{"id":362,"date":"2016-04-15T17:20:58","date_gmt":"2016-04-15T17:20:58","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=362"},"modified":"2016-04-25T06:37:04","modified_gmt":"2016-04-25T06:37:04","slug":"24-stvari-koje-nas-polako-ali-sigurno-ubijaju-na-radnom-mjestu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/04\/15\/24-stvari-koje-nas-polako-ali-sigurno-ubijaju-na-radnom-mjestu\/","title":{"rendered":"24 stvari koje nas polako, ali sigurno, ubijaju na radnom mjestu"},"content":{"rendered":"
\n

Stres, prekovremeni rad i vi\u0161esatno sjedenje u uredu doslovno isisavaju \u017eivot iz vas u svakom pogledu.<\/p>\n

To nisu samo kratki rokovi, lo\u0161a prehrana ili kolege koji vas priti\u0161\u0107u sa svih strana, \u010dak vas i strgana tipkovnica mo\u017ee izbaciti iz takta. Naprosto sve, od printera koji ne radi do \u0161efa koji nikad nije zadovoljan, utice na va\u0161e psihi\u010dko i fizi\u010dko zdravlje. Ovi svi razlozi dovoljni su vam da promijenite svoje radne navike.<\/p>\n

\"image\"<\/a> <\/p>\n

Sjedenje u uredu po cijele dane<\/p>\n

Vi\u0161esatno sjedenje u uredu jako je lo\u0161e za va\u0161e tijelo. Bolovi i uko\u010denost mi\u0161i\u0107a posljedice su dugotrajnog sjedenja koje nakon niza godina mo\u017ee uzrokovati \u010dak i preuranjene smrti. Pretilost, dijabetes, rak, bolesti srca mogu vas pogoditi \u010dak i ako radite samo osam sati dnevno. Velika ve\u0107ina ljudi sjedi na poslu cijeli dan, a ako ste i vi jedan od njih, Alan Hedge profesor na Cornellu savjetuje da svakih osam minuta promijenite poziciju te svakih sat vremena uzmete kratku dvominutnu pauzu.<\/p>\n

Pogrbljeno dr\u017eanje u sjede\u0107em polo\u017eaju mo\u017ee dovesti do te\u0161kih bolesti<\/p>\n

Ako va\u0161 posao zahtijeva vi\u0161esatno sjedenje, bitno je da imate udobnu stolicu koja \u0107e popraviti va\u0161e dr\u017eanje. Ukoliko je nemate to mo\u017ee dovesti do kroni\u010dnih bolesti kao \u0161to je artritis.<\/p>\n

Kori\u0161tenje visokog stola pove\u0107ava \u0161ansu od tjelesnih ozljeda<\/p>\n

Kori\u0161tenje visokog stola smanjuje opasnost od razvijanja pretilosti i sr\u010danih bolesti, ali. obzirom da ne sjedite na stolici, ve\u0107 stojite, pove\u0107ane su \u0161anse da se spotaknete, padnete i ozlijedite.<\/p>\n

Preskakanje doru\u010dka pove\u0107ava stres<\/p>\n

Uvijek ste u \u017eurbi i nemate vremena za najva\u017eniji obrok u danu. Preskakanje doru\u010dka pove\u0107at \u0107e stres i poremetiti va\u0161 metabolizam. Ljudi koji ne doru\u010dkuju, imaju ve\u0107e \u0161anse za obolijevanje od sr\u010danih bolesti, pretilosti i visokog tlaka od onih koji svako jutro doru\u010dkuju barem dva sata nakon \u0161to se probude.<\/p>\n

Jedenje brze hrane za ru\u010dak mo\u017ee uzrokovati neke od sr\u010danih bolesti<\/p>\n

Ve\u0107ina va\u0161ih kolega s posla, ponekad odlazi u restorane brze hrane. Iako to nije \u010desto, brza hrana ima puno negativnih aspekata, a to su duplo vi\u0161e kalorija i masti od hrane pripremljene kod ku\u0107e koji pove\u0107avaju rizik od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n

Duga vo\u017enja do posla, dovodi do manjka sna, visokog kolesterola i pove\u0107ava rizik od depresije<\/p>\n

Prema studiji jednog ameri\u010dkog medicinskog fakulteta, vo\u017enja automobilom vi\u0161e od 17 kilometara do posla pove\u0107ava rizik od depresije i anksioznosti i pove\u0107anje \u0161e\u0107era u krvi. \u010cak ni javni prijevoz ili vo\u017enja biciklom nisu rje\u0161enje. Jedna britanska studija je tako\u0111er otkrila da su ljudi koji putuju vi\u0161e od 30 minuta javnim prijevozom manje sretni od onih koji putuju kra\u0107e.<\/p>\n

