{"id":212,"date":"2016-03-31T18:35:09","date_gmt":"2016-03-31T18:35:09","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=212"},"modified":"2016-04-28T06:22:11","modified_gmt":"2016-04-28T06:22:11","slug":"evo-zasto-je-vjezbanje-super-stvar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/03\/31\/evo-zasto-je-vjezbanje-super-stvar\/","title":{"rendered":"Evo za\u0161to je vje\u017ebanje super stvar"},"content":{"rendered":"<div class=\"entry\">\n<p>Redovno vje\u017ebanje mo\u017ee vam pomo\u0107i da izgradite ja\u010de mi\u0161i\u0107e, sprije\u010dite nastanak hroni\u010dnih oboljenja i da vam odje\u0107a mnogo bolje stoji. Me\u0111utim, postoji jo\u0161 jedna korist od fizi\u010dke aktivnosti koja je zaista vrijedna pomena: na\u010din na koji vje\u017ebanje \u010dak i u umjerenim koli\u010dinama \u201coduzima\u201d godine sa va\u0161eg lica i tijela, bez obzira na broj ro\u0111endana koje ste proslavili. Naravno, ne mo\u017eete promijeniti va\u0161u hronolo\u0161ku starosnu dob, ali vje\u017ebanje mo\u017ee pobolj\u0161ati va\u0161e zdravlje do ta\u010dke gdje \u0107ete se osje\u0107ati i izgledati mla\u0111e od svojih godina. <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/8f8cdf4b-d7c5-44ff-9df8-101f6d579598.jpg\"><img decoding=\"async\" title=\"8f8cdf4b-d7c5-44ff-9df8-101f6d579598.jpg\" class=\"alignnone size-full\"  alt=\"image\" src=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/8f8cdf4b-d7c5-44ff-9df8-101f6d579598.jpg\" \/><\/a> <\/p>\n<p>Donosimo trinaest fizi\u010dkih i mentalnih prednosti koje vje\u017ebanje mo\u017ee imati na va\u0161 mozak i tijelo.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje vam daje vi\u0161e elana i energije<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje je kao prirodni energetski napitak koji va\u0161em mozgu i tijelu poma\u017ee da imaju vi\u0161e elana i energije. Vje\u017ebanje dovodi va\u0161e tijelo u stanje pobu\u0111enosti \u0161to zna\u010di da ste vitalniji i da imate ve\u0107i osje\u0107aj blagostanja. Dnevni zadaci postaju manje naporni te zahtijevaju manje napora za njihovo obavljanje. Poletniji ste te imate osje\u0107aj kao da ste dekadu ili dvije mla\u0111i.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje pokre\u0107e va\u0161 seksualni nagon<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje pobolj\u0161ava protok krvi u cijelom tijelu, uklju\u010duju\u0107i i dio \u201cispod pojasa\u201d, a zbog toga bolje reagujete te ste uzbu\u0111eniji. Pored toga, vje\u017ebanje pobolj\u0161ava seksualni nagon i u psiholo\u0161kom smislu, jer vje\u017ebanjem sti\u010dete vi\u0161e samopouzdanja o va\u0161em izgledu i tijelu te razmi\u0161ljate o sebi kao privla\u010dnijoj i po\u017eeljnijoj osobi.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje va\u0161u ko\u017eu odr\u017eava mekanom i sjajnom<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja pokazuju da \u017eene koje su u \u010detrdesetim godinama i koje redovno vje\u017ebaju imaju ko\u017eu koja je gipkija i elasti\u010dnija, kao kod \u017eena u tridesetim i dvadesetim godinama. Ta razlika nema nikakve veze sa izlaganjem suncu (usljed \u010dega va\u0161a ko\u017ea br\u017ee stari, ukoliko ne koristite kremu sa za\u0161titnim faktorom), ve\u0107 se pretpostavlja da vje\u017ebanje stvara tjelesne supstance koje poma\u017eu u usporavanju starenja ko\u017ee, mada nau\u010dnici priznaju da je potrebno uraditi dodatna istra\u017eivanja kako bi se ustanovilo na koji na\u010din vje\u017ebanje mijenja sastav ko\u017ee.