{"id":151,"date":"2016-03-28T11:12:10","date_gmt":"2016-03-28T11:12:10","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=151"},"modified":"2016-03-28T11:12:10","modified_gmt":"2016-03-28T11:12:10","slug":"10-nacina-na-koje-unistavate-svoje-mentalno-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/03\/28\/10-nacina-na-koje-unistavate-svoje-mentalno-zdravlje\/","title":{"rendered":"10 nacina na koje unistavate svoje mentalno zdravlje"},"content":{"rendered":"
\n

Nas um i raspolo\u017eenje veoma su osjetljivi na svijet koji nas okru\u017euje. Uznemiruju\u0107i doga\u0111aji u \u017eivotu kao sto su lo\u0161 raskid, nezaposlenost, gubitak drage osobe \u2013 \u010desto nas uzdrmaju ili ostave tu\u017enima (\u0161to je sasvim normalno), ali i na\u0161a svakodnevnica i obrasci razmi\u0161ljanja imaju veoma veliki uticaj na raspolo\u017eenje. Lo\u0161e navike mogu da uti\u010du na na\u0161e mentalno zdravlje, bez obzira da li se radi o jednom tu\u017enom danu ili potpunoj depresiji i anksioznosti.<\/p>\n

\"image\"<\/a><\/p>\n

Sre\u0107om, ve\u0107ina ovih mentalnih zamki se mo\u017ee izbje\u0107i. Evo i koje su to i kako da ih izbjegnete.<\/p>\n

Izbjegavanje fizi\u010dke aktivnosti<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to je \u0161tetno: Pored odr\u017eavanja tijela u dobroj formi, fizi\u010dka aktivnost ima klju\u010dnu ulogu u podizanju raspolo\u017eenja, a istra\u017eivanja pokazuju da mo\u017ee ubla\u017eiti simptome depresije i anksioznosti. Izgleda da redovna vje\u017eba ima pozitivan efekat na mo\u017edane hemikalije i hormone koji se povezuju sa raspolo\u017eenjem, te mo\u017ee imati vi\u0161estruke psiholo\u0161ke koristi (kao \u0161to je pove\u0107anje samopouzdanja) koje poti\u010du bolje mentalno zdravlje.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete uraditi: Ako se borite kako biste se dr\u017eali rasporeda vje\u017ebanja, to mo\u017ee zna\u010diti da je on preambiciozan. Za po\u010detak, poku\u0161ajte odvojiti petnaest do dvadeset minuta na brzu \u0161etnju svakog dana. Istra\u017eivanja pokazuju da i najumjerenija fizi\u010dka aktivnost pobolj\u0161ava raspolozenje.<\/p>\n

Ignorisanje nereda<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to je \u0161tetno: \u010cak iako je va\u0161 nagon za skupljanjem stvari u granicama normale, nekontrolisani nered u va\u0161em domu mo\u017ee biti suptilan izvor psiholo\u0161ke tjeskobe. Zbog nereda se osje\u0107amo optere\u0107eno, i bukvalno i figurativno. Istra\u017eivanja pokazuju da se isti povezuje sa depresijom, anksiozno\u0161\u0107u pa \u010dak i sa debljanjem.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete uraditi: Ako ne\u0161to niste koristili dvanaest mjeseci, vrijeme je da se te stvari rije\u0161ite. Umjesto tro\u0161enja jo\u0161 vi\u0161e novca na stvari koje vam i nisu toliko potrebne, razmislite da isti \u0161tedite za posebne prilike ili za kra\u0107i odmor. Istra\u017eivanja pokazuju da ove, takozvane, iskustvene kupovine \u201ckupuju\u201d vi\u0161e sre\u0107e od materijalnih dobara.<\/p>\n

Nedovoljne koli\u010dine sna<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to je \u0161tetno: Svako ko je nedovoljno spavao iskusio je razdra\u017eljivost, stres i sivilo koje se \u010desto mo\u017ee nastaviti i slede\u0107eg dana. Ako li\u0161avanje sna i poreme\u0107aji postanu hroni\u010dni, oni pove\u0107avaju rizik od razvijanja depresije ili anksioznih poreme\u0107aja.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete uraditi: Dajte spavanju prioritet i praktikujte zdrave navike spavanja, kao \u0161to su ograni\u010denje unosa alkohola i kofeina u satima prije spavanja. Veoma je bitno i da ne koristite ra\u010dunare, tablet ure\u0111aje, mobilne telefone u kasnim satima; plava svjetlost koju ovi ure\u0111aji emituju potiskuje hormon sna, melatonin, i mo\u017ee poremetiti va\u0161 bio ritam<\/p>\n

Previ\u0161e alkohola<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to je \u0161tetno: Alkohol na nervni sistem djeluje kao depresant, usporava vas i potencijalno smanjuje raspolo\u017eenje. \u0160tavi\u0161e, previ\u0161e alkohola u ve\u010dernjim satima ima tendenciju da izazove \u010desta bu\u0111enja tokom no\u0107i \u0161to uti\u010de na kvalitet sna.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete uraditi: Ograni\u010dite unos na \u201cumjerene\u201d koli\u010dine, koje ljekari defini\u0161u kao jedno pi\u0107e dnevno za \u017eene i dva pi\u0107a dnevno za mu\u0161karce.<\/p>\n

Opsesivno razmi\u0161ljanje<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to je \u0161tetno: Konstantno \u201cprevrtanje\u201d istih misli \u0161alje va\u0161e tijelo i mozak u stresno stanje koje je poznato i kao \u201cborba\u201d ili \u201cbijeg\u201d. Disanje i otkucaji srca se ubrzavaju, a va\u0161e tijelo osloba\u0111a hormon stresa kortizol koji uzima danak na va\u0161em fizi\u010dkom i emocionalnom zdravlju.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete uraditi: Nau\u010dite kako da prepoznate misli koje vas najvi\u0161e zaokupljaju te se trenirajte da izbjegavate ove opsesivne puteve. Ono \u0161to poma\u017ee u takvim situacijama je duboko disanje, masa\u017ea, brzo hodanje.<\/p>\n