Motivacijski sastanci mogu izazvati depresiju kod ljudi<\/p>\n

U namjeri da potaknete svoje zaposlenike, \u010desto organizirate team buildinge ili motivacijske sastanke. No, istra\u017eivanja su pokazala da ako forsirate ljude da budu pozitivni, oni po\u010dnu razmi\u0161ljati o tome koliko su nesretni. Time mo\u017eete posti\u0107i kontrau\u010dinak jer \u0107e oni postati depresivniji.<\/p>\n

Toksi\u010dni zrak neprozra\u010denih prostorija zatvara va\u0161a plu\u0107a<\/p>\n

Kada se radne prostorije redovno ne prozra\u010duju, zrak u njima mo\u017ee biti i do sto puta prljaviji od vanjskog. Zaposlenici su u tom slu\u010daju izlo\u017eeni nezdravim plinovima i kemikalijama. Klima ure\u0111aji jako zaga\u0111uju zrak te uzrokuju pojavu toksi\u010dnih \u010destica, \u0161tetnih bakterija i te sve bakterije lete u zraku koji vi udi\u0161ete.<\/p>\n

Prevelika izlo\u017eenost printerima i fotokopirkama mo\u017ee izazvati plu\u0107ne bolesti<\/p>\n

Fotokopirke i laserski printeri mogu biti smrtonosne zone ukoliko se filteri i toneri ne mijenjaju redovito. \u010cak male \u010destice tonera mogu u\u0107i u plu\u0107a i krv te izazvati plu\u0107ne ili druge bolesti.<\/p>\n

Ukoliko dr\u017eite laptop na koljenima, toplina mo\u017ee smanjiti va\u0161u plodnost<\/p>\n

Ako je va\u0161 laptop vi\u0161e u va\u0161em krilu, nego na stolu, kod mu\u0161karaca mo\u017ee do\u0107i do manje plodnosti, utvrdila su istra\u017eivanja.<\/p>\n

Vi\u0161e od 10 sati rada na dan mo\u017ee vas dovesti do sr\u010danog udara<\/p>\n

Jedno europsko istra\u017eivanje otkrilo je da ljudi koji rade vi\u0161e od 10 sati na dan, imaju 60 posto ve\u0107e \u0161anse od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n

Strogi i uvijek nezadovoljni \u0161ef<\/p>\n

Jedna \u0161vicarska studija zaklju\u010dila je da lo\u0161 \u0161ef mo\u017ee biti razlog kroni\u010dnog stresa i pove\u0107anog rizika od bolesti srca. \u0160to vi\u0161e radite za tu osobu, ve\u0107e su vam \u0161anse da imate probleme sa spavanjem, razvijete depresiju, patite od visokog tlaka i pretilosti.<\/p>\n

Rad u no\u0107nim satima pove\u0107ava stres i remeti va\u0161e prehrambene navike<\/p>\n

Oni koji ve\u0107inom rade nave\u010der, kao \u0161to su programeri, imaju ve\u0107i rizik od obolijevanja od dijabetesa tipa 2, raka i sr\u010danih bolesti. U harvardskom istra\u017eivanju koje je provedeno 2009.godine utvr\u0111eno je da su ljudi koji su se budili i radili po no\u0107i imali vi\u0161e apetita i bili su vi\u0161e izlo\u017eeni stresu.<\/p>\n

Cjelodnevno sjedenje ispred ra\u010dunala pogor\u0161ava va\u0161 vid<\/p>\n

Dugotrajno gledanje u ekran ra\u010dunala mo\u017ee o\u0161tetiti va\u0161 vid, uzrokovati migrene i glavobolje. No, ono \u0161to je dobro je to da one mogu biti samo trenutne.<\/p>\n

Nedostatak danjeg svjetla mo\u017ee utjecati na va\u0161u koncentraciju i na va\u0161e spavanje<\/p>\n

Jedna ameri\u010dka studija pokazala je da su oni zaposlenici, koji nisu bili izlo\u017eeni danjem svjetlu, spavali u prosjeku manje 46 minuta od onih koji su radili blizu prozora .<\/p>\n

