{"id":1264,"date":"2016-10-24T15:37:30","date_gmt":"2016-10-24T15:37:30","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=1264"},"modified":"2016-10-24T15:41:19","modified_gmt":"2016-10-24T15:41:19","slug":"zasto-treba-da-jedete-kesten-recept-za-juhu-od-kestena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/10\/24\/zasto-treba-da-jedete-kesten-recept-za-juhu-od-kestena\/","title":{"rendered":"Za\u0161to treba da jedete kesten? Recept za juhu od kestena"},"content":{"rendered":"
\n

Kesten \u2013 omiljena poslastica u jesenske dane<\/p>\n

Pomislite li na jesen, zasigurno \u0107e vam pasti na pamet kuhani ili pe\u010deni kesteni!<\/p>\n

A tek razne poslastice od kestena, koje dolaze u raznim varijantama slanih ili slatkih jela \u2013 od poznate kestenove rolade, juhe od kestena, kreme od kestena.<\/p>\n

Kesten, pogotovo divlji, \u010desto je ukras u gradskim parkovima i drvoredima. U \u0161umi \u0107e se na\u0107i u dru\u0161tvu s hrastom i grabom. Dugovje\u010dan je, te su poznata stabla kestena stara i preko 500 godina.<\/p>\n

\"kesten\"
\nDok je kesten bio omiljena hrana starim Rimljanima, Grci su prepoznali i njegova ljekovita svojstva.<\/p>\n

Sada je idealno vrijeme da se uputite u prirodu, u\u017eivate na svje\u017eem zraku i pritom naberete kestena.<\/p>\n

Pitomi kesten, lat. Castanea sativa, je jedna od prvih namirnica koje je \u010dovjek jeo.<\/p>\n

Najvi\u0161e raste u ju\u017enoj Europi i Sredozemlju, a povjesni\u010dari ka\u017eu da se po\u010deo \u0161iriti po Europi preko Gr\u010dke.<\/p>\n

Kestenovo drvo sli\u010dno je hrastu, vrlo je cijenjeno i kvalitetno te mo\u017ee do\u017eivjeti 500 godina.<\/p>\n

Najstarije drvo kestena, zvano “Sto konja”, nalazi se na sicilijskoj planini Etna i vjeruje se da je staro izme\u0111u 2000 i 4000 godina.<\/p>\n

U pro\u0161losti su ga, kao i danas, jeli pe\u010denog i kuhanog, a od mljevenog kestena pravili su napitak koji je slu\u017eio kao nadomjestak za kavu.<\/p>\n

Od kestenova meda pripremali su medenu rakiju i medicu.<\/p>\n

Legenda ka\u017ee da je gr\u010dka vojska pre\u017eivljavala na kestenju tijekom povla\u010denja iz Male Azije 401. godine prije Krista.<\/p>\n

Ovi ora\u0161asti plodovi, zbog hranjivosti su davani siroma\u0161nima u Francuskoj za blagdan Sv. Martina, a u Toskani se tradicionalno jedu na dan Sv. Simona.
\nLjekovitost i nutritivna svojstva kestena<\/p>\n

Kesten ima dvostruko vi\u0161e \u0161kroba nego krumpir, pa nije \u010dudo da je jo\u0161 uvijek jedna od va\u017enijih namirnica u Kini, Japanu i Ju\u017enoj Europi.<\/p>\n

Tamo se \u010desto koristi u obliku bra\u0161na za kruh zbog \u010dega je dobio nadimak “Stablo kruha”.<\/p>\n

Poput oraha i badema, ne sadr\u017ei gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergi\u010dnih na p\u0161enicu.<\/p>\n

Sadr\u017ei minerale, vitamine B grupe, vitamine A i C. Oni se sa\u010duvaju prilikom kuhanja, jer plod \u0161titi debela kora.<\/p>\n

Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadr\u017ei i kalcij, magnezij, sumpor, klor, \u017eeljezo, bakar te mangan.<\/p>\n

U sto grama sirovog ploda ima 200 kalorija, a glavni sastojak mu je \u0161krob, kojeg u kestenu ima oko 44 posto.<\/p>\n

