{"id":3061,"date":"2021-02-05T12:48:04","date_gmt":"2021-02-05T12:48:04","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=3061"},"modified":"2021-02-05T12:48:07","modified_gmt":"2021-02-05T12:48:07","slug":"deset-zivotnih-pravila-sretne-osobe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2021\/02\/05\/deset-zivotnih-pravila-sretne-osobe\/","title":{"rendered":"Deset zivotnih pravila sretne osobe"},"content":{"rendered":"<div class=\"entry\">\n\n\n<p>Deset \u017eivotnih pravila harmoni\u010dne i sretne osobe<br><\/p>\n\n\n\n<p>\u010cesto nam u \u017eivotu smetaju psiholo\u0161ke barijere, la\u017ena ubje\u0111enja i uska svijest.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako bi iza\u0161li iz tog za\u010daranog kruga, mnogi \u010ditaju klasike, nau\u010dno-popularne i vjerske publikacije. Poznati psiholog, Mihail Litvak objavio je knjigu u kojoj u tezama navodi ono \u0161to su, po njegovom mi\u0161ljenju, glavne prepreke na putu ka sretnom i zdravom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"10\"><li>Sre\u0107a je samo sporedni efekat dobro organizovanog \u017eivota.<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Sre\u0107a, radost i uspjeh, kao \u0161to je svojevremeno tvrdio psihijatar Viktor Frankl, samo je nusproizvod dobro organizovane aktivnosti. Upravo vam ta aktivnost i donosi sve te emocije.<\/p>\n\n\n\n<p>Onaj ko postavi sebi za cilj da ostvari gorepomenute \u201cnusprodukte\u201d, ide prema njima kao prema liniji horizonta \u2013 \u0161to se vi\u0161e pribli\u017eava svojim najljep\u0161im snovima, oni se sve vi\u0161e od njega udaljavaju.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"9\"><li>Kad razgovarate sa nekim, sjetite se da on tako\u0111e ima dobro mi\u0161ljenje o sebi, kao i vi o sebi<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Nikada nemojte zaboraviti da je \u010dovjek s kojim razgovarate isto \u0161to i vi \u2013 li\u010dnost. On ima formiran pogled na stvari i za to ima svoje razloge. Svi koje sre\u0107ete na svom putu biju soptvene bitke, o kojima vi ni\u0161ta ne znate. Uvijek treba paziti na \u010dovekovo samopo\u0161tovanje, koje ne smijete povrijediti.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"8\"><li>Ukoliko sami ni\u0161ta ne preduzimate, kako vam se mo\u017ee pomo\u0107i? Mo\u017ee se upravljati samo automobilom u pokretu.<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Re\u010di su uvek prolazne. U na\u0161em jeziku postoji \u010dak i izraz za to \u2013 voditi prazne razgovore. \u010covjeka prije svega odre\u0111uju njegova djela. Niko vam ne\u0107e pomo\u0107i, ako samo budete i\u0161li okolo i pri\u010dali svima koliko biste voljeli da napi\u0161ete knjigu. Zaista, kako vam u tome pomo\u0107i?<\/p>\n\n\n\n<p>Kad se budete odlu\u010dili i odnijeli rukopis izdava\u010du, uvijek \u0107e se na\u0107i prijatelji i poznanici koji \u0107e biti spremni da vas podr\u017ee. Onda kada se va\u0161 rad bude materijalizovao, drugi \u0107e dobiti priliku da vam pomognu \u2013 i to ne samo rije\u010dima.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"7\"><li>Postanite uspje\u0161ni i sve uvrede \u0107e magi\u010dno nestati<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Mnoge uvrede se formiraju unutra, usled sopstvenog osje\u0107anja neostvarenosti. Ponekad ostajemo uvrije\u0111eni i vjerujemo da situaciju mo\u017ee popraviti samo onaj koja nas je uvrijedio. Me\u0111utim, taj mehanizam funkcioni\u0161e druga\u010dije.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedna u\u010denica Mihaila Litvaka je rekla: \u201cMoji uspjesi su pomra\u010dili moje neuspjehe\u201d \u2013 i to je u osnovi ta\u010dno. Po\u010dnite da radite ono \u0161to volite i u tome dostignite visine. Ne\u0107ete ni primetiti kako sve uvrede nestale same od sebe.