{"id":1631,"date":"2017-08-28T07:28:28","date_gmt":"2017-08-28T07:28:28","guid":{"rendered":"https:\/\/doktorica.org\/?p=1631"},"modified":"2017-08-28T07:29:57","modified_gmt":"2017-08-28T07:29:57","slug":"ovako-nesvjesno-unistavate-psihu-svog-djeteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2017\/08\/28\/ovako-nesvjesno-unistavate-psihu-svog-djeteta\/","title":{"rendered":"Ovako nesvjesno unistavate psihu svog djeteta"},"content":{"rendered":"<div class=\"entry\">\n<p>Vjerovali ili ne, nau\u010dno je dokazano da su za veliki broj psihi\u010dkih problema odgovorne emocije i iskustva pro\u017eivljena u detinjstvu!<\/p>\n<p>Slijede\u0107i problemi direktna su posljedica roditeljskog pona\u0161anja prema djeci:<\/p>\n<p><b>1. Anksioznost, depresija i nedostatak nezavisnosti<\/b><\/p>\n<p>Da li va\u0161i roditelji ili vi spadate u \u201cRoditelje helikoptere\u201d? To su roditelji koji neprestano nadgledaju, prou\u010davaju i kritikuju \u017eivot djeteta. Iako to rade iz dobre namjere, previ\u0161e za\u0161tite vodi do odredjenih psiholo\u0161kih problema. Ako vam je te\u0161ko da donesete odluku bez konsultacije sa roditeljima, vi ste ba\u0161 tako odgajano dete, smatraju psiholozi, pi\u0161e \u201cStil\u201c\u2026<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/wp-image-728064092..jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/wp-image-728064092..jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1638 alignnone size-full\" width=\"467\" height=\"700\"><\/a><\/p>\n<p><b>2. \u0160tetne navike, zavisnost i ekstremni sportovi<\/b><\/p>\n<p>Ukoliko roditelji stalno govore djeci da prave mnogo problema, oni \u0107e vremenom zaklju\u010diti da bi svijet bio bolji bez njih. Rezultat su mladi ljudi koji nesvjesno tra\u017ee put da uni\u0161te sami sebe, obi\u010dno kroz alkohol, pu\u0161enje, drogu ili ekstremne sportove.<\/p>\n<p><b>3. Nesposobnost potpunog odmora i relaksacije<\/b><\/p>\n<p>\u201cUozbilji se!\u201d, \u201cNe glupiraj se okolo!\u201d, \u201cNe mazi se!\u201d \u010ceste, ali veoma \u0161tetne re\u010denice upu\u0107ene djeci. One kreiraju previ\u0161e ozbiljne odrasle osobe, koje ne znaju da se opuste, ne razumiju djecu i kasnije preziru djetinjaste ljude.<\/p>\n<p><b>4. Nedostatak samopouzdanja, \u017eelja da se bude poput nekog drugog<\/b><\/p>\n<p>Roditelji koji svoju djecu \u010desto porede sa \u201cboljom\u201d djecom dobi\u0107e previ\u0161e samokriti\u010dnog tinejd\u017eera, a zatim i odraslu osobu sa kompleksom ni\u017ee vrijednosti, prenosi \u201cBrightSide\u201d. Oni u \u017eivotu uvijek poku\u0161avaju da urade ne\u0161to bolje, dok istovremeno mrze sebe jer nisu superiorni u odnosu na neku drugu osobu.<\/p>\n<p><b>5. Te\u0161ko\u0107e u privatnom \u017eivotu<\/b><\/p>\n<p>Ako kao dijete dobijate instrukcije da nikome ne vjerujete, logi\u010dno je da \u0107ete izrasti u osobu koja vjeruje da je svijet neprijateljski nastrojeno mesto puno opaskih zamki, bez trunke dobrote.<\/p>\n<p><b>6. Tra\u017eenje roditelja u partneru<\/b><\/p>\n<p>\u201cSuvi\u0161e si mali za to!\u201d Savr\u0161en na\u010din da odgojite odraslo dijete. Ovakvo dijete vjerovatno \u0107e zauvek ostati \u201csuvi\u0161e malo\u201d, nezavisno i u partneru \u0107e tra\u017eiti roditelja da se o njemu stara.<\/p>\n<p><b>7. Potiskivanje talenta, nedostatak inicijative, destruktivna zabava<\/b><\/p>\n<p>Ako roditelj \u010desto koristi fraze poput \u201cNemoj meni da pametuje\u0161\u201d ili \u201cPrestani da ma\u0161ta\u0161\u201d, odgaji\u0107e dijete koje nema svoje mi\u0161ljenje, inicijativu niti sposobnost vo\u0111stva. Kad odrastu, ovakva djeca veoma \u010desto utapaju svoje ambicije i talente u alkoholu i opasnoj zabavi.<\/p>\n<p><b>8. Zatvorenost i potiskivanje emocija<\/b><\/p>\n<p>Djeca itekako prime\u0107uju nedostatak emocija i osetljivosti kod roditelja. Kad \u010desto slu\u0161aju da treba da prestanu da pla\u010du ili se \u017eale, djeca se zatvaraju u sebe. Ta potisnuta osje\u0107anja mogu da prerastu u psihosomatske poreme\u0107aje.<\/p>\n<p><b>9. Te\u0161ka depresija i ose\u0107aj krivice<\/b><\/p>\n<p>\u201cSvega smo se odrekli da bi ti imao to!\u201d Klasi\u010dno nabijanje krivice koje preplavljuje du\u0161u djeteta i rijetko nestaje. Isti efekat daju i prijetnje u vezi ocjena u \u0161koli \u2013 dijete je pod konstantnim stresom, \u0161to lako vodi u depresiju.<\/p>\n<p><b>10. Neodgovornost i nezrelost<\/b><\/p>\n<p>Postoji poseban tip previ\u0161e za\u0161titni\u010dki nastrojenih roditelja, koji ne dozvoljavaju djeci da rade ba\u0161 ni\u0161ta. \u201cNe diraj ma\u010dku, ogreba\u0107e te\u201d \u2013 samo je jedan od primjera zastra\u0161ivanja djeteta da donese bilo kakvu odluku ili proba ne\u0161to novo. Uz ovakvo odrastanje, obavezno dolazi i pasivnost i neodgovornost, kao i nesamostalnost.<\/p>\n<p>PODIJELITE I SA DRUGIM RODITELJIMA . SIGURNO STE BAR U JEDNOJ STAVKI POGRIJE\u0160ILI ! PRIZNAJTE !<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/devetmeseci.net\">devetmeseci.net<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vjerovali ili ne, nau\u010dno je dokazano da su za veliki broj psihi\u010dkih problema odgovorne emocije i iskustva pro\u017eivljena u detinjstvu! Slijede\u0107i problemi direktna su posljedica roditeljskog pona\u0161anja prema djeci: 1. Anksioznost, depresija i nedostatak nezavisnosti Da li va\u0161i roditelji ili vi spadate u \u201cRoditelje helikoptere\u201d? To su roditelji koji neprestano nadgledaju, prou\u010davaju i kritikuju \u017eivot &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1638,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[69],"tags":[472,473,471,470],"class_list":["post post-1631","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1631","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1631"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1631\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1640,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1631\/revisions\/1640"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1638"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1631"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1631"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1631"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}