Potiskivanje bijesa<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to je \u0161tetno: Bijes i frustracija sasvim su normalne reakcije na neizbje\u017ene \u017eivotne izazove. Ali, kada ta osje\u0107anja potiskujete to mo\u017ee imati suprotan efekat. Vi\u0161e studija je potvrdilo da se potisnuti bijes i ljutnja povezuju sa simptomima depresije.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete u\u010diniti: Va\u017eno je da izrazite negativne emocije, ali samo na odgovaraju\u0107e na\u010dine. Ako mo\u017eete da komunicirate svoj bijes na asertivan, ali miran na\u010din, vjerovatno \u0107ete se osje\u0107ati bolje nakon toga.<\/p>\n

Dru\u0161tvena izolacija<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to je \u0161tetno: Iako je povla\u010denje od porodice i prijatelja \u010dest simptom depresije i anksioznosti, dru\u0161tvena izolacija, a posebno osje\u0107aj usamljenosti, tako\u0111e pove\u0107ava vjerovatno\u0107u do\u017eivljavanja problema sa mentalnim zdravljem. Po istom principu, jake veze imaju tendenciju da \u0161tite od depresije i pove\u0107aju osje\u0107aj sre\u0107e.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete u\u010diniti: \u010cak i kada ste preokupirani obavezama i niste raspolo\u017eeni, potrudite se da se pove\u017eete sa prijateljima i najbli\u017eima pa bar na samo nekoliko minuta. Takve dru\u0161tvene interakcije podi\u017eu raspolo\u017eenje, a \u010desto budu i zabavnije nego \u0161to to o\u010dekujemo.<\/p>\n

Perfekcionizam<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to je \u0161tetno: Ako poku\u0161avate da zadovoljite nedosti\u017eno visoke standarde u svemu \u0161to radite, bilo da je u pitanju ve\u010dera\u0161nja ve\u010dera ili sutra\u0161nja prezentacija, to je recept za razo\u010daranje i nizak stepen samopo\u0161tovanja. Uop\u0161te nije iznena\u0111enje da se perfekcionizam povezuje sa \u201cpaketom\u201d mentalnog zdravlja koji uklju\u010duje depresiju, anksioznost i poreme\u0107aje u ishrani.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete u\u010diniti: Umjesto perfekcionizma, te\u017eite onome \u0161to doktori za mentalno zdravlje nazivaju zdrave te\u017enje. To zna\u010di postavljanje vi\u0161e ostvarivih ciljeva, pri \u010demu gre\u0161ke koje napravite slu\u017ee u\u010denju iz njih i, najva\u017enije od svega, u\u017eivajte u putovanju, a ne samo u odredi\u0161tu.<\/p>\n

Pesimizam<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to je \u0161tetno: Osobe koje konstatno vide \u010da\u0161u kao polu praznu podlo\u017enije su depresiji, anksioznosti, poreme\u0107ajima spavanja i drugim zdravstvenim problemima. Optimizam, s druge strane, poma\u017ee u prevladavanju i za\u0161titi od pomenutih oboljenja.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete u\u010diniti: Vje\u017ebajte fokusiranje misli na pozitivne stvari. (Lista stvari na kojima ste zahvalni u \u017eivotu mo\u017ee biti od velike pomo\u0107i). A ako se ne osje\u0107ate sre\u0107nije, pretvarajte se dok to i ne postane stvarnost. Istra\u017eivanja pokazuju da smijeh mo\u017ee pomo\u0107i da se osje\u0107ate sre\u0107nije i optimisti\u010dnije o sada\u0161njosti i budu\u0107nosti.<\/p>\n

Boravak u zatvorenom prostoru<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to je \u0161tetno: Prekomjeran boravak u zatvorenom prostoru li\u0161ava vas dva sastojka bitna za mentalno zdravlje: vitamina D koji se u organizmu porizvodi prilikom izlaganja sun\u010devoj svjetlosti (i koji dokazano \u0161titi od razvoja depresije) i same prirode koja vas mo\u017ee umiriti na podsvjesnom nivou. Nedavna istra\u017eivanja pokazuju da su osobe koje \u0161etaju u prirodi smirenije i manje izlo\u017eene frustracijama u odnosu na osobe koje se kre\u0107u prometnim gradskim ulicama.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete u\u010diniti: Iza\u0111ite napolje! Ako radite u kancelariji, pro\u0161etajte parkom (ako je to mogu\u0107e) ili sjedite vani tokom pauze. \u010cak i mala koli\u010dina sun\u010deve svjetlosti (cijelih deset minuta) mo\u017ee vam zaista pomo\u0107i da se osje\u0107ate bolje.<\/p>\n

Autor: minimagazin.info<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nas um i raspolo\u017eenje veoma su osjetljivi na svijet koji nas okru\u017euje. Uznemiruju\u0107i doga\u0111aji u \u017eivotu kao sto su lo\u0161 raskid, nezaposlenost, gubitak drage osobe \u2013 \u010desto nas uzdrmaju ili ostave tu\u017enima (\u0161to je sasvim normalno), ali i na\u0161a svakodnevnica i obrasci razmi\u0161ljanja imaju veoma veliki uticaj na raspolo\u017eenje. Lo\u0161e navike mogu da uti\u010du na …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[53],"class_list":["post post-151","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=151"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":152,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151\/revisions\/152"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=151"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=151"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=151"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}