{"id":320,"date":"2016-04-10T11:21:12","date_gmt":"2016-04-10T11:21:12","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=320"},"modified":"2016-04-10T11:21:12","modified_gmt":"2016-04-10T11:21:12","slug":"evo-sto-se-dogada-s-nasim-mozgom-dok-setamo-prirodom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/04\/10\/evo-sto-se-dogada-s-nasim-mozgom-dok-setamo-prirodom\/","title":{"rendered":"Evo \u0161to se doga\u0111a s na\u0161im mozgom dok \u0161etamo prirodom"},"content":{"rendered":"
\n

Ljudi su stvoreni da budu u prirodi. Na\u0161 um je dizajniran da reaguje na mirise, prizore i ostale poticaje koje u njoj osje\u0107amo.<\/p>\n

\"image\"<\/a> <\/p>\n

Kada dane provodimo vani, to nas \u010dini mnogo zdravijima i sretnijima. Evo nekoliko naucnih \u010dinjenica koje bi vas mogle potaknuti da vi\u0161e vremena provodite izvan svoja \u010detiri zida.<\/p>\n

PRIRODA SMANJUJE STRES<\/p>\n

Kortizol je hormon prema kojem ljekari odre\u0111uju koli\u010dinu stresa (previ\u0161e tog hormona zna\u010di da ste pod stresom) i istra\u017eivanja su otkrila da studenti koji vi\u0161e vremena provode u \u0161umi imaju manje razine kortizola u odnosu na osobe koje ne izlaze \u010desto u prirodu. Zaposlenici u uredima s pogledom na zelenilo su zadovoljniji na svojim radnim mjestima, a pacijenti u bolnicama s pogledom na prirodu se doslovno br\u017ee oporavljaju.<\/p>\n

POBOLJ\u0160AVA SE KRATKORO\u010cNO PAM\u0106ENJE<\/p>\n

U istra\u017eivanju koje je provelo Sveu\u010dili\u0161te Michigan, jedna grupa ispitanika \u0161etala je kroz prirodu, a druga grupa je \u0161etala asfaltiranom gradskom ulicom. Obje grupe rje\u0161avale su testove pam\u0107enja prije i poslije \u0161etnje. Grupa koja je \u0161etala prirodom je bila uspje\u0161nija: na testu pam\u0107enja nakon \u0161etnje imali su 20% bolje rezultate u usporedbi s testom prije \u0161etnje prirodom.<\/p>\n

OBNAVLJA SE MENTALNA ENERGIJA<\/p>\n

Kada odete na 15-minutnu \u0161etnju u prirodu ili gledate u zvijezde, va\u0161 organizam se usporava i osje\u0107ate povezanost s necim ve\u0107im. Taj osje\u0107aj povezanosti smiruje va\u0161e raspolo\u017eenje i redukuje stres. Nakon \u0161etnje prirodom osje\u0107ate se obnovljeno, osvje\u017eeno i vitalno. Nedavno istra\u017eivanje je otkrilo da \u0161etnje \u0161umom su posebno povezane sa smanjivanjem razina tjeskobe.<\/p>\n

BOLJE RAZMI\u0160LJAMO I POVE\u0106AVA SE KONCENTRACIJA<\/p>\n

Utjecaj prirode na koncentraciju je toliko sna\u017ean da se kod djece koja imaju problem s koncetracijom stanje pobolj\u0161ava nakon samo 20 minuta provedenih u prirodi. Istra\u017eivanja su pokazala da mozak doslovno koristi druk\u010dije dijelove mozga kada rje\u0161avamo probleme kada smo u prirodi.<\/p>\n

RU\u0160E SE GRANICE<\/p>\n

Veliko istra\u017eivanje u Engleskoj je otkrilo da je zelenilo va\u017ean faktor u pobolj\u0161anju zdravstvenog stanja. Kada gradska podru\u010dja gdje \u017eive stanovnici s ni\u017eim financijskim prihodima nisu imala doticaj sa zelenilom, postojala je ve\u0107a razlika u zdravstvenim stanjima izme\u0111u slojeva s vi\u0161im i ni\u017eim primanjima. No kada su stanovnici s ni\u017eim primanjima imali pristup prirodi i vi\u0161e vremena provodili u njoj, ta se razlika smanjila.<\/p>\n

Asfalt, beton, gu\u017eve na ulicama, neonska svjetla ureda, \u017eivot u sjeni nebodera \u2013 sve to nije na\u0161e prirodno okruzenje. Zato svaku priliku iskoristitite da pobjegnete iz grada u mirni zeleni kutak prirode jer \u0107e to pomo\u0107i va\u0161em mozgu da vas odr\u017ei sretnima, zdravima i produktivnima.<\/p>\n

Izvor<\/a><\/p>\n

www.zdravaisretna.hr<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudi su stvoreni da budu u prirodi. Na\u0161 um je dizajniran da reaguje na mirise, prizore i ostale poticaje koje u njoj osje\u0107amo. Kada dane provodimo vani, to nas \u010dini mnogo zdravijima i sretnijima. Evo nekoliko naucnih \u010dinjenica koje bi vas mogle potaknuti da vi\u0161e vremena provodite izvan svoja \u010detiri zida. PRIRODA SMANJUJE STRES Kortizol …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[118],"class_list":["post post-320","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=320"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":339,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/320\/revisions\/339"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=320"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=320"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=320"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}