{"id":405,"date":"2016-04-18T14:26:53","date_gmt":"2016-04-18T14:26:53","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=405"},"modified":"2016-04-18T17:18:40","modified_gmt":"2016-04-18T17:18:40","slug":"koliko-je-secer-stetan-u-prehrani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/04\/18\/koliko-je-secer-stetan-u-prehrani\/","title":{"rendered":"Zasto bijeli secer nije zdrav?"},"content":{"rendered":"
\n

Slatki ugkljikohidrat, rafinirani bijeli \u0161e\u0107er je uobi\u010dajena supstanca koja se ustalila u svakom domacinstvu. Malo ko od nas uop\u0107e razmi\u0161lja koliko je on \u0161tetan i koliko smo ovisni o njemu. Znamo li uopste gdje se on sve nalazi i koliko ga dnevno unosimo u organizam?<\/p>\n

\"image\"<\/a> <\/p>\n

Smatra se da je \u010dak vi\u0161e od 90 % ljudi ovisno o \u0161e\u0107eru na isti na\u010din kao \u0161to mo\u017eemo biti ovisni o alkoholu, kafi ili nikotinu! Konzumacijom slatkog secera na\u0161e tijelo tra\u017ei jo\u0161, kako bi na taj nacin odr\u017ealo umjetnu ravnote\u017eu u tijelu. Tako se vrtimo u krug i non stop tra\u017eimo jo\u0161. Prirodno slatke namirnice koje obiluju mnogim vitaminima i mineralima kao \u0161to su suho vo\u0107e i med, zasijenio je bijeli \u0161e\u0107er i izazvao bijelu po\u0161ast u svakoj porodici.<\/p>\n

\u0160e\u0107er je jednostavni ugljikohidrat tj. \u010dista saharoza. Nastaje od \u0161e\u0107erne trske ili repe, ali se radi o supstanci koja vi\u0161e nema nikakve poveznice s tim biljkama. Bijeli ili rafinirani \u0161e\u0107er umjetna je jemijska supstanca u kojoj nema niti vitamina, niti minerala.<\/p>\n

Rafinirani \u0161e\u0107er jako je \u0161tetan za organizam, a uz to ne postoji nutritivna vrijednost, tako da samim time ne unosimo ni\u0161ta korisno u nase tijelo.<\/p>\n

Bijeli secer mo\u017ee biti iznimno opasan za zdravlje, pogotovo se rizik povecava sa dugotrajnom i \u010destom konzumacijom.<\/p>\n

Upotreba bijelog secera povezuje se s karcinomom i kiselo\u0161\u0107u organizma, karijesom, dijabetesom, aknama, debljinom, infarktom, nervozom i mnogim drugim zdravstvenim problemima. Poseban problem je i taj \u0161to se unosom \u0161e\u0107era u tijelo tro\u0161e zalihe vitamina i minerala i organizam postoje sve slabiji.<\/p>\n

Danas postoje mnoge zamjene za bijeli \u0161e\u0107er kojima \u010dak mo\u017eemo povoljno utjecati na zdravlje. Jedna od najra\u0161irenijih je svakako med koji tijelo opskrbljuje kalcijem i \u017eeljezom. Jako dobar izvor \u010disto prirodnog \u0161e\u0107era je i vo\u0107e koje je puno vlakna, vitamina, minerala i fruktoze. \u017delju za slatkom hranom mo\u017eemo zadovoljiti i konzumacijom suhog vo\u0107a i ora\u0161astih plodova, kao \u0161to su bademi, lje\u0161njaci ili indijski ora\u0161\u010di\u0107i.<\/p>\n

Sve vi\u0161e na va\u017enosti dobiva i ekstrakt biljke Stevia. Ona je \u010dak i do 300 puta sla\u0111a od \u0161e\u0107era, a ne utje\u010de na razinu \u0161e\u0107era u krvi pa je pogodna i za dijabeti\u010dare. Mo\u017ee se koristiti u obliku praha, tableta ili teku\u0107ine.<\/p>\n

U trgovinama zdrave hrane mo\u017ee se na\u0107i i \u0161e\u0107er kokosove palme. On se dobiva iz pupoljaka kokosa, tamne je boje i slatkog karamelastog okusa. Ima nizak glikemijski indeks pa je \u0161iroko upotrebljiv. Mo\u017eete ga dodati u deserte ili napitke.<\/p>\n

Kombinacijom ovih alternativnih proizvoda mo\u017eete u potpunosti zamijeniti bijeli rafinirani \u0161e\u0107er koji ima jako \u0161tetan utjecaj na organizam.<\/p>\n

Autor: M.L<\/p>\n

http:\/\/www.ekrtica.com\/koliko-je-secer-stetan-u-prehrani\/<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slatki ugkljikohidrat, rafinirani bijeli \u0161e\u0107er je uobi\u010dajena supstanca koja se ustalila u svakom domacinstvu. Malo ko od nas uop\u0107e razmi\u0161lja koliko je on \u0161tetan i koliko smo ovisni o njemu. Znamo li uopste gdje se on sve nalazi i koliko ga dnevno unosimo u organizam? Smatra se da je \u010dak vi\u0161e od 90 % ljudi …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[147],"class_list":["post post-405","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/405","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=405"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/405\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":412,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/405\/revisions\/412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=405"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=405"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=405"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}