To je jedino ora\u0161asto vo\u0107e s vitaminom C. Osim toga kesten je neobi\u010dno bogat folnom kiselinom, koja ina\u010de se nalazi u zelenom lisnatom povr\u0107u.<\/p>\n

Folna kiselina je potrebna za rast stanica, sintezu DNA i normalan rad \u017eiv\u010danog sustava.<\/p>\n

Unos hrane bogate folnom kiselinom pove\u0107ava izglede za za\u010de\u0107e, a tijekom trudno\u0107e osigurava pravilan razvoj fetusa.<\/p>\n

Kesten je bogat izvor mono-nezasi\u0107enih masti poput oleinske i palmitinske kiseline.<\/p>\n

Mononezasi\u0107ene masti \u0161tite zdravlje kardiovaskularnog sustava i poma\u017eu sniziti razinu kolesterola.<\/p>\n

Zbog visoke energetske vrijednosti kesten preporu\u010duje se djeci, sporta\u0161ima, trudnicama i starijim osobama.<\/p>\n

Poma\u017ee kod bubre\u017enih i probavnih tegoba, a mo\u017ee se koristiti i za izbacivanje vi\u0161ka vode iz organizma. Uz to, djeluje i protuupalno, pa idealna je namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume.<\/p>\n

Kako kesten uti\u010de na zdravlje?<\/p>\n

Smiruje
\nKesten je bogat mineralima, vitaminima B-kompleksa, kao i vitaminima A i C. Oni se \u010duvaju prilikom kuvanja, jer plod \u0161titi debela kora. Kesten sadr\u017ei kalijum, fosfor, kalcijum, magneziju, sumpor, hlor, bakar, gvo\u017e\u0111e i mangan.<\/p>\n

Pun vitamina C
\nU pore\u0111enju sa drugim ora\u0161astim plodovima, kesten se razlikuje po tome \u0161to ima ni\u017ei procenat masti, a vi\u0161i procenat skroba, \u010dak dvostruko vi\u0161e od krompira. Tako\u0111e, kesten je jedino ora\u0161asto vo\u0107e koje sadr\u017ei vitamin C. Poput oraha i badema, kesten ne sadr\u017ei gluten, pi\u0161e Blic.<\/p>\n

Savr\u0161en za trudnice
\nOsim toga, kesten je neobi\u010dno bogat folnom kiselinom, koja se obi\u010dno nalazi u zelenom lisnatom povr\u0107u. Folna kiselina je neophodna za rast \u0107elija, sintezu DNK i normalan rad nervnog sistema. Unos hrane bogate folnom kiselinom pove\u0107ava \u0161ansu za za\u010de\u0107e, a tokom trudno\u0107e omogu\u0107ava pravilan razvoj fetusa.<\/p>\n

\u010cuva srce
\nKesten je bogat izvor mono-nezasi\u0107enih masti, poput oleinske i palmitinske kiseline. Mononezasi\u0107ene masti \u0161tite kardiovaskularni sistem i poma\u017eu u sni\u017eavanju visine holesterola.<\/p>\n

Izbacuje vodu iz organizma
\nKesten poma\u017ee kod bubre\u017enih i stoma\u010dnih tegoba, a mo\u017ee se koristiti i za izbacivanje vi\u0161ka vode iz organizma. Uz to, deluje i protivupalno, pa je idealna namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume.
\nKuhani plodovi kestena pro\u010di\u0161\u0107avaju krv, naro\u010dito poma\u017eu kod vi\u0161ka mokra\u0107ne kiseline, te se preporu\u010duju oboljelima od gihta i reume.<\/p>\n

Juha od kestena
\nSastojci<\/p>\n

3 \u017elice ulja
\n1 mljevena mrkva
\n1 mljeveno rebro celera
\n1 mljeveni luk
\n6 \u0161alica povrtnog temeljca
\n1\/4 \u0161alice nasjeckanog svje\u017eeg per\u0161ina
\n1\/4 \u017eli\u010dice klin\u010di\u0107a
\n2 lista lovora
\npola kile oguljenih pe\u010denih kestena
\n1\/4 \u0161alice nezasla\u0111enog sojinog mlijeka
\nsol i papar<\/p>\n

