{"id":1564,"date":"2017-04-29T17:28:31","date_gmt":"2017-04-29T17:28:31","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=1564"},"modified":"2017-04-29T17:30:14","modified_gmt":"2017-04-29T17:30:14","slug":"matovilac-i-njegova-ljekovita-svojstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2017\/04\/29\/matovilac-i-njegova-ljekovita-svojstva\/","title":{"rendered":"Matovilac i njegova ljekovita svojstva"},"content":{"rendered":"
\n

Matovilac (lat. Valerianella locusta) je jedna od nutritivno najbogatijih salata.
\nPrvobitno su ga uzgajali evropski seljaci sve dok ga nije otkrio kraljevski vrtlar kralja Luja XIV i predstavio svijetu. Otada je populariziran kao omiljeno proljetno povr\u0107e.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

So\u010dni zeleni listovi ove salate bili su nadahnu\u0107e i za jednu od najpoznatijih bajki na svijetu \u2013 Matovilku.<\/p>\n

Nekada je rastao divlje po mnogim mjestima, no danas ga je mnogo lak\u0161e prona\u0107i iz uzgoja. Karakterise ga osvje\u017eavaju\u0107i ora\u0161asti okus zbog kojeg ga vole svi uzrasti. To je biljka koja lista dva puta godi\u0161nje, po zimi i u prolje\u0107e, tako da je sada njegova druga sezona koju bi svakako trebalo iskoristiti.<\/p>\n

Bogatstvo nutrijenata za vrhunsko zdravlje<\/p>\n

100 grama matovilca sadr\u017ei 26 kalorija, oko 3 grama ugljikohidrata, 2 grama vlakana i 2 grama proteina. Bogat je izvor folne kiseline, \u017eeljeza, kalija, kalcija, vitamina A, C i B, te omega-3 masnih kiselina<\/p>\n

1. Pokre\u0107e rad metabolizma<\/p>\n

Matovilac je odli\u010dan izvor vitamina B6, jednako ili bolje od paprike, p\u0161eni\u010dnih klica i banane. Vitamin B6 ima va\u017enu ulogu u pravilnom radu metabolizma – poti\u010de stvaranje proteina, regulira djelovanje hemijskih neurotransmitera nervnog sistema, sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca i prostaglandina. Ovaj vitamin je nu\u017ean za razmno\u017eavanje stanica te kao takav igra va\u017enu ulogu u trudno\u0107i i pravilnoj funkciji imunosnog sustava. \u010cuva zdravlje mukozne membrane i ko\u017ee, pobolj\u0161ava raspolo\u017eenje i pobolj\u0161ava funkcije mozga. Vitamin B6 je tako\u0111er koristan i u borbi protiv celulita.<\/p>\n

2. Lije\u010di anemiju<\/p>\n

Uz \u0161pinat, matovilac je na vrhu ljestvice zelenog povr\u0107a po udjelu \u017eeljeza. 100 grama sirovog matovilca pru\u017ea 12 posto dnevne potrebe za ovim mineralom. \u017deljezo iz matovilca je izuzetno bitno jer je u potpunosti iskoristivo. To je zato \u0161to vitamin C i folna kiselina znatno pobolj\u0161avaju njegovu apsorpciju. Anemija je \u010desti problem dana\u0161njih \u017eena, koji se mo\u017ee izlije\u010diti pravilnom prehranom, a matovilac je jedna od najpo\u017eeljnijih namirnica.<\/p>\n

3. \u010cuva zdravlje srca<\/p>\n

Matovilac je bogat kalijem i bakrom, mineralima poznatima po za\u0161titnim svojstvima za srce, te omega-3 masnim kiselinama. Kalij regulira krvni tlak, dok bakar odr\u017eava razine kolesterola. Studije povezuju manjak bakra s nepravilnim radom srca, intolerancijom na glukozu i visokim krvnim tlakom. Omega-3 masne kiseline pobolj\u0161avaju razinu dobrog kolesterola i poma\u017eu u sni\u017eavanju visokih triglicerida.<\/p>\n

4. \u0160titi od viroza i gripe<\/p>\n

Matovilac je bogat vitaminom C \u2013 100 grama sadr\u017ei 64 posto dnevne potrebe za tim nutrijentom. Vitamin C esencijalan je za mnoge funkcije u tijelu, ja\u010da imunolo\u0161ki sustav i poti\u010de organizam na proizvodnju kolagena – proteina koji \u0161titi i zagla\u0111uje ko\u017eu i \u010dini kosti, \u017eile i zube jakima. Izuzetno je bitan kao preventiva protiv viroza i gripe. Osim vitamina C, matovilac je bogat i vitaminom A koji je od izuzetne va\u017enosti za zdravlje mukusne membrane nosa, grla i plu\u0107a koje oja\u010dava te tako poma\u017ee kod bronhitisa i viroza.<\/p>\n

