{"id":1458,"date":"2017-01-15T10:41:55","date_gmt":"2017-01-15T10:41:55","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=1458"},"modified":"2017-01-15T10:41:55","modified_gmt":"2017-01-15T10:41:55","slug":"1458","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2017\/01\/15\/1458\/","title":{"rendered":"Koje su najbolje prirodne zamjene za \u0161e\u0107er?"},"content":{"rendered":"<div class=\"entry\">\n<p>Ve\u0107ina nutricionista\u00a0savjetuje izbjegavanje procesuirane hrane, posebno slatki\u0161a i zasla\u0111enih namirnica, ali za pojedine ljude je to potpuno\u00a0nemogu\u0107a misija. Na svu sre\u0107u postoji nekoliko\u00a0prirodnih zamjena za \u0161e\u0107er koje \u0107e vam olak\u0161ati \u017eivot, a tako\u0111e imaju i zdravstvene prednosti za na\u0161e tijelo.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-1466\" src=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/BPMpy_vhofW-278x300.jpg\" alt=\"prirodne zamjene za \u0161e\u0107er\" width=\"278\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/BPMpy_vhofW-278x300.jpg 278w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/BPMpy_vhofW-768x828.jpg 768w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/BPMpy_vhofW-950x1024.jpg 950w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/BPMpy_vhofW.jpg 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 278px) 100vw, 278px\" \/><\/p>\n<p>U\u017eivajte u prednostima slijede\u0107ih prirodnih zamjena za \u0161e\u0107er:<\/p>\n<p><strong>Med<\/strong><\/p>\n<p>Poklon od p\u010dela i cvije\u0107a, med je dostupan u mnogo razli\u010ditih vrsta, od kojih svaka vrsta ima jedinstven okus temeljen na izvoru nektara. Med, osobito tamnija vrsta, sadr\u017ei antioksidanse koji poma\u017eu u borbi protiv slobodnih radikala koji o\u0161te\u0107uju stanice. Med ima jaka antibakterijska svojstva. Budu\u0107i da ga na\u0161e tijelo mo\u017ee lako iskoristiti, neka istra\u017eivanja su pokazala da konzumiranje meda mo\u017ee pobolj\u0161ati sportsku aktivnost u odnosu na ostale izvore ugljikohidrata. Preporu\u010duje se redovnim posjetiocima teretane.<\/p>\n<p><strong>Agavin sirup<\/strong><\/p>\n<p>Agavin sirup je prirodni zasla\u0111iva\u010d koji se dobiva iz Ju\u017eno-ameri\u010dkog kaktusa. \u010cesto ga zovu \u201emedena vodica\u201c, jer ima blagi okus i svijetlu boju. Rje\u0111i je od meda, ali je sla\u0111i, pa ga kod kuhanja treba jo\u0161 manje nego meda. Agava sirup ima neobi\u010dno niski glikemi\u010dni indeks i prakti\u010dno ne utie\u010de na razinu \u0161e\u0107era u krvi. Zbog toga je idealan za dijabeti\u010dare i preosjetljive na \u0161e\u0107er.<\/p>\n<p><strong>Stevija \u2013 ekstrakt li\u0161\u0107a biljke porodice Stevia<\/strong><\/p>\n<p>Stevija je najvjerojatnije najbolja alternativa \u0161e\u0107eru. Dokazano je da stevija pobolj\u0161ava rad \u0161titnja\u010de i cijelog organizma. Stevija ima lagano gorki okus, zbog \u010dega ju neki ne vole. Kod kuhanja, potrebna je vrlo mala koli\u010dina stevije \u2013 od \u00bc do 1\/32 od koli\u010dine \u0161e\u0107era (ovisi o vrste stevije koju koristite). Stevija je glavni neprijatelj karijesa i ima skoro 0 kalorija.<\/p>\n<p><strong>Javorov sirup<\/strong><\/p>\n<p>Napravljen od soka javorova stabla koji se svede na gustu, \u017eu\u0107kastu teku\u0107inu koja nije samo slatka ve\u0107 je puna kalcija, kalija, mangana, fosfora, magnezija i \u017eeljeza kao i vitaminima B2, B5, B6, niacina, biotina i folne kiseline. \u00a0Javorov sirup \u010dini 70% \u0161e\u0107era i sadr\u017ei oko 50 kalorija po jednoj ka\u0161iki, manje od kukuruznog sirupa koji sadr\u017ei 60 kalorija po jednoj ka\u0161iki. \u00a0Da biste maksimalno pove\u0107ali svoj unos vitamina i nutrijenata, odlu\u010dite se za tamniju vrstu tipa B, prije nego za laganiju A vrstu koja se prete\u017eno koristi kao preljev za pala\u010dinke. Mo\u017eete kupiti i javorov \u0161e\u0107er koji se formira kada teku\u0107ina u javorovom sirupu ispari.