski da imate trombozu ili plu\u0107nu emboliju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

D-dimer je veoma koristan laboratorijski test, ali njegova prava vrijednost nije u tome da sam postavi dijagnozu. Rezultat se uvijek mora tuma\u010diti zajedno sa simptomima, pregledom, godinama pacijenta, faktorima rizika i kada je potrebno, dodatnim dijagnosti\u010dkim metodama.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta je zapravo D-dimer?<\/h2>\n\n\n\n

Kada se u organizmu stvori krvni ugru\u0161ak, aktivira se sistem koagulacije i nastaje fibrin koji u\u010destvuje u stabilizaciji ugru\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n

Organizam istovremeno poku\u0161ava razgraditi taj fibrin.<\/p>\n\n\n\n

D-dimer je jedan od produkata njegove razgradnje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zato pove\u0107ana koncentracija D-dimera govori da se u organizmu odvijaju procesi stvaranja i razgradnje fibrina.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, to nam jo\u0161 uvijek ne govori zbog \u010dega<\/strong> se ti procesi odvijaju.<\/p>\n\n\n\n

Kada D-dimer mo\u017ee biti povi\u0161en?<\/h2>\n\n\n\n

D-dimer mo\u017ee biti pove\u0107an kod:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • duboke venske tromboze<\/li>\n\n\n\n
  • plu\u0107ne embolije<\/li>\n\n\n\n
  • nedavne operacije<\/li>\n\n\n\n
  • povrede<\/li>\n\n\n\n
  • infekcije i izra\u017eene upale<\/li>\n\n\n\n
  • malignih bolesti<\/li>\n\n\n\n
  • trudno\u0107e i perioda nakon poroda<\/li>\n\n\n\n
  • hospitaliziranih i te\u0161ko bolesnih pacijenata<\/li>\n\n\n\n
  • starije \u017eivotne dobi<\/li>\n\n\n\n
  • nekih drugih akutnih i hroni\u010dnih stanja<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Upravo zato povi\u0161en rezultat nije dovoljan da ka\u017eemo:<\/p>\n\n\n\n

    \u201ePacijent ima trombozu.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    To je jedna od najva\u017enijih stvari koje treba razumjeti kada gledate ovaj nalaz.<\/p>\n\n\n\n

    Za\u0161to je onda D-dimer toliko koristan?<\/h2>\n\n\n\n

    Zanimljivo je da je D-dimer \u010desto korisniji kada nije povi\u0161en<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Kod pacijenta kod kojeg je klini\u010dka vjerovatno\u0107a za vensku tromboemboliju niska ili odgovaraju\u0107e procijenjena kao mala, negativan D-dimer mo\u017ee pomo\u0107i ljekaru da isklju\u010di trombozu ili plu\u0107nu emboliju bez nepotrebnog snimanja.<\/p>\n\n\n\n

    Zato se D-dimer ne bi trebao posmatrati izolovano.<\/p>\n\n\n\n

    Ljekar prvo procjenjuje klini\u010dku vjerovatno\u0107u bolesti<\/strong>, a zatim odlu\u010duje ima li odre\u0111ivanje D-dimera smisla i treba li dalja dijagnostika.<\/p>\n\n\n\n

    D-dimer 500, 1.000, 2.000 ili 5.000 \u2013 \u0161ta zna\u010de vrijednosti?<\/h2>\n\n\n\n

    Ovo je vjerovatno pitanje koje najvi\u0161e zanima osobu koja u ruci dr\u017ei laboratorijski nalaz.<\/p>\n\n\n\n

    Odgovor mo\u017eda ne\u0107e biti onakav kakav o\u010dekujemo:<\/p>\n\n\n\n

    Ne postoji jedna vrijednost D-dimera na osnovu koje se mo\u017ee postaviti dijagnoza tromboze.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Referentne vrijednosti zavise i od metode i jedinica koje koristi laboratorija, zbog \u010dega uvijek treba gledati referentni interval naveden uz konkretan nalaz.<\/p>\n\n\n\n

