{"id":1729,"date":"2017-11-30T10:50:51","date_gmt":"2017-11-30T10:50:51","guid":{"rendered":"https:\/\/doktorica.org\/?p=1729"},"modified":"2017-11-30T10:54:45","modified_gmt":"2017-11-30T10:54:45","slug":"2-2-navike-sretnih-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2017\/11\/30\/2-2-navike-sretnih-ljudi\/","title":{"rendered":"22 navike sretnih ljudi"},"content":{"rendered":"
\n

Na svijetu postoje dvije vrste ljudi: oni koji biraju da budu sretni i oni koji su odlu\u010dili da budu nesretni. <\/p>\n

Najbogatija osoba na svijetu mo\u017ee biti nesretna, dok besku\u0107nik mo\u017ee biti nasmijan i zadovoljan. Sretni ljudi su sretni, jer \u010dine sami sebe sretnima. Imaju pozitivan pogled na \u017eivot i u miru su sami sa sobom. Kako oni to posti\u017eu? Prili\u010dno jednostavno.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Sretni ljudi njeguju dobre navike koje pobolj\u0161avaju njihove \u017eivote. Oni njeguju druga\u010dije navike. Stoga ako upitate sretne osobe \u0161to se trude \u0161to vi\u0161e \u010diniti, one \u0107e vam vjerovatno re\u0107i da:<\/p>\n

1. Nisu zlopamtila i lakse opra\u0161taju<\/b><\/p>\n

Sretni ljudi znaju da je bolje oprostiti i zaboraviti, nego dopustiti negativnim osje\u0107ajima da prevladaju nad pozitivnima. Zlopam\u0107enje mo\u017ee na mnoge na\u010dine \u0161tetno uticati na na\u0161e zdravlje, mo\u017ee dovesti do depresije, tjeskobe ili stresa. Za\u0161to biste dopustili da osoba koja vas je povrijedila ima mo\u0107 nad vama? Ako otpustite lo\u0161e osje\u0107aje zbog uvreda koje su vam nanijeli drugi, ima\u0107ete \u010distu savjest i dovoljno energije da u\u017eivate u dobrim stvarima u \u017eivotu.<\/p>\n

2. Ljubazni su prema drugima<\/b><\/p>\n

Jeste li znali da je nau\u010dno dokazano kako ste sretniji ako ste ljubazni prema drugima? Svaki put kada u\u010dinite ne\u0161to nesebi\u010dno, va\u0161 mozak proizvodi serotonin, hormon koji ubla\u017eava napetost i podi\u017ee va\u0161u energiju. Ali ne samo to…Ako se odnosite prema drugima s ljubavlju i po\u0161tuju\u0107i njih i njihovo dostojanstvo, mo\u0107i \u0107ete da izgradite kvalitetnije me\u0111uljudske odnose.<\/p>\n

3. Na probleme gledaju kao na izazove<\/b><\/p>\n

Rije\u010d \u201eproblem\u201c nikada nije dio rije\u010dnika sretne osobe, jer problem se do\u017eivljava kao ono \u0161to nas vra\u0107a nekoliko koraka unazad, kao borba ili neizvjesna situacija, dok je izazov ne\u0161to pozitivno, prilika, zadatak ili podstrek da se ne\u0161to usudimo uraditi. Stoga poku\u0161ajte prepreke na koje nailazite posmatrati kao izazove.<\/p>\n

4. Izra\u017eavaju zahvalnost za ono \u0161to ve\u0107 imaju<\/b><\/p>\n

Popularna izreka glasi otprilike ovako: \u201eNajsretniji ljudi nemaju najbolje od svega, oni samo naprave najbolje od onoga \u0161to imaju.\u201c Va\u0161 \u0107e osje\u0107aj zadovoljstva biti puno dublji ako uvijek budete svjesni svojih blagoslova umjesto da \u017eudite za ne\u010dim \u0161to nemate.<\/p>\n

5. Oni i sanjaju<\/b><\/p>\n

Ljudi koji imaju velike snove, svoje \u0107e ciljeve ostvariti prije nego oni koji ih nemaju. Ako se usudite sanjati, bi\u0107ete usredsre\u0111eni i dobro raspolo\u017eeni.<\/p>\n

