{"id":2756,"date":"2020-04-08T19:43:02","date_gmt":"2020-04-08T19:43:02","guid":{"rendered":"https:\/\/doktorica.org\/?p=2756"},"modified":"2020-04-08T19:43:20","modified_gmt":"2020-04-08T19:43:20","slug":"negativne-misli-vezane-uz-covid-19-kako-ih-kontrolirati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2020\/04\/08\/negativne-misli-vezane-uz-covid-19-kako-ih-kontrolirati\/","title":{"rendered":"Negativne misli vezane uz COVID-19: kako ih kontrolirati"},"content":{"rendered":"
\n\n\n

Negativne misli vezane uz COVID-19: kako ih kontrolirati<\/p>\n\n\n\n

U situacijama haosa, morate ostati mirni.<\/p>\n\n\n\n

Psihologija vrlo dobro poznaje fenomen koji se naziva socijalna zaraza. To su situacije u kojima se emocije \u0161ire, stvaraju\u0107i sna\u017ean stres, brigu, pa \u010dak i paniku. Koronavirusna tjeskoba poga\u0111a sve i potrebno je zaustaviti njene u\u010dinke kako bismo pravilno upravljali situacijom u kojoj se nalazimo.<\/p>\n\n\n\n

Do\u017eivljavanje jakih pani\u010dnih senzacija mijenja na\u0161 \u017eivotni stil. Pandemija koronavirusa zasigurno ima u\u010dinke na privredu, ali najgore je \u0161to nas tjera da se pona\u0161amo neracionalno. Na primjer, veliki dio stanovni\u0161tva mjesecima je posjecivao supermarkete i napravio zalihe hrane i toaletnog papira. Ima li takvo pona\u0161anje smisla? O\u010dito ne.<\/p>\n\n\n\n

Moramo biti jasni. Anksioznost je dio nas i kao takva ima svrhu i va\u017enost. Zahvaljuju\u0107i tome, u stvari upozoravamo sebe i reagiramo na opasnosti koje \u0161tite na\u0161 opstanak.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstima neizvjesnosti i zabrinutosti, poput trenutnog stanja s kojim smo suo\u010deni, vrlo je va\u017eno dr\u017eati tjeskobu pod kontrolom. Ova emocija mora biti na\u0161 saveznik, a ne uzrok dalje zabrinutosti zbog koje usvajamo nelogi\u010dna i iracionalna pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n

U trenutnom stanju na\u0161 strah mo\u017ee biti drugi virus jednako opasan kao COVID-19 .<\/p>\n\n\n\n

Razlog? Ako nas uhvati strah, na\u0161a psihi\u010dka nelagoda \u0107e se pove\u0107ati i pokazat \u0107emo na\u0161e najgore osobine. Ovo definitivno nije vrijeme za strah. Ovih dana moramo izvu\u0107i ono najbolje u nama i pribje\u0107i svojoj mentalnoj snazi.<\/p>\n\n\n\n

Klasi\u010dna engleska poruka “Keep calm” trebala bi se odnositi na sve. Ova se fraza prvi put pojavila u Velikoj Britaniji 1939. godine u knji\u017eici za podizanje morala stanovni\u0161tva. Kasnije je, kao \u0161to svi znamo, postala ikoni\u010dna fraza. Je li pomoglo?<\/p>\n\n\n\n

U stvarnosti, me\u0111utim, nije ba\u0161 korisno re\u0107i nekome da ostane miran. Danas je za smirivanje koronavirusne anksioznosti potrebno jo\u0161 ne\u0161to: moramo trenirati mentalni fokus.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o smanjenju hiperaktivnosti amigdale i na\u0161im emocijama da aktiviramo prefrontalni korteks, odnosno podru\u010dje mozga koje nam omogu\u0107uje djelovati i razmi\u0161ljati na ciljani na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

