{"id":1540,"date":"2017-03-24T13:46:32","date_gmt":"2017-03-24T13:46:32","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=1540"},"modified":"2017-03-28T06:07:07","modified_gmt":"2017-03-28T06:07:07","slug":"nitrati-u-ishrani-kako-ih-izbeci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2017\/03\/24\/nitrati-u-ishrani-kako-ih-izbeci\/","title":{"rendered":"Nitrati u ishrani i kako ih izbje\u0107i"},"content":{"rendered":"<div class=\"entry\">\n<p>Da bismo razumjeli \u0161ta su nitrati i koliko su to \u0161tetni po na\u0161 organizam, moramo razumjeti i malo hemije. Nitrati su po hemijskom sastavu sli\u010dni nitritima. Razlikuje ih jedino jedan molekul kiseonika koji nitrati imaju vi\u0161e, budu\u0107i da je njihov hemijski sastav NO3, dok je hemijski sastav nitrita NO2.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/bsbn6djjkg6.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1080\" height=\"1247\" alt=\"\" src=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/bsbn6djjkg6.jpg\" title=\"Nitrati u ishrani\" class=\"alignnone size-full wp-image-1549\" srcset=\"https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/bsbn6djjkg6.jpg 1080w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/bsbn6djjkg6-260x300.jpg 260w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/bsbn6djjkg6-768x887.jpg 768w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/bsbn6djjkg6-887x1024.jpg 887w\" sizes=\"auto, (max-width: 1080px) 100vw, 1080px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Kada nitrate unesemo u organizam, oni gube taj jedan molekul kiseonika i pretvaraju se u nitrite, koji opet postaju opasni samo ako se ve\u017eu za bakterije i tada postaju nitrozamini, hemijska jedinjenja koja su potencijalno opasna po nas organizam.<br \/>\nIna\u010de, sami nitrati, iako se poslednjih godina spekuli\u0161e o mnogobrojnim opasnostima koji imaju po nase zdravlje, zapravo se nalaze u hrani koju ina\u010de uzimamo neprera\u0111enu.<\/p>\n<p>Nalaze se u vo\u0107u, povr\u0107u i sjemenkama, najvi\u0161e zbog toga \u0161to imaju sposobnost da uni\u0161tavaju neke opasne bakterije, kao sto su listerija i klostridijum botulinum koji zazivaju listeriozu i botulizam. To je i razlog \u0161to se dodaju konzerviranim proizvodima kako bi sprije\u010dili nastanak bolesti, a dodaju se i mesu kako bi du\u017ee sa\u010duvalo zdravu crvenu boju. Ina\u010de bi dobilo \u201ebolesnu\u201c braon i sivu i br\u017ee bi se pokvarilo.<\/p>\n<p>Kada nitrate uzimamo u hrani iz prirode, mi ih uzimamo zajedno sa drugim jedinjenjima koja \u0161tite organizam od mogu\u0107eg \u0161tetnog delovanja nitrata. Vo\u0107e je, na primer, puno vitamina C, koji \u0161titi organizam od bakterija, pa ni nitrati iz vo\u0107a se ne mogu pretvoriti u opasne nitrite i nitrozamine.<\/p>\n<p>Uzimanje nitrata iz prera\u0111enog mesa, sa druge strane je opasno, jer ne sadr\u017ei prirodne za\u0161titne supstance, pa su nitrati zapravo opasni po nas organizam. Dobra vijest je da mi zapravo nitrate iz prera\u0111enog mesa uzimamo samo oko 6% od ukupne ishrane organizma, \u0161to je jo\u0161 uvijek malo da izazove probleme.<\/p>\n<p>Koje probleme nitrati izazivaju u organizmu?<br \/>\nTe\u0161ko je, kao \u0161to rekosmo, utvrditi kako zapravo nitrati deluju na organizam i koje probleme izazivaju. Sa jedne strane ih je zdravo jesti, sa druge strane se ne zna do kraja, koliko su zaoravo i zbog cega \u0161tetni. Ipak, nau\u010dnici su utvrdili da mogu biti opasni po zdravlje ukoliko se uzimaju bez kontrole i u velikim koli\u010dinama du\u017ee vrijeme.<\/p>\n<p>Neke od posljedica su:<br \/>\nMogu izazvati rak pankreasa \u2013 jedno istra\u017eivanje u Americi utvrdilo je da osobe koje svakodnevno uzimaju prera\u0111eno meso u ve\u0107im koli\u010dinama imaju za 50-65% ve\u0107i rizik od nastanka raka pankreasa zbog prisutnih nitrata u toj vrsti hrane.