{"id":134,"date":"2016-03-24T11:11:00","date_gmt":"2016-03-24T11:11:00","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=134"},"modified":"2016-07-16T17:22:17","modified_gmt":"2016-07-16T17:22:17","slug":"kako-prepoznati-sakrivene-simptome-stresa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/03\/24\/kako-prepoznati-sakrivene-simptome-stresa\/","title":{"rendered":"Kako prepoznati sakrivene simptome stresa?"},"content":{"rendered":"
\n

Stres je vas najveci neprijatelj. Moderni stilovi zivota unistavaju vase zdravlje i stres<\/a> je dio svakodnevice svakog covjeka. Nekada je te\u0161ko uo\u010diti simptome kojima nas telo upozorava da je vreme za “tajm aut”. Ukoliko imate vikend glavobolje, a \u017eelja za slatki\u0161ima vam se drasti\u010dno pove\u0107ala, tijelo vam signalizira da se bori sa povi\u0161enim stresom, te na\u0111ite na\u010din da malo usporite i po\u0161tedite sebe odlaska kod ljekara.<\/p>\n

\"image\"<\/p>\n

Ukoliko prepoznajete neke od ovih simptoma kod sebe, vrijeme je da se zaustavite i napravite neke promjene, pa makar to bila i lagana \u0161etnja od posla do ku\u0107e, jer uticaj stresa na zdravlje nikako ne treba potcjenjivati.<\/p>\n

1. VIKEND GLAVOBOLJE<\/strong>
\nIako bi za vikend trebalo da se opustimo i zaboravimo na sve probleme, stres koji se nakupio u toku nedelje mo\u017ee da uzrokuje napade glavobolje koji traju sve do po\u010detka radne nedelje. Razlog za pojavu ovih glavobolja krije se upravo u tome \u0161to je nagomilani stres napokon na\u0161ao na\u010din da iza\u0111e na povr\u0161inu. Kako biste spre\u010dili vikend glavobolje i napade migrene potrudite se da redovono jedete i odlazite na spavanje u redovnim razmacima, jer \u0107ete na taj na\u010din i nivo stresa dr\u017eati pod kontrolom.<\/p>\n

2. JAKI MENSTRUALNI BOLOVI<\/strong>
\n\u017dene koje se svakodnevno suo\u010davaju sa stresnim situacijama na poslu imaju dva puta ve\u0107e \u0161anse da u toku menstrualnog ciklusa imaju bolove koji su ja\u010di od uobi\u010dajenih, od \u017eena koje su manje napete. Do ove pojave dolazi zbog disbalansa hormona na koje stres direktno uti\u010de. Kako ne biste dane provodili zgr\u010deni u krevetu krenite u teretanu, jer ve\u017ebanje potpoma\u017ee opu\u0161tanju mi\u0161i\u0107a materice, a i odli\u010dan je saveznik u borbi protiv stresa. Vje\u017ebanje ubla\u017eava bolove i sni\u017eava stres jer deluje na smanjenje aktivnosti simpati\u010dkog nervnog sistema.<\/p>\n

3. BOL U VILICI<\/strong>
\nBol u vilici obi\u010dno se javlja kod ljudi koji reaguju na stres tako \u0161to \u0161krgu\u0107u zubima, bilo svjesno bilo nesvjesno. \u0160krgutanje zubima obi\u010dno se de\u0161ava dok spavamo, a stres samo pogor\u0161ava ovu pojavu, dok se preko dana javljaju bolovi u vilici kao da ste \u017evakali kamenje. U dogovoru sa stomatologom mo\u017eete nabatiti \u0161titnik za zube koji \u0107ete nositi samo no\u0107u, a koji vam mo\u017ee pomo\u0107i da sa\u010duvate i zube i vilicu.<\/p>\n

4. \u010cUDNI SNOVI<\/strong>
\nSnovi obi\u010dno postaju sve pozitivniji tokom no\u0107i zbog \u010dega se ljudi bude odmorni i dobro raspolo\u017eeni. Me\u0111utim, kada ste pod stresom, de\u0161ava se da san ne bude kontinuiran, te se \u010desto budite no\u0107u i sanjate \u010dudne snove \u010dija se slika \u010desto ponavlja. Jedina prventiva je da izbjegavate stimulanse pred spavanje, poput kafe, cigareta i alkohola i da imate redovni re\u017eim spavanja koji uklju\u010duje izme\u0111u 7 i 8 sati sna svake no\u0107i.<\/p>\n