    Vrijednost iznad laboratorijske granice smatra se povi\u0161enom, ali \u0161to je nalaz vi\u0161i, to jo\u0161 uvijek ne zna\u010di da mo\u017eemo iz samog broja zaklju\u010diti gdje se eventualni ugru\u0161ak nalazi ili \u010dak da ugru\u0161ak sigurno postoji.<\/p>\n\n\n\n

    Primjer:<\/p>\n\n\n\n

    Osoba mo\u017ee imati zna\u010dajno povi\u0161en D-dimer zbog ozbiljne infekcije, nakon velike operacije ili u sklopu druge bolesti, a da nema plu\u0107nu emboliju.<\/p>\n\n\n\n

    S druge strane, kod osobe sa simptomima i faktorima rizika odluka o daljoj obradi ne mo\u017ee se zasnivati samo na tome koliko je D-dimer povi\u0161en.<\/p>\n\n\n\n

    Lije\u010dimo pacijenta, a ne vrijednost D-dimera<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u0160ta je D-dimer prilago\u0111en \u017eivotnoj dobi?<\/h2>\n\n\n\n

    D-dimer ima tendenciju porasta sa starenjem.<\/p>\n\n\n\n

    Zbog toga kori\u0161tenje iste grani\u010dne vrijednosti kod osobe od 25 i osobe od 85 godina mo\u017ee dovesti do velikog broja pozitivnih nalaza kod starijih ljudi koji zapravo nemaju vensku tromboemboliju.<\/p>\n\n\n\n

    Kod odgovaraju\u0107ih ambulantnih pacijenata starijih od 50 godina mo\u017ee se koristiti dobno prilago\u0111ena grani\u010dna vrijednost<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Kod testova kod kojih je standardna granica 500 \u00b5g\/L, \u010desto se koristi formula:<\/p>\n\n\n\n

    godine \u017eivota \u00d7 10 \u00b5g\/L<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Na primjer, kod osobe od 70 godina dobno prilago\u0111ena granica bila bi:<\/p>\n\n\n\n

    70 \u00d7 10 = 700 \u00b5g\/L.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Va\u017eno je naglasiti da se ova formula ne mo\u017ee nekriti\u010dki primijeniti na svaki laboratorijski nalaz. Potrebno je znati metodu, jedinice mjerenja i klini\u010dku situaciju.<\/p>\n\n\n\n

    Kada povi\u0161en D-dimer zahtijeva dalju obradu?<\/h2>\n\n\n\n

    Sam broj nije dovoljan.<\/p>\n\n\n\n

    Posebno su va\u017eni simptomi i faktori rizika.<\/p>\n\n\n\n

    Na duboku vensku trombozu mogu upu\u0107ivati:<\/p>\n\n\n\n

      \n
    • novonastali otok jedne noge<\/li>\n\n\n\n
    • bol ili osjetljivost noge<\/li>\n\n\n\n
    • razlika u obimu nogu<\/li>\n\n\n\n
    • promjena boje ili topline ekstremiteta.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

      Na plu\u0107nu emboliju mogu upu\u0107ivati:<\/p>\n\n\n\n

        \n
      • iznenadna ote\u017eana disanja<\/li>\n\n\n\n
      • bol u grudima, posebno pri dubokom udahu<\/li>\n\n\n\n
      • ubrzan rad srca<\/li>\n\n\n\n
      • neobja\u0161njiv pad saturacije kisika<\/li>\n\n\n\n
      • iska\u0161ljavanje krvi (hemoptize)<\/li>\n\n\n\n
      • vrtoglavica ili gubitak svijesti.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

        U takvoj situaciji laboratorijski nalaz nije ne\u0161to \u0161to treba samostalno analizirati kod ku\u0107e, nego razlog za odgovaraju\u0107u medicinsku procjenu.<\/p>\n\n\n\n

        \u0160ta slijedi ako je D-dimer povi\u0161en?<\/h2>\n\n\n\n

        Zavisi od razloga zbog kojeg je test uop\u0161te ura\u0111en.<\/p>\n\n\n\n

        Kod sumnje na duboku vensku trombozu mo\u017ee biti potreban ultrazvuk dubokih vena nogu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        <\/p>\n\n\n\n