5. Smanjuje rizik od raka<\/p>\n

Matovilac djeluje antioksidativno, pru\u017eaju\u0107i za\u0161titu od slobodnih radikala povezanih s mnogim bolestima, pojavom raka i preranim starenjem. Prehrana koja uklju\u010duje matovilac i drugo zeleno lisnato povr\u0107e mo\u017ee smanjiti rizik od nastanka raka debelog crijeva za 50%. Zeleno lisnato povr\u0107e sadr\u017ei vlakna bogata \u0161e\u0107ernom galaktozom. Prema istra\u017eivanju ovaj sastojak mo\u017ee sprije\u010diti stvaranje proteina zvanih lecitini koji se ni\u017eu i stvaraju oplatu na stijenkama debelog crijeva, izazivaju\u0107i tako o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n

Studija je provedena na uzorku od 1.000 ispitanika, od kojih je pola bilo bolesno i imalo rak debelog crijeva. Ispitivali su ljude o njihovoj prehrani i otkrili da oni bez problema s debelim crijevom jedu puno lisnatog povr\u0107a.<\/p>\n

6. \u010cuva dobar vid<\/p>\n

Matovilac sadr\u017ei 14 puta vi\u0161e vitamina A od zelene salate. Ve\u0107ina ljudi povezuje naran\u010dasto povr\u0107e i vo\u0107e s vitaminom A, no postoji i niz zelenog lisnatog povr\u0107a bogatog s ovim nutrijentom odli\u010dnim za vid. Samo 30 grama svje\u017eeg matovilca osigurava 18 posto dnevne potrebe za vitaminom A.<\/p>\n

Uzgoj matovilca<\/p>\n

Matovilac u prodaji mo\u017ee dosti\u0107i cijenu i do 100 kn po kilogramu. Dobra vijest je da ga lako mo\u017ee uzgojiti sami – u tegli ili u povrtnjaku. Matovilac mo\u017eete posijati bilo gdje u vrtu, u rano prolje\u0107e ili u rujnu. Sadite ga na maksimalnoj dubini od 20 centimetara, a tlo prethodno pripremite s 1 kg\/m2 zrelog stajskog gnojiva ili komposta.<\/p>\n

Prije sjetve tlo dobro usitnite i lagano ugazite, jer sjeme bolje ni\u010de na zbijenom nego na rahlom tlu. Sijete li u redove, razmak neka bude 10 – 20 cm.<\/p>\n

U manjim vrtovima, \u017eelite li bolje iskoristili povr\u0161inu usjeva, matovilac posijte uz poriluk, te ispod visoke brokule ili kelja pup\u010dara. Matovilac ni\u010de 8 – 14 dana nakon \u0161to je posijan, a bere se za 60 – 80 dana. Sadi se i u vrijeme zime, zato \u0161to je veoma je otporan na niske temperature pa se zimi li\u0161\u0107e vrlo rijetko smrzne.<\/p>\n

Matovilac u prehrani<\/p>\n

Matovilac je najpopularniji kao salata. Mo\u017ee se pripremati kao i sve drugo povr\u0107e, no ako \u017eelite iskoristiti ono najbolje od njega tada ga konzumirajte sirovog \u2013 u obliku salata ili smoothieja. Prednost uvijek dajte divljem ili organski uzgojenom matovilcu.<\/p>\n

Tradicionalna be\u010dka krumpir salata<\/p>\n

Sastojci:<\/p>\n

1 kg krumpira<\/p>\n

1 glavica luka<\/p>\n

10 ju\u0161nih \u017elica jabu\u010dnog octa<\/p>\n

\u00bd litre temeljca od povr\u0107a<\/p>\n

senf<\/p>\n

10 ju\u0161nih \u017elica ulja (suncokretovo ulje)<\/p>\n

himalajska sol i papar<\/p>\n

1 prstohvat sme\u0111eg \u0161e\u0107era<\/p>\n

300 g matovilca<\/p>\n

Priprema:<\/p>\n

Skuhajte krumpir. Kada se ohladi nare\u017eite ga na plo\u0161ke i pomije\u0161ajte s marinadom koju ste napravili od povrtnog temeljca i ostalih sastojaka iz recepta. Ostavite par sati u hladnjaku da se marinada upije i zatim poslu\u017eite.<\/p>\n

Smoothie s matovilcem<\/p>\n

Sastojci:<\/p>\n

3 \u0161ake matovilca<\/p>\n

4 ju\u0161ne \u017elice indijskih ora\u0161\u010di\u0107a<\/p>\n

400 ml mineralne vode<\/p>\n

sok 1 limete<\/p>\n

4 ju\u0161ne \u017elice mekinja<\/p>\n

1 ju\u0161na \u017elica muscovado \u0161e\u0107era<\/p>\n

Priprema:<\/p>\n

Sve sastojke stavite u blender i smiksajte. Popijte odmah.<\/p>\n

alternativa-za-vas<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Matovilac (lat. Valerianella locusta) je jedna od nutritivno najbogatijih salata. Prvobitno su ga uzgajali evropski seljaci sve dok ga nije otkrio kraljevski vrtlar kralja Luja XIV i predstavio svijetu. Otada je populariziran kao omiljeno proljetno povr\u0107e. So\u010dni zeleni listovi ove salate bili su nadahnu\u0107e i za jednu od najpoznatijih bajki na svijetu \u2013 Matovilku. Nekada …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[467],"class_list":["post post-1564","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1564","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1564"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1564\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1566,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1564\/revisions\/1566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1564"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1564"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1564"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}