Priprema<\/p>\n

Lagano pirjajte mrkvu, celer i luk 8 do 10 minuta. Dodajte povrtni temeljac i dobro promije\u0161ajte. Dodajte per\u0161in, klin\u010di\u0107, lovor i kestenje. Dok zavrije, pustite da se kuha oko 30 minuta.<\/p>\n

Nakon toga izmije\u0161ajte juhu, dodajte sojino mlijeko i pustite da opet zavrije. Posolite i popaprite.
\nLjekovita svojstva kestena<\/p>\n

Dvije su vrste kestena – pitomi kesten (Castanea sativa) i divlji kesten (Aesculus hippocastanum).<\/p>\n

Pitomi kesten je taj koji je jestiv i koji uveseljava na\u0161e nepce, dok se divlji kesten koristi vi\u0161e u medicinske svrhe.<\/p>\n

Plodovi pitomog kestena \u010diste krv i ja\u010daju imunitet. Te\u0161ko su probavljivi ali zato daju puno energije.<\/p>\n

Zbog njihove hranjivosti su ih stari narodi koristili za ja\u010danje organizma, dok su se u srednjem vijeku plodovi pitomog kestena rabili kao va\u017ena namirnica u prehrani siroma\u0161nih slojeva dru\u0161tva.<\/p>\n

Divlji kesten se koristio kao hrana za stoku, ponajvi\u0161e za konje, pa otuda i njegov drugi naziv – konjski kesten.<\/p>\n

Poznato je da je rimski car Cezar dao spaliti \u0161ume kestena na podru\u010djima koje je osvajao da bi uni\u0161tio izvor hrane doma\u0107em stanovni\u0161tvu.<\/p>\n

Izuzetno je hranjiv, sadr\u017ei vrlo vrijedne minerale i vitamine kao \u0161to su magnezij, kalcij, kalij, fosfor, \u017eeljezo, skoro sve skupine vitamina B.<\/p>\n

Plodovi se koriste u prehrani na razne na\u010dine \u2013 kuhani, pe\u010deni, kao pire, su\u0161eni za bra\u0161no te u mnogim slatkim i slanim jelima.<\/p>\n

Listovi kestena se koriste za \u010daj. Sadr\u017ee \u010dak 95% tanina te razne esencijalne smole i vitamin K, koji je izuzetan kod zaustavljanja krvarenja.<\/p>\n

U kombinaciji s maj\u010dinom du\u0161icom kesten lije\u010di probleme s di\u0161nim sustavom, \u010disti organizam, poma\u017ee kod bolova u le\u0111ima i dijareje.<\/p>\n

Med od kestena je vrlo hranjiv i ljekovit. Lije\u010di gastritis i probavne smetnje, \u0161titi jetru te pridonosi boljoj cirkulaciji krvi.<\/p>\n

Divlji kesten naj\u010de\u0161\u0107e se primjenjuje u lije\u010denju problema s venama, artritisom i reumom.<\/p>\n

Djeluje diureti\u010dno i antiupalno, smanjuje otjecanje limfe i poma\u017ee kod ko\u017enih oboljenja.<\/p>\n

Poznata je i tinktura kestena koja se koristi za pro\u0161irene vene, kod problema s cirkulacijom, kod bolova u kostima, zglobovima i le\u0111ima.<\/p>\n

Cvjetovi se koriste u izradi tinktura za lije\u010denje reumatskih tegoba, gihta, artritisa i neuralgija.<\/p>\n

Od pupova se rade poznate Bachove kapi koje poma\u017eu kod u\u010denja i koncentracije.<\/p>\n

Prema starom vjerovanju imat \u0107ete dobro zdravlje ako prona\u0111ete 3 sjemenke u plodu divljeg kestena.<\/p>\n

Izvor<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kesten \u2013 omiljena poslastica u jesenske dane Pomislite li na jesen, zasigurno \u0107e vam pasti na pamet kuhani ili pe\u010deni kesteni! A tek razne poslastice od kestena, koje dolaze u raznim varijantama slanih ili slatkih jela \u2013 od poznate kestenove rolade, juhe od kestena, kreme od kestena. Kesten, pogotovo divlji, \u010desto je ukras u gradskim …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[382,383],"class_list":["post post-1264","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1264","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1264"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1264\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1269,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1264\/revisions\/1269"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1264"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1264"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1264"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}