6. Ne optere\u0107uju se sitnicama<\/b><\/p>\n

Sretni ljudi se pitaju: \u201eHo\u0107e li mi ovaj problem biti va\u017ean za godinu dana?\u201c. Oni znaju da je \u017eivot prekratak da bi ga protra\u0107ili na prili\u010dno neva\u017ene \u017eivotne situacije. Ako ne dopustite da vas takve situacije optere\u0107uju, bi\u0107ete opu\u0161teniji te \u0107ete mo\u0107i u\u017eivati u onome \u0161to je u \u017eivotu zaista va\u017eno.<\/p>\n

7. Govore dobro o drugima<\/b><\/p>\n

\u010covjek se dobro osje\u0107a kada je ljubazan. Koliko god tra\u010darenje bilo zabavno, nakon njega \u0107ete se gotovo uvijek osje\u0107ati krivim i punim kajanja. Isticanje lijepih stvari kod drugih ohrabri\u0107e vas da razmi\u0161ljate pozitivno i da ne osu\u0111ujete.<\/p>\n

8. Nikada se ne opravdavaju<\/b><\/p>\n

Bend\u017eamin Frenklin je jednom rekao: \u201eKo je dobar u tra\u017eenju opravdanja, rijetko je dobar u bilo \u010demu drugom\u201c. Sretni ljudi se ne opravdavaju i ne krive druge za svoje gre\u0161ke… Umjesto toga ih priznaju, te se \u010dine\u0107i tako, aktivno nastoje mijenjati na bolje.<\/p>\n

9. \u017dive u sada\u0161njosti<\/b><\/p>\n

Sretni ljudi ne \u017eale za pro\u0161lo\u0161\u0107u i nisu zabrinuti za budu\u0107nost. Oni u\u017eivaju u sada\u0161njosti, potpuno posve\u0107eni onome \u0161to trenutno rade. Zato, zaustavite se i pogledajte kako je lijepo nebo iznad vas.<\/p>\n

10. Svakog jutra ustaju u pribli\u017eno isto vrijeme<\/b><\/p>\n

Jeste li primjetili da su mnogi uspje\u0161ni ljudi ranoranioci? Ustajanje u isto vrijeme stabilizova\u0107e va\u0161 biolo\u0161ki ritam, pove\u0107ati produktivnost, te vas u\u010diniti mirnim i fokusiranim.<\/p>\n

11. Izbjegavaju upore\u0111ivati se s drugima<\/b><\/p>\n

Svako radi svojim tempom, pa se nema smisla upore\u0111ivati s drugima. Ako budete razmi\u0161ljali kako ste bolji od nekoga, u vama \u0107e se pojaviti nezdrav osje\u0107aj superiornosti. Ako pak budete mislili da je neko bolji od vas, osje\u0107a\u0107ete se lo\u0161e. Bi\u0107ete sretniji ako se na vlastiti napredak usredsredite, a tu\u0111i pohvalite.<\/p>\n

12. Mudro biraju prijatelje<\/b><\/p>\n

Tuga voli dru\u0161tvo\u2026 Zato je va\u017eno okru\u017eiti se optimisti\u010dnim ljudima koji \u0107e vas podsticati da ostvarujete svoje ciljeve. \u0160to ste vi\u0161e okru\u017eeni takvim ljudima, bolje \u0107ete se osje\u0107ati.<\/p>\n

13. Ne tra\u017ee odobravanje<\/b><\/p>\n

Sretni ljudi ne mare za to \u0161ta drugi misle o njima. Slijede svoje srce i ne dopu\u0161taju da ih drugi obeshrabre. Znaju da je nemogu\u0107e svima udovoljiti. Zato poslu\u0161ajte \u0161ta vam drugi imaju re\u0107i, ali nikada ne tra\u017eite njihovo odobravanje.<\/p>\n

14. Pa\u017eljivo slu\u0161aju<\/b><\/p>\n

Manje pri\u010dajte \u2013 vi\u0161e slu\u0161ajte. Slu\u0161anje \u010dini va\u0161 um otvorenim za mudrost drugih te vam omogu\u0107ava da poslu\u0161ate razli\u010dita mi\u0161ljenja. \u0160to intenzivnije slu\u0161ate, to va\u0161 um postaje ti\u0161i, a vi postajete sve zadovoljniji.<\/p>\n