5. \u017dELJA ZA SLATKI\u0160IMA<\/strong>
\nPrije nego \u0161to idu\u0107i put okrivite hormone kada posegnete za \u010dokoladicom razmislite, jer poja\u010dan nivo stresa tako\u0111e uti\u010de na \u017eelju za slatki\u0161ima. Iako nau\u010dnici jo\u0161 uvek ne znaju ta\u010dno kako stres podsti\u010de \u017eelju za slatkom hranom utvr\u0111ena je nedvosmislena veza izme\u0111u ove dvije stvari. Bolji na\u010din da se borite sa stresom i da o\u010duvate liniju su zdrave grickalice poput su\u0161enog vo\u0107a i ora\u0161astih plodova, ali u umjerenim koli\u010dinama.<\/p>\n

6. IRITIRANA KO\u017dA<\/strong>
\nPruritis ili hroni\u010dni svrab ko\u017ee jedno je od oboljenja kome su ljudi koji pate od stresa dva puta vi\u0161e skloni od onih koji manje brinu. Anksioznost i tenzija pogor\u0161avaju sve ko\u017ene bolesti po\u010dev od dermatitisa, preko ekcema do psorijaze, a do iznenadnog napada svraba dolazi kada stres aktivira nervna vlakna u ko\u017ei. Plivanje je jedna od aktivnosti koja \u0107e prijati i va\u0161im \u017eivcima i va\u0161oj ko\u017ei, kao i naizmeni\u010dno tu\u0161iranje toplom i hladnom vodom.<\/p>\n

7. POGOR\u0160ANJE ALERGIJE<\/strong>
\nU jednom eksperimentu iz 2008. nau\u010dnici sa medicinskog fakulteta u Ohaju zaklju\u010dili su da su se simptomi alergija koje su imali neki od ispitanika drasti\u010dno pogor\u0161ali nakon \u0161to su radili niz te\u0161kih i mahom nerje\u0161ivih testova i zadataka. Hormoni stresa stimuli\u0161u proizvodnju IgE, jednog proteina iz krvi koji izaziva alergijske reakcije. Kada se slijede\u0107i put na\u0111ete pred te\u0161kim zadatakom, duboko udahnite i izbrojte do deset pre nego pto dozvolite da vas frustracija savlada.<\/p>\n

8. STOMA\u010cNE TEGOBE<\/strong>
\nAnksioznost i stres mogu izazvati bolove u stomaku, zajedno sa glavoboljom, nesanicom i bolovima u le\u0111ima i vratu. Prema jednoj teoriji neprijatni gr\u010devi i struganje u stomaku, koji su izazvani stresom posljedica su povezanosti nervnih puteva izme\u0111u stomaka i mozga, te kada na\u0161 mozak reaguje na stres, digestivni trakt “pokupi” isti signal. Meditacija, joga, pravilno disanje, samo su neke od metoda koje vam mogu pomo\u0107i da “opustite” stomak.<\/p>\n

9. KRVARENJE DESNI<\/strong>
\nGrupa brazilskih ljekara do\u0161la je do zaklju\u010dka da ljudi koji ne mogu da savladaju stres imaju visok rizik oboljevanja od parodentoze zuba i desni. Hroni\u010dno povi\u0161en nivo hormona stresa, kortizola, mo\u017ee naru\u0161iti na\u0161 imuni sistem i omogu\u0107iti bakterijama u ustima da napadnu desni. Stoga, ako dugo ostajete na poslu, obavezno dr\u017eite jednu \u010detkicu u fioci, kako biste nakon svakog obroka odstranili vi\u0161ak lo\u0161ih bakterija i naslaga iz usne duplje.<\/p>\n

10. AKNE<\/strong>
\nIako su se nekada vezivale samo za tinejd\u017eersko doba, akne sada imaju i starije devojke i \u017eene, za \u0161ta je osim zaga\u0111ene \u017eivotne sredine kriv i stres. Iznenadna pojava akni u vezi je sa stresom koji pogor\u0161ava svaki i najmanji zapaljenski proces na ko\u017ei, \u010dak i one koji nisu vidljivi golim okom. Savjet dermatologa je da lice \u010distite salicilnom kiselinom ili benzoil peroksidom, a da zatim nanesete hidratantnu kremu koja omogu\u0107ava ko\u017ei da di\u0161e i ne zapu\u0161ava pore.
\nserbianforum.org<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stres je vas najveci neprijatelj. Moderni stilovi zivota unistavaju vase zdravlje i stres je dio svakodnevice svakog covjeka. Nekada je te\u0161ko uo\u010diti simptome kojima nas telo upozorava da je vreme za “tajm aut”. Ukoliko imate vikend glavobolje, a \u017eelja za slatki\u0161ima vam se drasti\u010dno pove\u0107ala, tijelo vam signalizira da se bori sa povi\u0161enim stresom, te …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post post-134","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/134","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=134"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/134\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":768,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/134\/revisions\/768"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}