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"6\"><li>Ho\u0107ete da upoznate svog najve\u0107eg neprijatelja? Pogledajte se u ogledalo<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Mnogi se bore protiv stranih neprijatelja, a u stvari treba da se izbore sa sopstvenim. Na\u0161 jedini i najve\u0107i neprijatelj je u nama samima. Ne mo\u017eemo iza\u0107i iz beskona\u010dnog kruga nevolja, ako ne uklonimo unutra\u0161nje barijere, koje nam ometaju rast i razvoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Mi se prakti\u010dno nalazimo u \u010dvrstim okvirima koje su oko nas stvorili dru\u0161tvo, obrazovanje i vaspitanje. Smatramo ih svojom su\u0161tinom i tro\u0161imo na njih dobar dio svoje energije.<\/p>\n\n\n\n<p>Cjelokupna moderna psihologija usmjerena je na borbu protiv njih. Ponekad oni nastupaju samostalno i to se naziva psihoza. Isto tako, oni po pravilu govore u na\u0161e ime, a mi to \u010dak i ne prime\u0107ujemo.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"5\"><li>Tra\u017eite pravi put, ali ne prav, jer pravi put nije uvijek prav<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Zamislite da ste na 30. spratu i da treba da si\u0111ete. Najkra\u0107i put je proz prozor. Me\u0111utim, time \u0107e se va\u0161e putovanje najverovatnije i zavr\u0161iti. Najbolje i najispravnije re\u0161enje je da potra\u017eite lift, a u najgorem slu\u010daju stepenice, \u010dak i ako je u zgradi mra\u010dno i te\u0161ko se sna\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato se mo\u017ee re\u0107i da \u010dovek koji izabere prav, umesto pravog puta, podse\u0107a na muvu koja udara u staklo i ne shvata da \u0107e mnogo br\u017ee izleteti kroz vrata.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"4\"><li>Kada \u010dovek nema cilj, ni\u0161ta ne vidi. I obrnuto \u2013 cilj izo\u0161trava vid<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Jeste li nekad primjetili da ste, kad vas je voljena baka zamolila da joj donesete gajbice za rasad, po\u010deli da ih primje\u0107ujete svuda \u2013 u prodavnicama, u rukama pija\u010dnih prodavaca? \u010cak i kad vam vi\u0161e nisu potrebne, uhvatite sebe da zagledate divne drvene gajbice u piljarnicama.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako je i sa op\u0161tim ciljevima. Va\u0161a pa\u017enja je ograni\u010dena i zapa\u017eate samo ono \u0161to vam je potrebno. Cilj je kao trik: ukoliko ga pogre\u0161no postavite, ne\u0107ete vidjeti ono \u0161to vam zaista treba.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"3\"><li>Ukoliko \u017eelite da nekom ne\u0161to doka\u017eete, to zna\u010di da \u017eivite za tu osobu<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Ako ho\u0107ete da budete sretni, prestanite da dokazujete svoju ispravnost. Razmislite \u0161ta je su\u0161tina svakog dokazivanja: to je apelovanje na drugu osobu, poku\u0161aj da izmijenite njeno mi\u0161ljenje o ne\u010demu. Za\u0161to vam je to uop\u0161te potrebno?<\/p>\n\n\n\n<p>Ispada da vam je tu\u0111e mi\u0161ljenje sto puta va\u017enije od sopstvenog, po\u0161to u to ula\u017eete toliko truda. Ukoliko \u017eivite za sebe, nikome ni\u0161ta ne morate da dokazujete.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"2\"><li>Sposobnost da volite i dobro podnosite samo\u0107u \u2013 pokazatelj je du\u0161evne zrelosti. Najbolje radimo kad smo sami<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Samo\u0107u lo\u0161e podnosi onaj ko je sam sebi odbojan. Takav \u010dovek odlazi u dru\u0161tvo veruju\u0107i da \u0107e tamo postati ne\u0161to drugo. Du\u0161evno zrela osoba koristi samo\u0107u za sopstveni razvoj i prikupljanje informacija koje mo\u017ee da podari drugima. Va\u017ean dio komunikacije nije samo primiti, nego i drugoj osobi dati ono \u0161to mo\u017ee da joj bude zanimljivo.