{"id":4162,"date":"2026-04-10T10:18:55","date_gmt":"2026-04-10T10:18:55","guid":{"rendered":"https:\/\/doktorica.org\/?p=4162"},"modified":"2026-04-10T10:29:14","modified_gmt":"2026-04-10T10:29:14","slug":"arterijski-ili-kapilarni-gasovi-izmedu-smjernica-i-refleksnog-bockanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2026\/04\/10\/arterijski-ili-kapilarni-gasovi-izmedu-smjernica-i-refleksnog-bockanja\/","title":{"rendered":"Arterijski ili kapilarni gasovi: izme\u0111u smjernica i \u201crefleksnog bockanja\u201d"},"content":{"rendered":"
\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

U savremenoj klini\u010dkoj praksi, analiza gasova u krvi ostaje nezaobilazan alat u procjeni respiratornog i metaboli\u010dkog statusa bolesnika. Me\u0111utim, i pored jasno definisanih preporuka, svakodnevica \u010desto pokazuje da se arterijski uzorci uzimaju \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to je to zaista potrebno, ponekad vi\u0161e iz navike nego iz prave indikacije.<\/p>\n\n\n\n

Kada je arterijski ABS zaista neophodan?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Prema novijim smjernicama, arterijska analiza krvi (ABG) ima jasne indikacije i ne bi trebala biti rutinski postupak bez klini\u010dkog razloga. Njena primjena je opravdana kada je potrebna precizna procjena oksigenacije (PaO\u2082), ventilacije (PaCO\u2082) i acidobaznog statusa.<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dne indikacije za arterijski ABS uklju\u010duju:
-sumnju na akutnu respiratornu insuficijenciju<\/p>\n\n\n\n

-pogor\u0161anje hroni\u010dnih plu\u0107nih bolesti poput HOPB<\/p>\n\n\n\n

– te\u0161ke egzacerbacije astma<\/p>\n\n\n\n


-stanja kao \u0161to su sepsa i dijabeti\u010dka ketoacidoza <\/p>\n\n\n\n

-procjenu ventilacije kod sediranih ili neurolo\u0161ki kompromitovanih bolesnika<\/p>\n\n\n\n

-pra\u0107enje bolesnika na mehani\u010dkoj ventilaciji ili neinvazivnoj potpori disanju.<\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, arterijski ABS je alat za situacije u kojima je klini\u010dka slika ozbiljna, nejasna ili potencijalno \u017eivotno ugro\u017eavaju\u0107a , a ne dio rutinskog \u201cjutarnjeg paketa analiza\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

Treba li le\u017ee\u0107em pacijentu \u201cstalno\u201d raditi arterijski ABS?<\/em><\/strong>
Kratak odgovor je ne treba, osim ako postoji jasan razlog da se o\u010dekuje promjena nalaza koja \u0107e uticati na terapiju.<\/p>\n\n\n\n

Produ\u017eena hospitalizacija sama po sebi NIJE indikacija za ponavljanje arterijskih gasova. Kod stabilnog bolesnika, bez znakova respiratornog pogor\u0161anja, bez promjena u terapiji (npr. kisik ili ventilacija), ponavljanje ABG-a \u010desto ne donosi novu klini\u010dku vrijednost.<\/p>\n\n\n\n

U praksi, to zna\u010di:
Ako pacijent mirno di\u0161e, saturacija je stabilna i nema klini\u010dkog pogor\u0161anja, onda nema potrebe za svakodnevnim arterijskim uzorcima.
Ako nema promjene terapije, onda nema potrebe za \u201cprovjerom radi provjere\u201d
Ako rezultat ne\u0107e promijeniti terapijski pristup, vjerovatno nije ni trebao biti uzet.<\/p>\n\n\n\n

I tu dolazimo do poznatog fenomena: pacijent koji je stabilan, ali mu se arterija pronalazi s uporno\u0161\u0107u koja bi se mogla iskoristiti i u drugim segmentima medicine.<\/p>\n\n\n\n

Gdje je mjesto kapilarnog uzorka?<\/em><\/strong>
Kapilarni gasovi iz prsta ili u\u0161ne resice predstavljaju prakti\u010dnu i manje invazivnu alternativu u mnogim klini\u010dkim situacijama.<\/p>\n\n\n\n

Njihova upotreba je opravdana kod:
hemodinamski stabilnih bolesnika
pra\u0107enja hroni\u010dne hiperkapnije (npr. kod KOPB)
procjene acidobaznog statusa (pH, pCO\u2082, HCO\u2083\u207b)
kontrolnih mjerenja bez potrebe za ta\u010dnim PaO\u2082<\/p>\n\n\n\n

Prednosti kapilarnog uzorka<\/em><\/strong>
Kapilarni pristup ima nekoliko jasnih prednosti:
manja invazivnost i bolnost, lak\u0161e i br\u017ee uzimanje uzorka, manji rizik od komplikacija (hematom, arterijski spazam, tromboza), ve\u0107a prihvatljivost za pacijenta, posebno kod \u010destih kontrola.<\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, ako nam ne treba precizna vrijednost parcijalnog pritiska kisika, kapilarni uzorak mo\u017ee pru\u017eiti sasvim dovoljno informacija,<\/p>\n\n\n\n

Ograni\u010denja kapilarnog pristupa<\/em><\/strong>
Va\u017eno je naglasiti da kapilarni uzorak nije adekvatan za procjenu oksigenacije:
-paO\u2082 nije pouzdan
-saturacija nije precizna.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga, u situacijama gdje je procjena oksigenacije klju\u010dna, arterijski uzorak ostaje nezamjenjiv.<\/p>\n\n\n\n

I da zakljucimo:
Savremene smjernice jasno nagla\u0161avaju racionalnu upotrebu arterijskih gasova: cilj nije dobiti \u0161to vi\u0161e nalaza, nego dobiti pravi nalaz u pravo vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

U stabilnog bolesnika, bez klini\u010dkih promjena, svakodnevno uzimanje arterijskih uzoraka nije medicinski opravdano, ali je \u010desto organizacijski ukorijenjeno. I to pogresno.
Mo\u017eda je vrijeme da, uz sve napretke u medicini, uvedemo i jednu novu klini\u010dku vje\u0161tinu: prepoznati kada NE treba raditi arterijski ABS.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U savremenoj klini\u010dkoj praksi, analiza gasova u krvi ostaje nezaobilazan alat u procjeni respiratornog i metaboli\u010dkog statusa bolesnika. Me\u0111utim, i pored jasno definisanih preporuka, svakodnevica \u010desto pokazuje da se arterijski uzorci uzimaju \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to je to zaista potrebno, ponekad vi\u0161e iz navike nego iz prave indikacije. Kada je arterijski ABS zaista neophodan? Prema novijim …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4166,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1,15],"tags":[1040],"class_list":["post post-4162","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4162","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4162"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4162\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4167,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4162\/revisions\/4167"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4166"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4162"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4162"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4162"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}