{"id":1519,"date":"2017-03-05T12:49:01","date_gmt":"2017-03-05T12:49:01","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=1519"},"modified":"2019-12-04T18:59:07","modified_gmt":"2019-12-04T18:59:07","slug":"10-svakodnevnih-namirnica-koje-vam-unistavaju-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2017\/03\/05\/10-svakodnevnih-namirnica-koje-vam-unistavaju-zdravlje\/","title":{"rendered":"10 svakodnevnih namirnica koje vam unistavaju zdravlje"},"content":{"rendered":"
\n

\u200bPogledajte kojih to 10 namirnica ne bi trebalo da konzumirate u velikoj mjeri. Trebalo bi da budete umjereni u svemu.<\/strong><\/p>\n

\n

\n

\n

\n

1. Konzervirani paradajz<\/strong><\/p>\n

Paradajz je jedna od najzdravijih namirnica koje mo\u017eete konzumirati, ali ukoliko konzumirate konzervirani paradajz izla\u017eete se raku. Mnoge konzerve napravljene su od bisfenola A, koji je tako\u0111e poznat i kao BPA. Dokazano je da BPA uti\u010de na hormonski sistem i na pove\u0107anje rizika od raka dojke i prostate. Elimini\u0161ite mogu\u0107nost da ova hemikalija dospije u va\u0161 organizam i kupujte samo svje\u017ei paradajz.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

2. Bijeli hljeb<\/strong><\/p>\n

Bijeli hljeb izaziva veliki porast nivoa \u0161e\u0107era u krvi \u0161to mo\u017ee dovesti do pojave raka. Jedna studija pokazala je da ljudi koji pojedu 5 kri\u0161ki bijelog hljeba svakog dana imaju duplo ve\u0107u mogu\u0107nost dobijanja raka bubrega od ljudi koji pojedu jednu i po kri\u0161ku. Najbolje je konzumirati crni hljeb ili hljeb od p\u0161eni\u010dnog bra\u0161na koje nije izbjeljivano.
\n
\n3. Crveno meso<\/strong><\/p>\n

Konzumiranje crvenog mesa ne zna\u010di da \u0107ete dobiti rak, ali postoji pove\u0107an rizik. Ono je posebno opasno kada se sprema na jakoj vatri, tada se formira hemikalija poznata kao heterocikli\u010dni amin. Crveno meso sadr\u017ei nitrate koji postaju kancerogeni kada se konzumira, a prekomjerna konzumacija dovodi do nastajanja nitroznih jedinjenja koji napadaju sluzoko\u017eu debelog crijeva. Konzumiranje crvenog mesa bi trebalo ograni\u010diti i okrenuti se konzumiranju ribe.<\/p>\n

4. Prera\u0111eno bijelo bra\u0161no<\/strong><\/p>\n

Bijelo bra\u0161no metaboli\u0161e u tijelu kao \u0161e\u0107er, me\u0111utim, ono prolazi kroz proces bjeljenja hlorom koji je \u0161tetan za na\u0161e tijelo i nakon du\u017eeg konzumiranja mo\u017ee stvoriti \u0107elije raka. P\u0161eni\u010dno bra\u0161no je najbolja alternativa za bijelo bra\u0161no jer ono ne prolazi kroz proces izbjeljivanja.<\/p>\n

5. Prera\u0111eno meso<\/strong><\/p>\n

Obra\u0111eno meso se \u010desto nalazi na na\u0161im trpezama, od \u0161unke, kobasica, salama, parizera i drugih\u2026Kada je meso obra\u0111eno zna\u010di da je ono tretirano na neki na\u010din. Radi se o konzervisanom, dimljenom, su\u0161enom ili mesu tretiranom nitratima. Studije su pokazale da su nitrati povezani sa nekim vrstama raka i ukoliko ne konzumirate obra\u0111eno meso, manje su \u0161anse i da obolite od raka.<\/p>\n

6. \u010cips<\/strong><\/p>\n

\u010cips sadr\u017ei hemikaliju poznatu kao akrilamid koja nastaje kada su skrobovi izlo\u017eeni visokoj temperaturi. Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je akrilamid u kancerogene supstance, jer su laboratorisjka istra\u017eivanja pokazala da pove\u0107ava rizik od raka.
\n
\n7. Gazirani sokovi<\/strong><\/p>\n

Sokovi sadr\u017ee mnogo \u0161e\u0107era, imaju puno kalorija i sadr\u017ee 4-metilimidazol, koji bezalkoholnim pi\u0107ima daje njihovu sme\u0111u boju. Studije su pokazale da ova hemikalija pove\u0107ava rizik od raka. Neke dr\u017eave su po\u010dele donositi zakone o ograni\u010denju kori\u0161\u0107enja 4-metilimidazola.<\/p>\n

8. Kokice iz mikrotalasne rerne<\/strong><\/p>\n

Problem sa kokicama iz mikrotalasne jeste to \u0161to je zrnevlje upakovano i oblo\u017eeno hemikalijama koje nisu dobre za nas, a zrnevlje i ulje nije prirodno ve\u0107 genetski modifikovano. U vi\u0161e navrata testiranja su pokazala da dolazi do osloba\u0111anja diacetila, otrovne hemikalije koja je povezana sa rakom plu\u0107a.<\/p>\n

9. Alkohol<\/strong><\/p>\n

Prekomjerno konzumiranje alkohola mo\u017ee dovesti do raka grla, jednjaka, jetre, dojke, \u017eeluca, prostate, pankreasa i koloretalnog karcinoma, ka\u017eu istra\u017eivanja. Razlog je taj \u0161to od alkohola nastaje acetaldehid koji remeti DNK i formiranje proteina. Ovo me\u0111utim nije slu\u010daj sa crnim vinom koji sadr\u017ei resveratrol koji je odli\u010dan za borbu protiv raka. Va\u017eno je samo biti umjeren.<\/p>\n

10. Ugljenisana hrana<\/strong><\/p>\n

Meso sa ro\u0161tilja i tost se smatraju ugljenisanom hranom. Ugljenisani djelovi sadr\u017ee veliku koli\u010dinu heterocikli\u010dnog amina, koji smo ve\u0107 pominjali u slu\u010daju crvenog mesa. Kada spremate ro\u0161tilj ili tost potrudite se da meso ili hljeb ne pocrne.<\/p>\n

haber.ba<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u200bPogledajte kojih to 10 namirnica ne bi trebalo da konzumirate u velikoj mjeri. Trebalo bi da budete umjereni u svemu. 1. Konzervirani paradajz Paradajz je jedna od najzdravijih namirnica koje mo\u017eete konzumirati, ali ukoliko konzumirate konzervirani paradajz izla\u017eete se raku. Mnoge konzerve napravljene su od bisfenola A, koji je tako\u0111e poznat i kao BPA. Dokazano …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1518,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[457,289],"class_list":["post post-1519","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1519"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2490,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1519\/revisions\/2490"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1518"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}