{"id":3986,"date":"2026-01-19T18:37:48","date_gmt":"2026-01-19T18:37:48","guid":{"rendered":"https:\/\/doktorica.org\/?p=3986"},"modified":"2026-01-19T18:39:40","modified_gmt":"2026-01-19T18:39:40","slug":"akademski-nepotizam-kao-nova-normalnost-moj-osvrt","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2026\/01\/19\/akademski-nepotizam-kao-nova-normalnost-moj-osvrt\/","title":{"rendered":"Akademski nepotizam kao nova normalnost – Moj osvrt"},"content":{"rendered":"
\n\n\n

Akademski nepotizam, porodi\u010dni klanovi i zatvoreni krugovi u nauci sve vi\u0161e potiskuju merit sistem. Satiri\u010dan, ali ozbiljan osvrt.

U teoriji, nauka po\u010diva na dokazima, metodologiji i provjerljivim rezultatima.  U praksi, sve \u010de\u0161\u0107e po\u010diva na prezimenima. Akademski nepotizam vi\u0161e nije izuzetak, nego obrazac pona\u0161anja koji se ponavlja \u0161irom regiona, a nerijetko i \u0161ire.<\/p>\n\n\n\n


Satira tu ne slu\u017ei da umanji problem, ve\u0107 da ga u\u010dini vidljivim.<\/p>\n\n\n\n

Nau\u010dni radovi danas \u010desto podsje\u0107aju na porodi\u010dna stabla. Ista prezimena, ista akademska loza, ista imena koja se rotiraju iz rada u rad. Uloga pojedinih autora ostaje nejasna, ali je njihovo prisustvo neupitno.
Formalni kriteriji su ispunjeni. Su\u0161tinski  merit sistem je potisnut.<\/p>\n\n\n\n


Porodi\u010dne akademije i zatvoreni krugovi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Poseban oblik akademskog nepotizma ogleda se u osnivanju privatnih ili parainstitucionalnih akademija nauka. \u010clanstvo se ne zasniva na me\u0111unarodnom prepoznavanju ili relevantnim istra\u017eivanjima, ve\u0107 na lojalnosti i pripadnosti odre\u0111enom krugu.
Znanje prestaje biti univerzalno, a postaje vlasni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n


Nau\u010dni skupovi bez nau\u010dne rasprave<\/strong><\/p>\n\n\n\n


Nau\u010dni kongresi i simpoziji, koji bi trebali biti prostor kriti\u010dkog dijaloga, sve \u010de\u0161\u0107e li\u010de na porodicna ritualna okupljanja. Prezentacije prolaze bez pitanja, zaklju\u010dci bez osporavanja, a kritika se do\u017eivljava kao li\u010dni napad.
Atmosfera je porodi\u010dna. Samo baklava nedostaje.<\/p>\n\n\n\n


Kad pitanje \u201e\u0161ta\u201c zamijeni pitanje \u201e\u010diji\u201c
U zdravom akademskom sistemu klju\u010dno pitanje glasi: \u0161ta si dokazao? U sistemu optere\u0107enom nepotizmom, pitanje je: \u010diji si?<\/p>\n\n\n\n


Takav pristup obeshrabruje mlade istra\u017eiva\u010de, gura talentovane pojedince na margine i nagra\u0111uje prosje\u010dnost. Dugoro\u010dno, posljedica je gubitak povjerenja u nauku kao instituciju.<\/p>\n\n\n\n


Ko ima pristup akademskoj sceni?<\/strong>
Prostor postoji za one koji su:
dobro umre\u017eeni, imaju brdo love
porodi\u010dno ili interesno povezani
ve\u0107 dio zatvorenog kruga <\/p>\n\n\n\n


Nazalost sve je manje prostora za one koji nude:
originalne ideje
kriti\u010dko mi\u0161ljenje
nezavisnost<\/p>\n\n\n\n


Satira kao signal, ne kao bijeg<\/strong>
Satira u ovom kontekstu nije ismijavanje nauke, nego upozorenje. Kada argumenti vi\u0161e ne prolaze, ironija ostaje posljednje sredstvo da se uka\u017ee na sistemski problem.
Jer nauka koja se naslje\u0111uje, a ne provjerava, prestaje biti nauka.<\/p>\n\n\n\n


Zaklju\u010dak<\/strong>
Bez transparentnosti, stvarne evaluacije i prekida s akademskim nepotizmom, nauka gubi kredibilitet. A dru\u0161tvo koje izgubi povjerenje u nauku, gubi i temelj za razvoj.<\/p>\n\n\n\n


Pitanje zato ostaje otvoreno:
ima li u savremenoj nauci mjesta za one koji nemaju prezime, ali imaju znanje?<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

zbiljan i satiri\u010dan osvrt na akademski nepotizam, porodi\u010dne klanove i uru\u0161avanje merit sistema u savremenoj nauci.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3990,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[76,3,164,1],"tags":[992],"class_list":["post post-3986","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3986","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3986"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3986\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3991,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3986\/revisions\/3991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3990"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3986"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3986"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3986"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}