  1. Izbjegavajte opijenost informacijama<\/li><\/ol>\n\n\n\n

    Mora se izbje\u0107i preoptere\u0107enost informacijama. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priznala je da trenutna kriza uzrokuje ogroman stres stanovni\u0161tvu. Da bismo umanjili negativan utjecaj stresa, moramo se izbjegavati 24 sata dnevno izlagati vijestima i podacima koji nam se neprekidno pru\u017eaju.<\/p>\n\n\n\n

    Moramo biti informirani, ali bez da smo opsjednuti vijestima. Neprekidno provjeravanje brojeva, stope zaraze, novih slu\u010dajeva, novih smrtnih slu\u010dajeva je \u0161tetno i kontraproduktivno.<\/p>\n\n\n\n

    1. Da bi se nosili s negativnim mislima, treba biti racionalan<\/li><\/ol>\n\n\n\n

      Bojati se logi\u010dno je. Me\u0111utim, taj strah mora biti racionalan. Na primjer: \u201eBojim se zaraziti. \u0160to da radim? “. Obavijestite zdravstvene radnike i poduzmite sve potrebne mjere opreza. “Bojim se da \u0107e se moj otac ili djed razboljeti. \u0160to mogu u\u010diniti?”. Za\u0161titite ih slijede\u0107i sve potrebne protokole.<\/p>\n\n\n\n

      Strah mora biti mehanizam koji nas poti\u010de na poduzimanje korisnih mjera za djelovanje. Stoga moramo dr\u017eati pod kontrolom posebno negativne misli koje pove\u0107avaju paniku.<\/p>\n\n\n\n

      Ako nas napadaju ideje poput “svi \u0107emo umrijeti” ili “nema rje\u0161enja”, moramo poku\u0161ati biti racionalni. Na koji na\u010din? Tra\u017eenje informacija iz pouzdanih izvora. Na primjer, gledaju\u0107i statisti\u010dke podatke koji dolaze iz Kine: stopa smrtnosti je 2,3%.<\/p>\n\n\n\n

      1. Koronavirusna anksioznost poti\u010de nesigurnost. Istina je da se suo\u010davamo s novom situacijom koju nikad prije nismo do\u017eivjeli. To je novi virus i jo\u0161 uvijek nema cjepiva.<\/li><\/ol>\n\n\n\n

        Pored toga, ne znamo koliko \u0107e trajati restriktivne mjere i karantenski period. Sve to nas vodi da \u017eivimo u neizvjesnosti s kojom ne znaju svi upravljati.<\/p>\n\n\n\n

        \u0160to mo\u017eemo u\u010diniti? Bolje je usredoto\u010diti se na sada\u0161njost, na “ovdje i sada”. U tim je slu\u010dajevima ideal uspostaviti rutinu koju treba po\u0161tivati, \u0161to nas prisiljava da se usredoto\u010dimo na sada\u0161nji trenutak.<\/p>\n\n\n\n

        \u200c<\/p>\n\n\n\n

        1. Koronavirusna anksioznost: dijelite emocija da biste \u017eivjeli bolje<\/li><\/ol>\n\n\n\n

          Ljutnja je vrlo \u010dest osje\u0107aj koji slabi one koji je do\u017eivljavaju. Ovo je vrijeme da prihvatimo sve svoje emocije i podijelimo ih s drugima kako bi prona\u0161li ravnote\u017eu.<\/p>\n\n\n\n

          Nije potrebno hraniti se osje\u0107ajima straha, ve\u0107 nau\u010diti upravljati njima i stvarati prostore koji nam nude nadu, energiju i emocionalnu udobnost.<\/p>\n\n\n\n

          1. Budite realni: rizik se ne smije umanjivati \u200b\u200bili pove\u0107ati<\/li><\/ol>\n\n\n\n

            Jedan od na\u010dina za upravljanje koronavirus anksiozno\u0161\u0107u je biti realan u svakom trenutku. Ne smijemo pasti u psiholo\u0161ke mehanizme za\u0161tite koji nas vode da minimiziramo rizik, jer smo mladi ili zato \u0161to je na na\u0161em podru\u010dju stopa zara\u017eenih vrlo niska, pa je stoga i opasnost manja.<\/p>\n\n\n\n

