{"id":1453,"date":"2016-12-26T11:25:23","date_gmt":"2016-12-26T11:25:23","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=1453"},"modified":"2016-12-26T11:25:56","modified_gmt":"2016-12-26T11:25:56","slug":"8-namirnica-koje-vise-ne-biste-trebali-jesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/12\/26\/8-namirnica-koje-vise-ne-biste-trebali-jesti\/","title":{"rendered":"8 namirnica koje vi\u0161e ne biste trebali jesti"},"content":{"rendered":"<div class=\"entry\">\n<p>Postoji puno dezinformacija o hrani i kako ona utje\u010de na zdravlje, \u0161to \u010dini odabir onoga \u0161to je zapravo zdravo i korisno jako te\u0161kim. S druge strane postoji izvjestan broj namirnica koje treba izbjegavati u bilo kojim okolnostima, zato \u0161to od njih skoro pa da i nema nikakve koristi, a na mnoge na\u010dine predstavljaju rizik po zdravlje.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-1454\" src=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/kruh1-300x144.jpg\" alt=\"hljeb\" width=\"300\" height=\"144\" srcset=\"https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/kruh1-300x144.jpg 300w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/kruh1.jpg 702w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p>Evo osam\u00a0namirnica koje nikada ne biste trebali jesti, ako dugoro\u010dno \u017eelite sa\u010duvati va\u0161e zdravlje.<\/p>\n<p><strong>1. Bijeli hljeb, rafinirano bra\u0161no<\/strong><\/p>\n<p>Po definiciji bijeli hljeb i rafinirano bra\u0161no se generalno otrovni za va\u0161e tijelo zato \u0161to su zapravo \u201co\u010di\u0161\u0107eni\u201d od svih vitamina, minerala, vlakana, i drugi hranljivih tvari. Zbog toga tijelo ne zna kako pravilno probaviti i asimilirati tu tzv. hranu, \u0161to mo\u017ee dovesti do problema sa zdravljem. Rafinirano bijelo bra\u0161no se bijeli hlorom i jo\u0161 se dodaje bromid, dvije kemikalije koje su povezane s pojavom o\u0161te\u0107enja organa i \u017elijezda.<\/p>\n<p><strong>2. Smrznuta gotova hrana<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107ina gotove smrznute hrane prepunjena je konzervansom, industrijskom soli, hidrogeniziranim uljem (trans-masnim kiselinama) i drugim umjetnim sastojcima, da ne spominjemo kako je takva hrana prije smrzavanja bila kuhana i kako je na taj na\u010din ostala bez ve\u0107ine hranljivih tvari (pogotovo ako je \u2013 nakon \u0161to je odmrznuta \u2013 opet zagrijavana u mikrovalnoj pe\u0107nici).<\/p>\n<p><strong>3. Bijela ri\u017ea<\/strong><\/p>\n<p>Kao i bijeli hljeb\u00a0i bijela je ri\u017ea pro\u0161la \u201cpurifikaciju\u201d pomo\u0107u koje je iz ri\u017ee nestala ve\u0107ina hranljivih tvari. Odvojena je od klica i mekinja zbog kojih je ri\u017ea karakteristi\u010dne sme\u0111e boje. Bijela je ri\u017ea nutritivno slabije kvalitete i tijelo je druga\u010dije probavlja nego sme\u0111u ri\u017eu.<\/p>\n<p><strong>4. Kokice iz mikrovalne<\/strong><\/p>\n<p>Kokice su jedna od najpopularnijih grickalica kod filmofila i onih koji \u010desto posje\u0107uju kino dvorane, ali je isto tako jedna od najnezdravijih namirnica koje mo\u017eete jesti. Prakti\u010dki svaka komponenta kokica iz mikrovalne, od genetski modificiranog kukuruza, preko industrijske soli i konzervansa, do kemikalija koje slu\u017ee poja\u010davanju okusa je nezdrava i odli\u010dna podloga za razvijanje bolesti. Povrh svega ovoga kokice iz mikrovalne sadr\u017ee kemikaliju poznatu kao dijacetil koja mo\u017ee uni\u0161titi va\u0161a plu\u0107a. Ako volite kokice kupite kukuruz kod neke bake na pijaci i kokajte u loncu!<\/p>\n<p><strong>5. Salame, hrenovke, konzervirano meso s nitratima<\/strong><\/p>\n<p>Meso je ina\u010de lo\u0161e za zdravlje, ali ono konzervirano je katastrofa. Salame, kobasice, pa\u0161tete, hrenovke, \u0161unka u crijevu i i mnogi drugi proizvodi od mesa konzervirani natrijem i drugim kemijskim sredstvima povezani su sa sr\u010danim bolestima i rakom.<\/p>\n<p><strong>6. Umjetni proteini, energetske table<\/strong><\/p>\n<p>Ovi se proizvodi u reklamama uvijek predstavljaju kao zdrav dodatak prehrani, ali \u010desto nije tako. Ove zamjene obroka sadr\u017ee procesuirane proteine soje (uglavnom GMO), rafinirani \u0161e\u0107er, trans-masne kiseline (hidrogeniziranu mast) i druge \u0161tetne aditive koji pridonose razvoju raznih bolesti. Nisu svi proteinski i energetski dodaci \u0161tetni, naravno, ali prije kupovine pro\u010ditajte \u0161to pi\u0161e na deklaraciji.<\/p>\n<p><strong>7. Margarin<\/strong><\/p>\n<p>Skriven u razno-raznim namirnicama, margarin, hidrogenizirana \u2013 trans\u2013masna kiselina je ne\u0161to \u0161to \u017eelite izbje\u0107i po svaku cijenu! Suprotno vjerovanju maslac i zasi\u0107ene masti na\u010delno nisu \u0161tetni, pogotovo ako su porijeklom od \u017eivotinja koje se nisu hranile sojom i GMO kukuruzom. Ako takva mast nije za vas, onda se radije dr\u017eite maslinovog, ili nekog drugog ulja nego margarina.<\/p>\n<p><strong>8. Dijetetski proizvodi<\/strong><\/p>\n<p>Mnogi, takozvani proizvodi za mr\u0161avljenje, sadr\u017ee umjetna sladila, koji su neurolo\u0161ki \u0161tetni, uzrokuju probavne probleme i endokrine poreme\u0107aje. Veliki broj takvih proizvoda tako\u0111er sadr\u017ei mnoge kemijske dodatke za okus, koji bi trebali zamijeniti prirodne masti i druge sastojke kako bi se reducirao broj kalorija. Umjesto toga dr\u017eite se hrane iz koje ni\u0161ta nije umjetno odstranjeno, \u0161to bli\u017ee prirodnom, uklju\u010duju\u0107i i visoko masne namirnice koje nastaju onako kako to priroda \u017eeli, i va\u0161e \u0107e tijelo biti odu\u0161evljeno.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/atma.hr\/8-namirnica-koje-vise-ne-biste-trebali-jesti\/\">izvor<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postoji puno dezinformacija o hrani i kako ona utje\u010de na zdravlje, \u0161to \u010dini odabir onoga \u0161to je zapravo zdravo i korisno jako te\u0161kim. S druge strane postoji izvjestan broj namirnica koje treba izbjegavati u bilo kojim okolnostima, zato \u0161to od njih skoro pa da i nema nikakve koristi, a na mnoge na\u010dine predstavljaju rizik po &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1454,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[434,86,436,435],"class_list":["post post-1453","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1453","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1453"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1453\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1455,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1453\/revisions\/1455"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1454"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1453"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1453"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1453"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}