15. Njeguju me\u0111uljudske odnose<\/b><\/p>\n

Usamljena osoba je tu\u017ena osoba. Sretni ljudi su svjesni koliko je va\u017eno razvijati jake, i zdrave odnose. Stoga uvijek imajte vremena za svoju porodicu, prijatelje i sve voljene osobe.<\/p>\n

16. Oni meditiraju<\/b><\/p>\n

Meditacija uti\u0161ava um i poma\u017ee u pronala\u017eenju unutra\u0161njeg mira. Ne morate biti majstori meditacije kako biste u tome uspjeli. Sretni ljudi znaju uti\u0161ati svoj um bilo kada i bilo gdje, naro\u010dito kada znaju da se trebaju smiriti.<\/p>\n

17. Hrane se zdravo<\/b><\/p>\n

Zbog brze hrane \u010dovjek se osje\u0107a usporeno, a u takvom stanju te\u0161ko je biti sretan. Sve \u0161to pojedete, direktno uti\u010de na sposobnost va\u0161eg tijela da proizvodi hormone koji odre\u0111uju raspolo\u017eenje, energiju i koncentraciju. Zbog toga potrudite se da jedete hranu koja \u0107e va\u0161 um i tijelo odr\u017eavati u dobroj formi.<\/p>\n

18. Oni vje\u017ebaju<\/b><\/p>\n

Istra\u017eivanja su pokazala da fizi\u010dke vje\u017ebe uveliko podi\u017eu nivo hormona sre\u0107e. One \u0107e, tako\u0111e, podi\u0107i va\u0161e samopouzdanje te \u0107ete se nakon njih osje\u0107ati korisno.<\/p>\n

19. \u017dive jednostavno<\/b><\/p>\n

Sretni ljudi nemaju gomilu stvari u svom domu jer znaju da ih one mogu nepotrebno opteretiti i u\u010diniti ih nervoznima. Tako su i neka istra\u017eivanja pokazala da su Evropljani sretniji od Amerikanaca. To je veoma zanimljivo budu\u0107i da Evropljani obi\u010dno \u017eive u manjim ku\u0107ama, voze jednostavnije automobile i generalno imaju manje stvari.<\/p>\n

20. Govore istinu<\/b><\/p>\n

Laganje izaziva stres; zbog njega \u0107ete izgubiti samopouzdanje i postati antipati\u010dni. Nasuprot tome, iskrenost pobolj\u0161ava va\u0161e mentalno zdravlje i omogu\u0107ava da drugi sti\u010du svoje povjerenje u vas. Stoga se trudite da \u0161to vi\u0161e budete iskreni i da se nikada ne izvinjavate zbog toga.<\/p>\n

21. Imaju razvijenu samokontrolu<\/b><\/p>\n

Sretni ljudi imaju priliku \u201ebirati\u201c kakav \u0107e im biti \u017eivot. Ne dopu\u0161taju da im drugi govore kako bi trebali \u017eivjeti. Ako upravljate svojim \u017eivotom, bi\u0107ete pozitivni i svjesni svoje vrijednosti.<\/p>\n

22. Prihvataju ono \u0161to ne mogu promjeniti<\/b><\/p>\n

Kada jednom prihvatite \u010dinjenicu da \u017eivot ba\u0161 uvijek nije \u201efer\u201c, bi\u0107ete puno mirniji. Umjesto da se optere\u0107ujete time kako \u201e\u017eivot nije po\u0161ten\u201c, usredsredite se na sve ono na \u0161ta mo\u017eete uticati i promjenite to na bolje…<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na svijetu postoje dvije vrste ljudi: oni koji biraju da budu sretni i oni koji su odlu\u010dili da budu nesretni.  Najbogatija osoba na svijetu mo\u017ee biti nesretna, dok besku\u0107nik mo\u017ee biti nasmijan i zadovoljan. Sretni ljudi su sretni, jer \u010dine sami sebe sretnima. Imaju pozitivan pogled na \u017eivot i u miru su sami sa sobom. …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1728,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[4],"class_list":["post post-1729","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1729","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1729"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1729\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1731,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1729\/revisions\/1731"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1728"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1729"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1729"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1729"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}