            Ali ne smijemo \u010dak maksimalno pove\u0107ati opasnost do ta\u010dke nesanice i dopustiti da COVID-19 bude na\u0161a jedina misao. Postoji stvarni rizik i mora se prihvatiti.<\/p>\n\n\n\n

            U biti, radi se o prilago\u0111avanju toj novoj stvarnosti svjesni odgovornosti prema sebi i drugima. Ako se uspani\u010dimo zbog koronavirusa, nikome nismo od pomo\u0107i. Ako podcjenjujemo situaciju, rizikujemo sebe i druge. Moramo djelovati ravnote\u017eom i zdravim razumom.<\/p>\n\n\n\n

            1. Koronavirusna anksioznost: mi ne kontroliramo ono \u0161to se doga\u0111a, ali mo\u017eemo kontrolirati svoje reakcije i postupke<\/li><\/ol>\n\n\n\n

              Da bismo upravljali anksiozno\u0161\u0107u od koronavirusa, moramo zabilje\u017eiti jednu stvarnost: nemamo kontrolu nad COVID-19. Me\u0111utim, mo\u017eemo kontrolirati svoje reakcije i pona\u0161anja. Moramo se zapitati kako se \u017eelimo sjetiti ovog razdoblja kad je pro\u0161lo.<\/p>\n\n\n\n

              Bilo bi lijepo zapamtiti nas kao ljude koji su ostali mirni, odgovorni i koji su se brinuli o sebi i drugima.<\/p>\n\n\n\n

              1. Dnevni ciljevi<\/li><\/ol>\n\n\n\n

                Nitko nije mogao predvidjeti trenutnu situaciju, ali moramo je \u017eivjeti i suo\u010diti s njom. Me\u0111utim, za ubla\u017eavanje krivulje zaraze kao i Kina moglo bi trebati nekoliko tjedana.<\/p>\n\n\n\n

                Do tog dana dva elementa koji \u0107e nam pomo\u0107i smanjiti te\u017einu tjeskobe od koronavirusa. Prvi je postavljanje dnevnih ciljeva. Drugi ostati u kontaktu s ljudima koje volimo.<\/p>\n\n\n\n

                Ciljevi moraju biti kratkoro\u010dni i dugoro\u010dni. Kad ustajemo svaki dan, preporu\u010dljivo je postaviti kratkoro\u010dni cilj: pro\u010ditati knjigu, napraviti ne\u0161to novo s partnerom ili djecom, o\u010distiti ku\u0107u, pisati, slikati itd. Dugoro\u010dni ciljevi, me\u0111utim, daju nam nadu i podsje\u0107aju nas da nas \u010deka budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n

                Jednako je va\u017eno odr\u017eavati kontakt s ljudima do kojih nam je stalo. Sada vi\u0161e nego ikad WhatsApp, Viber i videopozivi omogu\u0107uju nam da budemo u kontaktu s obitelji i prijateljima. Koristimo tehnologije i ne odustajemo od nade. Na\u0161 stav mo\u017ee nam pomo\u0107i da bolje prebrodimo ovaj te\u0161ki trenutak.<\/p>\n\n\n\n

                • <\/figure><\/li><\/ul><\/figure>\n\n\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                  Negativne misli vezane uz COVID-19: kako ih kontrolirati U situacijama haosa, morate ostati mirni. Psihologija vrlo dobro poznaje fenomen koji se naziva socijalna zaraza. To su situacije u kojima se emocije \u0161ire, stvaraju\u0107i sna\u017ean stres, brigu, pa \u010dak i paniku. Koronavirusna tjeskoba poga\u0111a sve i potrebno je zaustaviti njene u\u010dinke kako bismo pravilno upravljali situacijom …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2755,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[631,630,634,633,632],"class_list":["post post-2756","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2756","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2756"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2756\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2757,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2756\/revisions\/2757"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2756"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2756"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2756"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}