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato Mihail Litvak pita sve kojima se dopadaju njegove knjige: \u201e\u0160ta mislite, dok sam ovo pisao, koliko je ljudi bilo oko mene?\u201c<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\"><li>Sre\u0107a se sastoji u tome da HO\u0106U, MOGU i MORAM imaju isti sadr\u017eaj<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>\u010covek je \u010desto rastrzan u tri pravca: moram, ali ne \u017eelim; ho\u0107u, ali ne mogu i sli\u010dno. \u010cuvena zdravica u kojoj se ka\u017ee kako je najva\u017enije da nam \u017eelje budu u skladu sa mogu\u0107nostima ima vrlo mo\u0107nu psiholo\u0161ku podlogu. Jedino \u0161to \u010dovjek mora jeste da se razvija, sve ostalo je neobavezno.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to ho\u0107ete mora obavezno biti u skladu sa onim \u0161to morate (razvojem). A ono \u0161to mo\u017eete \u2013 to je sila kojom dopunjavate ovaj sistem, njen motor. Mihail Litvak preporu\u010duje da obavezno sastavite spisak o sva tri pravca i na taj na\u010din zavedete red u svom sistemu vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Sla\u017eete li se sa psihologom? Jesu li vas njegovi savjeti naveli da se zamislite?<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/uspesnazena.com\">uspesnazena.com<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery columns-1 is-cropped wp-block-gallery-1 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\"><ul class=\"blocks-gallery-grid\"><li class=\"blocks-gallery-item\"><figure><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"840\" height=\"1024\" src=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/majorstreetstyle_cg7uu9zjudv9201943013679842333-840x1024.jpg\" alt=\"\" data-id=\"2969\" data-full-url=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/majorstreetstyle_cg7uu9zjudv9201943013679842333.jpg\" data-link=\"http:\/\/doktorica.org\/majorstreetstyle_cg7uu9zjudv9201943013679842333-jpg\/\" class=\"wp-image-2969\" srcset=\"https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/majorstreetstyle_cg7uu9zjudv9201943013679842333-840x1024.jpg 840w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/majorstreetstyle_cg7uu9zjudv9201943013679842333-246x300.jpg 246w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/majorstreetstyle_cg7uu9zjudv9201943013679842333-768x936.jpg 768w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/majorstreetstyle_cg7uu9zjudv9201943013679842333.jpg 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 840px) 100vw, 840px\" \/><\/figure><\/li><\/ul><\/figure>\n\n\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Deset \u017eivotnih pravila harmoni\u010dne i sretne osobe \u010cesto nam u \u017eivotu smetaju psiholo\u0161ke barijere, la\u017ena ubje\u0111enja i uska svijest. Kako bi iza\u0161li iz tog za\u010daranog kruga, mnogi \u010ditaju klasike, nau\u010dno-popularne i vjerske publikacije. Poznati psiholog, Mihail Litvak objavio je knjigu u kojoj u tezama navodi ono \u0161to su, po njegovom mi\u0161ljenju, glavne prepreke na putu &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[534],"class_list":["post post-3061","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3061","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3061"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3061\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3062,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3061\/revisions\/3062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3061"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3061"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3061"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}