        Kod sumnje na plu\u0107nu emboliju, u odgovaraju\u0107oj klini\u010dkoj situaciji, mo\u017ee biti potrebna CT pulmonalna angiografija (CTPA)<\/strong> ili druga odgovaraju\u0107a dijagnostika.<\/p>\n\n\n\n

        Ali zapamtite da povi\u0161en D-dimer nije automatska \u201eulaznica za CT\u201c.<\/p>\n\n\n\n

        Prije svega treba procijeniti klini\u010dku vjerovatno\u0107u bolesti.<\/p>\n\n\n\n

        Mo\u017ee li D-dimer biti povi\u0161en bez tromboze?<\/h2>\n\n\n\n

        Da i to vrlo \u010desto.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        To je razlog zbog kojeg ovaj test ima dobru osjetljivost u odgovaraju\u0107im dijagnosti\u010dkim algoritmima, ali ograni\u010denu specifi\u010dnost.<\/p>\n\n\n\n

        Drugim rije\u010dima:<\/p>\n\n\n\n

        Povi\u0161en D-dimer ka\u017ee: \u201ePotrebno je pogledati \u0161iru sliku.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Ne ka\u017ee:<\/p>\n\n\n\n

        \u201eSigurno imate krvni ugru\u0161ak.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Najva\u017enije \u0161to treba zapamtiti<\/h2>\n\n\n\n

        Ako ste dobili povi\u0161en D-dimer, nemojte pani\u010diti zbog samog broja.<\/p>\n\n\n\n

        D-dimer je dio dijagnosti\u010dke slagalice<\/strong>, a ne kona\u010dna dijagnoza.<\/p>\n\n\n\n

        Njegovo zna\u010denje zavisi od:<\/p>\n\n\n\n

        vrijednosti + \u017eivotne dobi + simptoma + pregleda + faktora rizika + klini\u010dke vjerovatno\u0107e.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Zato dva pacijenta sa potpuno istom vrijedno\u0161\u0107u D-dimera mogu zahtijevati potpuno razli\u010dit pristup.<\/p>\n\n\n\n

        A upravo je to jedna od najva\u017enijih lekcija kada u\u010dimo medicinu:<\/p>\n\n\n\n

        Laboratorijski nalaz nikada ne posmatramo odvojeno od \u010dovjeka kojem pripada.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        \n\n\n\n

        Napomena<\/h3>\n\n\n\n

        Tekst je edukativnog karaktera i ne mo\u017ee zamijeniti pregled i individualnu procjenu ljekara. Ako su povi\u0161en D-dimer pra\u0107en naglo nastalim ote\u017eanim disanjem, bolom u grudima, iska\u0161ljavanjem krvi, gubitkom svijesti ili novonastalim otokom i bolom jedne noge, potrebna je hitna medicinska procjena.<\/p>\n\n\n\n

        Literatura<\/h3>\n\n\n\n

        American Society of Hematology (ASH). Clinical Practice Guidelines on Venous Thromboembolism \u2013 Diagnosis of Venous Thromboembolism.<\/p>\n\n\n\n

        Lim W, Le Gal G, Bates SM, et al. American Society of Hematology guidelines for management of venous thromboembolism: diagnosis of venous thromboembolism. Blood Advances<\/em>. 2018.<\/p>\n\n\n\n

        Righini M, Van Es J, Den Exter PL, et al. Age-adjusted D-dimer cutoff levels to rule out pulmonary embolism: the ADJUST-PE study. JAMA<\/em>. 2014.<\/p>\n\n\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Opis:
        \nPovi\u0161en D-dimer ne zna\u010di automatski trombozu ili plu\u0107nu emboliju. Saznajte \u0161ta je D-dimer, zbog \u010dega mo\u017ee biti povi\u0161en, kako se tuma\u010de vrijednosti D-dimera, \u0161ta je dobno prilago\u0111eni D-dimer i kada je potrebna dalja dijagnostika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[1162,1147,1145,1149,1150,1148,1155,1154,1153,1158,1159,1160,1156,1036,1146,1157,1152,1161,1163,1151],"class_list":["post post-4343","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4343","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4343"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4343\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4344,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4343\/revisions\/4344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4343"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4343"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4343"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}