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje pobolj\u0161ava va\u0161e dr\u017eanje<\/p>\n<p>Zbog gubitka mi\u0161i\u0107ne mase i promjene gustine kostiju, va\u0161e dr\u017eanje mijenja se kako starite. Suprotstavite se ovome pomo\u0107u treninga snage koji gradi mi\u0161i\u0107e i pobolj\u0161ava zdravlje kostiju, posebno u predjelu trupa i ki\u010dme (\u0161to, na kraju, poma\u017ee da imate pravilno dr\u017eanje te da ne hodate pogrbljeni. Samim tim, izgleda\u0107ete mla\u0111e).<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje pobolj\u0161ava va\u0161u fleksibilnost<\/p>\n<p>Usljed starenja va\u0161i zglobovi i mi\u0161i\u0107i postaju sve fiksiraniji u jednom mjestu (upravo zbog toga postajete podlo\u017eniji lomovima). Redovno vje\u017ebanje, posebno treninzi istezanja (joga i pilates), poma\u017eu vam da budete opu\u0161teniji i savitljiviji. Ukoliko vi\u0161e volite kardio trening, fleksibilnost mo\u017eete pobolj\u0161ati zagrijavanjem i hla\u0111enjem nakon treninga pomo\u0107u valjaka od pjene. Ovaj fitnes alat elimini\u0161e \u010dvorove koji se stvaraju na mi\u0161i\u0107ima.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje pobolj\u0161ava raspolo\u017eenje<\/p>\n<p>Endorfini, tjelesne hemikalije koje se otpu\u0161taju kada ste aktivni, zaslu\u017eni su za pobolj\u0161anje raspolo\u017eenja. Oni su poput prirodnih opijata koje va\u0161e tijelo proizvodi. Istra\u017eivanja pokazuju da vje\u017ebanje mo\u017ee izazvati promjene i na drugim neurotransmiterima koji vam poma\u017eu da se osje\u0107ate bolje i prijatnije.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje vam poma\u017ee da bolje spavate<\/p>\n<p>Miran san je kao fontana mladosti, a vje\u017ebanje vam poma\u017ee da ga postignete. Vje\u017ebanje \u0107e vas umoriti, naravno, ali tu ima i vi\u0161e od toga. Dobar san poma\u017ee svim sistemima u va\u0161em tijelu da optimalno funkcioni\u0161u pa je i manja vjerovatno\u0107a da budete pod stresom i da se okre\u0107ete u krevetu cijele no\u0107i. Nedavna istra\u017eivanja ovo podr\u017eavaju pokazuju\u0107i da najmanje 150 minuta vje\u017ebanja sedmi\u010dno pobolj\u0161ava kvalitet spavanja za 65%.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje pobolj\u0161ava metabolizam<\/p>\n<p>Metabolizam prirodno usporava kako starimo pa je te\u017ee i izbje\u0107i debljanje, kako godine prolaze. Sre\u0107om, redovno vje\u017ebanje poma\u017ee da pove\u0107ate kona\u010dni broj sagorenih kalorija te da odr\u017eite stalnu tjelesnu te\u017einu. Vi\u0161e kalorija \u0107ete sagoriti ukoliko u redovni trening uvrstite, par puta sedmi\u010dno, trening otpora. (Vje\u017ebanje sa tegovima poma\u017ee u izgradnji mi\u0161i\u0107ne mase, a \u0161to vi\u0161e mi\u0161i\u0107a imate to vi\u0161e kalorija sagorijevate).<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje usporava starenje \u0107elija<\/p>\n<p>Zbog vje\u017ebanja se ne osje\u0107ate samo mla\u0111e \u2013 ono, zapravo, mo\u017ee \u201cisklju\u010diti\u201d proces starenja u va\u0161im hromozomima. To ima veze sa telomerima, kapama koje se nalaze na krajevima hromozoma, a koje kontroli\u0161u starenje. Telomeri se skra\u0107uju kako starite, a du\u017ei telomeri povezuju se sa dugovje\u010dno\u0161\u0107u. Nedavna istra\u017eivanja prona\u0161la su vezu izme\u0111u redovnog vje\u017ebanja i izdu\u017eivanja telomera, \u0161to sugeri\u0161e da vje\u017ebanje mo\u017ee usporiti sat i pomo\u0107i vam da du\u017ee \u017eivite. Iako vje\u017ebanje ne garantuje du\u017ei \u017eivot, ono vam u velikoj mjeri mo\u017ee pobolj\u0161ati \u0161anse.