<\/p>\n<p><strong>Kokosov \u0161e\u0107er<\/strong><\/p>\n<p>Proizveden od soka kokosovog cvijeta, kokosov \u0161e\u0107er stekao je mnogo pa\u017enje proteklih godina zahvaljuju\u0107i rezultatima po\u010detnih istra\u017eivanja koji pokazuju da bi mogao imati manji glikemijski indeks u odnosu na rafinirani \u0161e\u0107er, tako spre\u010davaju\u0107i odstupanja u razini \u0161e\u0107era u krvi koja mogu ugroziti zdravlje, u prvom redu izazvati inzulinsku rezistenciju, gojaznost i \u0161e\u0107ernu bolest.\u00a0Za dobijanje \u0161e\u0107era, od soka kokosovog cvijeta napravi se gusti sirup, koji se potom osu\u0161i i melje u prah koji ima okus sli\u010dan karameli. Dobiveni \u0161e\u0107er sadr\u017ei mnoge zdravstvene prednosti kokosa, uklju\u010duju\u0107i nutrijente kao \u0161to su \u017eeljezo, cink, kalcij i kalij.<\/p>\n<p><strong>\u0160e\u0107er od datulja<\/strong><\/p>\n<p>Dok kokosov \u0161e\u0107er dobivamo iz soka, \u0161e\u0107er od datulje ili hurme dolazi iz samog ploda. Ovaj \u0161e\u0107er ustvari je plod koji je prvo osu\u0161en, a zatim samljeven.\u00a0To bi zna\u010dilo da ima jednaku koli\u010dinu vlakana kao i samo vo\u0107e, uklju\u010duju\u0107i i nutrijente kao \u0161to su vitamin B6, \u017eeljezo i magnezij. Budu\u0107i da je to ustvari fino usitnjeno vo\u0107e, ne otapa se dobro u teku\u0107inama kao \u0161to su kafa ili \u010daj, ali je odli\u010dan kao dodatak drugoj hrani i mo\u017ee biti zamjena sme\u0111em \u0161e\u0107eru u odnosu 1:1 u svim receptima koji zahtijevaju kori\u0161tenje sme\u0111eg \u0161e\u0107era.<\/p>\n<p><strong>Melasa<\/strong><\/p>\n<p>Melasa je nusprodukt pri proizvodnji \u0161e\u0107era. Sadr\u017ei sve nutrijente koji su uklonjeni prilikom rafiniranja \u0161e\u0107erne trske, uklju\u010duju\u0107i visoke razine \u017eeljeza, kalcija, kalija, magnezija i selena kao i mnogo vitamina B. Zbog toga, melasa bi se mogla svrstati u broj jedan prirodni zasla\u0111iva\u010d koji je bogat nutrijentima. Melasa se godinama koristila primarno kao izvor sto\u010dne hrane, ali danas, sve vi\u0161e pa\u017enje se pridaje njenoj upotrebi u ljudskoj prehrani. Postoji vi\u0161e vrsta ali \u0161e\u0107erna melasa sadr\u017ei najvi\u0161e nutricionisti\u010dkih kvaliteta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Goji bobice<\/strong><\/p>\n<p>Crveni dijamanti Himalaje sadr\u017ee slo\u017eeni \u0161e\u0107er, koji prema klini\u010dkim istra\u017eivanjima uni\u0161tava tumorske stanice, pobolj\u0161ava vid, bori se sa slobodnim radikalima u tijelu, ja\u010da jetru i gu\u0161tera\u010du.<br \/>\nPolisaharidi, koje sadr\u017ee goji bobice djelotvorni su kod mr\u0161avljenja, ja\u010daju metabolizam i daju prirodnu slatko\u0107u, koja savr\u0161eno zamjenjuje \u0161e\u0107er.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/atma.hr\/cime-zamijeniti-secer-a-da-bude-ukusno-evo-8-odlicnih-prirodnih-alternativa\/\">Izvor<\/a><\/p>\n<p>naturalnews.com \/ alternativa-za-vas<\/p>\n<p>photo: @bealubas<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina nutricionista\u00a0savjetuje izbjegavanje procesuirane hrane, posebno slatki\u0161a i zasla\u0111enih namirnica, ali za pojedine ljude je to potpuno\u00a0nemogu\u0107a misija. Na svu sre\u0107u postoji nekoliko\u00a0prirodnih zamjena za \u0161e\u0107er koje \u0107e vam olak\u0161ati \u017eivot, a tako\u0111e imaju i zdravstvene prednosti za na\u0161e tijelo. U\u017eivajte u prednostima slijede\u0107ih prirodnih zamjena za \u0161e\u0107er: Med Poklon od p\u010dela i cvije\u0107a, med &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1466,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1,13],"tags":[442,443,444,440,441],"class_list":["post post-1458","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1458"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1458\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1467,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1458\/revisions\/1467"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1466"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}