{"id":376,"date":"2016-04-16T09:31:37","date_gmt":"2016-04-16T09:31:37","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=376"},"modified":"2016-04-17T10:03:44","modified_gmt":"2016-04-17T10:03:44","slug":"8-cinjenica-o-raku-stitne-zlijezde-koje-svaka-zena-treba-da-zna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/04\/16\/8-cinjenica-o-raku-stitne-zlijezde-koje-svaka-zena-treba-da-zna\/","title":{"rendered":"8 \u010dinjenica o raku \u0161titne \u017elijezde koje svaka \u017eena treba da zna\u00a0"},"content":{"rendered":"
\n

Ova mala \u017elijezda, koja je smje\u0161tena u predjelu va\u0161eg vrata, ima oblik leptira i obi\u010dno je \u0161iroka izme\u0111u 4 do 6 centimetara. Ono \u0161to je karakteristi\u010dno za nju jeste da ima ogroman uticaj na metabolizam i cijeli organizam. Vrlo je vazan organ u nasem tijelu.<\/p>\n

\u0160titna \u017elijezda proizvodi hormone koji reguli\u0161u metabolizam, rad srca, raspolo\u017eenje, tjelesnu temperaturu, te je odgovorna i za mnoge druge procese u tijelu.<\/p>\n

Preko 90 miliona ljudi \u0161irom svijeta ima poreme\u0107aj rada \u0161titne \u017elijezde, a istra\u017eivanja pokazuju da oko 180 hiljada ljudi godi\u0161nje oboli od raka \u0161titne \u017elijezde. <\/p>\n

\"image\"<\/a> <\/p>\n

Evo \u0161ta trebate znati o ovom oboljenju:<\/p>\n

Dva od tri slu\u010daja se javljaju kod osoba mla\u0111ih od 55 godina. Ve\u0107ina pacijenata sa rakom \u0161titne \u017elijezde mla\u0111a je od 55 godina, a ovaj rak javlja se i kod djece i tinejd\u017eera (oko 2% pacijenata).<\/p>\n

Istra\u017eivanja pokazuju da je ovo naj\u010de\u0161\u0107i oblik raka kod \u017eena starosti od 15 do 29 godina, dok je drugi naj\u010de\u0161\u0107i oblik (poslije raka dojke) kod \u017eena starosti od 30 do 39 godina.<\/p>\n

\u017dene su pod mnogo ve\u0107im rizikom i cine 75% od ukupnog broja slu\u010dajeva raka \u0161titne \u017elijezde, a stru\u010dnjaci nisu sigurni zbog \u010dega je to tako. <\/p>\n

Postoji korelacija izme\u0111u pove\u0107anog rizika od raka \u0161titne \u017elijezde kod \u017eena uzrasta od puberteta do menopauze, ali ne postoje uvjerljivi rezultati koji bi potkrijepili tvrdnje da to ima bilo kakve veze sa hormonima. <\/p>\n

Odre\u0111ena istra\u017eivanja sugeri\u0161u da je estrogen faktor rasta i benignih i malignih \u0107elija \u0161titne \u017elijezde, mada je potrebno sprovesti dodatna istra\u017eivanja kako bi ova tvrdnja bila i nau\u010dno dokazana.<\/p>\n

Simptomi mogu biti vrlo podmukli.<\/p>\n

Ve\u0107ina pacijenata nema simptome, ali mo\u017ee osje\u0107ati nelagodu u vratu ili napipati \u010dvori\u0107, ili osjecati lupanje srca, znojenje dlanova i slabost.
\nPacijenti sa medularnim rakom mogu imati neobja\u0161njiv proljev. Jedan od simptoma mogu biti i konstantne pote\u0161ko\u0107e sa gutanjem i promuklost.<\/p>\n

Postoji vi\u0161e tipova raka \u0161titne \u017elijezde.<\/p>\n

Oko 80% slu\u010dajeva raka \u0161titne \u017elijezde su papilarni \u2013 naj\u010de\u0161\u0107i i najmanje agresivan oblik. Rastu veoma sporo i obi\u010dno se razvijaju samo u jednom re\u017enju \u0161titne \u017elijezde. Iako se mogu pro\u0161iriti na limfne \u010dvorove u vratu, obi\u010dno se uspje\u0161no lije\u010de i rijetko su fatalni. <\/p>\n