&nbsp;<\/p>\n<p>Drugo istra\u017eivanje prona\u0161lo je vezu i sa nastankom raka na mozgu, usnama i grlu i leukemijom. Treba ovdje re\u0107i, me\u0111utim, da je koli\u010dina koju su ti ljudi uzimali veoma velika i to svakodnevno, jer ina\u010de koli\u010dina nitrata koju uzmemo iz prera\u0111enog mesa u normalnom obroku je nekoliko mikrograma, \u0161to ni dugoro\u010dno ne mo\u017ee izazvati bolest.<\/p>\n<p>Nitrati mogu izazvati&nbsp;Alchajmerovu bolest i dijabetes \u2013 s obzirom da se nitrati talo\u017ee u organizmu, izazivaju degenerativne poreme\u0107aje na mozgu, zbog \u010dega mogu nastati i tumori, ali i Alchajmerova bolest. Isto tako, remete normalni rad \u0107elija i ostalih organa, me\u0111u kojima je i gusteraca, \u0161to dovodi do insulinske rezistencije, a kasnije i do secerne bolesti. \u0160ta vi\u0161e, testovima se do\u0161lo do zaklju\u010dka da potpuno ukidanje prera\u0111ene hrane u odre\u0111enom periodu mo\u017ee pobolj\u0161ati stanje ve\u0107 oboljelih.<br \/>\nO\u0161te\u0107uju plod \u2013 velika koli\u010dina nitrata u trudno\u0107i dovodi do ve\u0107e koli\u010dine jednog od sastava hemoglobina, \u0161to dovodi do stanja zvanog methemoglobinemija, zbog \u010dega bebe imaju izrazito plavu boju ko\u017ee. Abnormalna koli\u010dina ovog sastojka \u2013 methemoglobina, tako\u0111e o\u0161te\u0107uje mozak i organe bebe. Da stvar bude jo\u0161 opasnija, utvr\u0111eno je da pored neke vrste fla\u0161iranih voda i neke namirnice izazivaju pove\u0107anu koli\u010dinu nitrata, kao \u0161to je spinat, cvekla i mrkva, pa je dobro da djeca do 6 godine izbjegavaju ovo povr\u0107e u ve\u0107im koli\u010dinama.<br \/>\nKako izbje\u0107i nitrate u ishrani?<br \/>\nPrvo \u0161to treba uraditi je smanjiti koli\u010dinu prera\u0111ene hrane, poput brze hrane i prera\u0111enog mesa (salama, vir\u0161li, kobasica). Generalna je preporuka jesti svje\u017ee spremljeno meso i to od mladih \u017eivotinja, uzgojenih organskim putem.<br \/>\nJesti organsko povr\u0107e \u2013 iako su pesticidi opasni iz mnogo drugih razloga, jedan od njih je ve\u0107a koli\u010dina nitrata u povr\u0107u tretiranom raznim otrovima. Ukoliko je mogu\u0107e, birajte organski proizvedenu hranu umesto tretirane.<br \/>\nJedite hranu koja prirodno ima manji procenat nitrata \u2013 avokado, jaja, bijeli luk, krompir, pe\u010durke, gra\u0161ak, biber, pasulj, jabuke, narand\u017ee, banane.<br \/>\nAko je mogu\u0107e, filtrirajte vodu i izbegavajte fla\u0161iranu sa velikom koli\u010dinom nitrata.<br \/>\nMogu\u0107e je imati i akutno trovanje nitratima koje se prepoznaje po simptomima sli\u010dnim bilo kom drugom trovanju \u2013 mu\u010dnina, povra\u0107anje, vrtoglavica, bol u trbuhu, konfuzija, konvulzije i koma. Stru\u010dnjaci ka\u017eu da je ipak to stanje veoma rijetko, jer je za akutno trovanje potrebno uzeti vi\u0161e od 15gr nitrata odjednom, \u0161to je preko hrane skoro pa nemogu\u0107e.<\/p>\n<p>&nbsp;<a href=\"http:\/\/kodren.com\">kodren.com<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da bismo razumjeli \u0161ta su nitrati i koliko su to \u0161tetni po na\u0161 organizam, moramo razumjeti i malo hemije. Nitrati su po hemijskom sastavu sli\u010dni nitritima. Razlikuje ih jedino jedan molekul kiseonika koji nitrati imaju vi\u0161e, budu\u0107i da je njihov hemijski sastav NO3, dok je hemijski sastav nitrita NO2. Kada nitrate unesemo u organizam, oni &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1549,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1,13],"tags":[461,460,462],"class_list":["post post-1540","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1540","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1540"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1540\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1551,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1540\/revisions\/1551"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1549"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1540"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1540"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1540"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}