Dosada vas mo\u017ee ubiti<\/p>\n

Nemojte misliti da je rije\u010d o hiperboli, dosada vas zaista mo\u017ee ubiti. Londonska studija dokazala je da su ljudi koji se stalno \u017eale na dosadu u ve\u0107oj opasnosti od preuranjene smrti te da kod njih postoji ve\u0107i rizik za razvijanje sr\u010danih bolesti i mo\u017edanog udara. Kod njih tako\u0111er postoji i ve\u0107i rizik od nesre\u0107a na poslu.<\/p>\n

Prljava tipkovnica opasna je kao i Escherichia coli<\/p>\n

Prljava tipkovnica mo\u017ee biti leglo bakterija, ukoliko je ne \u010distite i ne odr\u017eavate redovito. Mikrobiolozi su utvrdili da tipkovnica mo\u017ee biti prljavija od kupaonice, te sadr\u017eavati bakterije koje su opasne kao i E. Coli.<\/p>\n

Klice su posvuda u va\u0161em uredu<\/p>\n

Tipkovnica nije jedini izvor bakterija, tu su i ru\u010dke od vrata, liftovi, printeri, mi\u0161evi, telefonske slu\u0161alice. Zapravo su klice svuda oko vas i neke od njih mogu biti smrtonosne.<\/p>\n

Previ\u0161e tipkanja mo\u017ee uzrokovati teniski lakat<\/p>\n

Tipkanje i previ\u0161e rada na ra\u010dunalu, mo\u017ee uzrokovati teniski lakat jer kori\u0161tenje mi\u0161i\u0107a ruke i nadlaktice uzrokuje male pukotine u tetivama.<\/p>\n

Otvoreni uredi lo\u0161i su za va\u0161e zdravlje<\/p>\n

Ako radite u otvorenom uredu (open space), ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107ete biti bolesni. Konstantna komunikacija s kolegama i dijeljenje istog prostora pove\u0107ava broj zaraza.<\/p>\n

Kratki rokovi negativno utje\u010du na va\u0161e u\u010denje i memoriju<\/p>\n

Strogi i kratki rokovi utje\u010du na va\u0161e u\u010denje i memoriju. Taj kratkoro\u010dni stres, mo\u017ee biti jednako lo\u0161 kao i stres koji traje ve\u0107 mjesecima.<\/p>\n

Ostavljanje mi\u0161a na uvijek isto mjesto pove\u0107ava ozljede va\u0161ih tetiva<\/p>\n

Ako va\u0161 je va\u0161 mi\u0161 uvijek na istom mjestu to zna\u010di da ste skloni ponavljaju istih pokreta. Va\u0161e tetive se napre\u017eu zbog ponavljanja istih pokreta, te postaju osjetljive na ozljede.<\/p>\n

Prekomjerno kori\u0161tenje pametnih telefona s vremenom mo\u017ee oslabiti va\u0161e ruke i zape\u0161\u0107a<\/p>\n

Ljudi koji koriste mobitele za tipkanje poruka i pisanje e-mailova mogu oslabiti mi\u0161i\u0107e ruku i zape\u0161\u0107a.<\/p>\n

Neudobna obu\u0107a mo\u017ee dovesti do malih ozljeda, gr\u010denja mi\u0161i\u0107a i kroni\u010dnih glavobolja.<\/p>\n

No\u0161enje visokih potpetica mo\u017ee pove\u0107ati va\u0161e samopouzdanje i u\u010diniti vas vi\u0161ima, no mo\u017ee i jako na\u0161tetiti va\u0161em tijelu. Izme\u0111u 2005. i 2009. broj posjeta ortopedu se pove\u0107ao za 75 posto zbog kori\u0161tenja neudobne obu\u0107e.<\/p>\n

Izvor:\u00a0www.poslovni.hr\/<\/a><\/em><\/p>\n

http:\/\/www.savjetnikuspjeha.com\/24-stvari-koje-nas-polako-ali-sigurno-ubijaju-na-radnom-mjestu\/<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stres, prekovremeni rad i vi\u0161esatno sjedenje u uredu doslovno isisavaju \u017eivot iz vas u svakom pogledu. To nisu samo kratki rokovi, lo\u0161a prehrana ili kolege koji vas priti\u0161\u0107u sa svih strana, \u010dak vas i strgana tipkovnica mo\u017ee izbaciti iz takta. Naprosto sve, od printera koji ne radi do \u0161efa koji nikad nije zadovoljan, utice na …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[132,133,134],"class_list":["post post-362","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=362"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":423,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362\/revisions\/423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}