Slijede\u0107i naj\u010de\u0161\u0107i tip je folikularni rak, a naj\u010de\u0161\u0107e se javlja kod ljudi koji ne unose dovoljne koli\u010dine joda putem ishrane. Obi\u010dno se ne \u0161iri na limfne \u010dvorove, ali mo\u017ee se ra\u0161iriti na druge dijelove tijela (naj\u010de\u0161\u0107e plu\u0107a i kosti). <\/p>\n

Medularni tip raka raste u \u0107elijama koje proizvode kalcitonin, hormon koji je uklju\u010den u metabolizam kalcijuma. Ukoliko se otkrije rano (prije \u0161irenja na druge dijelove tijela), lako se lije\u010di i dr\u017ei pod kontrolom.<\/p>\n

Rje\u0111i i agresivniji tipovi raka \u0161titne \u017elijezde su:<\/p>\n

Anaplasti\u010dni karcinom \u010dini 2% od svih slu\u010dajeva raka \u0161titne \u017elijezde. Smatra se da se ponekad mo\u017ee razviti iz postoje\u0107eg papilarnog ili folikularnog tipa raka. Ovaj tip obi\u010dno se brzo \u0161iri u vrat i druge dijelove tijela te se prili\u010dno te\u0161ko lije\u010di. Jako je agresivan.<\/p>\n

Limfom \u0161titne \u017elijezde tako\u0111e je rijedak tip raka \u0161titne \u017elijezde koji po\u010dinje da se razvija u \u0107elijama imunolo\u0161kog sistema \u0161titne \u017elijezde i raste veoma brzo. Obi\u010dno se razvija kod starijih osoba.<\/p>\n

Mo\u017ee se dijagnostikovati pomo\u0107u ultrazvuka.<\/p>\n

Prije samo tridesetak godina ultrazvuk \u0161titne \u017elijezde bio je u samom \u201cpovoju\u201d, dok se sada (u ve\u0107ini slu\u010dajeva) preporu\u010duje kod ispitivanja svih vrsta oteklina na vratu. On se naj\u010de\u0161\u0107e obavlja kako bi se utvrdila velicina i struktura \u0161titne \u017elijezde, te potencijalno opasni cvorovi. Osim toga, ultrazvuk mo\u017ee igrati ulogu u odre\u0111ivanju gdje i kako se obavlja biopsija nakon lokalizovanja \u010dvori\u0107a u \u0161titnoj \u017elijezdi.<\/p>\n

Oblici lije\u010denja<\/p>\n

Operacija je glavni oblik lije\u010denja kod gotovo svih slu\u010dajeva raka \u0161titne \u017elijezde, izuzev kod odre\u0111enih anaplasti\u010dnih tipova raka.
\nKomplikacije kod operacije \u0161titne \u017elijezde uklju\u010duju slu\u010dajna o\u0161te\u0107enja nerava koji su povezani sa glasnim \u017eicama \u0161to mo\u017ee izazvati paralizu glasnih \u017eica, promuklost, tih glas ili ote\u017eano disanje.<\/p>\n

Tireoidektomija, odnosno potpuno uklanjanje stitne zlijezde dovodi do potrebe za dozivotnim koristenjem hormona u obliku tableta.<\/p>\n

Nakon potpune tireoidektomije (potpuno uklanjanje \u0161titne \u017elijezde) prepisuje se uzimanje lijekova kako bi se \u201czamijenili\u201d hormoni \u0161titne \u017elijezde bez kojih normalan metabolizam nije mogu\u0107. Isto tako, hormonska terapija zaustavlja i rast preostalih \u0107elija raka smanjenjem nivoa tireostimuli\u0161u\u0107eg hormona (TSH).<\/p>\n

Mislite na svoje zdravlje. Uradite ultrazvuk vrata u sklopu rutinskog odlaska ljekaru.<\/p>\n

Autor:\u00a0http:\/\/minimagazin.info<\/a><\/p>\n

Izvor<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ova mala \u017elijezda, koja je smje\u0161tena u predjelu va\u0161eg vrata, ima oblik leptira i obi\u010dno je \u0161iroka izme\u0111u 4 do 6 centimetara. Ono \u0161to je karakteristi\u010dno za nju jeste da ima ogroman uticaj na metabolizam i cijeli organizam. Vrlo je vazan organ u nasem tijelu. \u0160titna \u017elijezda proizvodi hormone koji reguli\u0161u metabolizam, rad srca, raspolo\u017eenje, …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[140],"class_list":["post post-376","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":388,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/376\/revisions\/388"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=376"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=376"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}