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje smanjuje masne naslage na stomaku<\/p>\n<p>Kako ulazite u srednje godine tako i masne naslage, koje su se primarno nalazile na bokovima i butinama, po\u010dinju da se pojavljuju i na stomaku (ovo se naj\u010de\u0161\u0107e de\u0161ava nakon menopauze). Za razliku od masnih naslaga na drugim dijelovima tijela, ove visceralne masti mogu pove\u0107ati rizik od nastanka i razvoja hroni\u010dnih oboljenja, kao \u0161to su dijabetes i sr\u010dana oboljenja. Te masno\u0107e su \u201ctvrdoglave\u201d, ali se mogu smanjiti pa \u010dak i u potpunosti eliminisati redovnim kardio treninzima. Istra\u017eivanja pokazuju da kardio trening mo\u017ee dovesti do ve\u0107eg gubitka masnih naslaga sa stomaka od treninga snage ili kombinacije treninga snage i kardio treninga.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje ubla\u017eava stres<\/p>\n<p>Tr\u010danje ili hodanje mogu vam skrenuti misli sa briga i ubla\u017eiti anksioznost. Ali, mo\u017ee postojati i fiziolo\u0161ki razlog zbog kojeg vje\u017ebanje sni\u017eava nivo stresa. Otpu\u0161tanje endorfina podstaknuto vje\u017ebanjem ima opu\u0161taju\u0107i efekat i smanjuje napetost. Tako\u0111e, meditativni oblici vje\u017ebi, kao \u0161to je joga, podsti\u010du pribranost dok se kre\u0107ete.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje pobolj\u0161ava pam\u0107enje<\/p>\n<p>Kako godine prolaze, sasvim je normalno da postanete zaboravni. Ali, istra\u017eivanja pokazuju da se mo\u017eete boriti protiv toga pomo\u0107u vje\u017ebanja. Istra\u017eivanja pokazuju da redovne aerobne vje\u017ebe pove\u0107avaju veli\u010dinu hipokamusa, dijela mozga koji se povezuje s pam\u0107enjem. Ranija istra\u017eivanja povezuju vje\u017ebanje sa izo\u0161trenijim kognitivnim sposobnostima.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje vas \u0161titi od sr\u010danih oboljenja<\/p>\n<p>Redovno vje\u017ebanje smanjuje rizik od kardiolo\u0161kih problema koji imaju tendenciju da se pojavljuju kako starite, kao \u0161to su visok krvni pritisak i visok nivo triglicerida. Oboje doprinosi nastanku sr\u010danih oboljenja. Vje\u017ebanje, tako\u0111e, pove\u0107ava nivo HDL (dobrog) holesterola koji va\u0161e srce \u0161titi od kardio-vaskularnih oboljenja.<\/p>\n<p>Autor: <a href=\"http:\/\/www.minimagazin.info\/2016\/03\/07\/13-nacina-na-koje-vas-jedna-besplatna-stvar-cini-ljepsima-i-zdravijima\/\">minimagazin.info<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Redovno vje\u017ebanje mo\u017ee vam pomo\u0107i da izgradite ja\u010de mi\u0161i\u0107e, sprije\u010dite nastanak hroni\u010dnih oboljenja i da vam odje\u0107a mnogo bolje stoji. Me\u0111utim, postoji jo\u0161 jedna korist od fizi\u010dke aktivnosti koja je zaista vrijedna pomena: na\u010din na koji vje\u017ebanje \u010dak i u umjerenim koli\u010dinama \u201coduzima\u201d godine sa va\u0161eg lica i tijela, bez obzira na broj ro\u0111endana koje &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[85],"class_list":["post post-212","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=212"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/212\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":427,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/212\/revisions\/427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}