{"id":120,"date":"2016-03-21T11:39:22","date_gmt":"2016-03-21T11:39:22","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=120"},"modified":"2016-03-23T09:43:19","modified_gmt":"2016-03-23T09:43:19","slug":"koliko-je-krompir-zdrav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/03\/21\/koliko-je-krompir-zdrav\/","title":{"rendered":"Koliko je krompir zdrav?"},"content":{"rendered":"<div class=\"entry\">\n<p>Koliko je krompir zaista zdrav? Neke saznanja iz ovog teksta \u0107e jo\u0161 vi\u0161e pove\u0107ati va\u0161u ljubav prema krompiru. Mislim da ne postoji osoba koja ne voli krompir.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/2d43bb1d-a1fa-4096-9ea5-46a1cb90908e.jpg\"><img decoding=\"async\" title=\"2d43bb1d-a1fa-4096-9ea5-46a1cb90908e.jpg\" class=\"alignnone size-full\"  alt=\"image\" src=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/2d43bb1d-a1fa-4096-9ea5-46a1cb90908e.jpg\" \/><\/a> <\/p>\n<p>Najnovije istra\u017eivanje je pokazalo kako oni koji paze na svoje kilograme i iz prehrane, nakon \u0161e\u0107era, prvo izbace ugljikohidratima bogate namirnice poput krompira, tu jako pogrije\u0161e. Krompiri tijelu pru\u017eaju esencijalan izvor goriva i energije. I jo\u0161 mnogo mnogo toga. \u010citajte za\u0161to su krompiri dragocjeni.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-121\" src=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/krompir-300x157.jpg\" alt=\"krompir\" width=\"300\" height=\"157\" srcset=\"https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/krompir-300x157.jpg 300w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/krompir-768x402.jpg 768w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/krompir.jpg 800w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p>Vitaminska bomba<\/p>\n<p>Engleski i \u0161panjolski mornari iz 19. stolje\u0107a jeli su krompir kako bi sprije\u010dili oboljenje od skorbuta. Iznena\u0111uju\u0107e bogat vitaminom C, koji znatno potpoma\u017ee imunolo\u0161ki sistem, srednje velik krompir (150g) s korom sadr\u017ei \u010dak 27 mg vitamina C, \u0161to je gotovo pa polovica preporu\u010dene dnevne doze.<\/p>\n<p>Krompiri su tako\u0111er veoma bogati vitaminom B, folnom kiselinom i mineralima poput kalija, magnezija i \u017eeljeza. Krompiri su podzemni gomolji, \u0161to zna\u010di da pohranjuju sve vitamine i minerale potrebne za uzgoj novih biljaka krompira u prolje\u0107e. Uprkos sveop\u0107oj zabludi da su samo prepuni \u0161tetnog \u0161kroba, krompiri su zapravo veoma bogati hranjivim tvarima.<\/p>\n<p>Krvni tlak<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di s Instituta za prou\u010davanje hrane u Norwichu u krompiru su prona\u0161li jedinstvene molekule nazvane kukoamini koji sni\u017eavaju visok krvni tlak. Primjera radi, tradicionalna kineska medicina koristi biljku, goji bobice, koje tako\u0111er sadr\u017ee kukoamine, kako bi spravili \u010daj koji sni\u017eava krvni tlak. Iako jo\u0161 nije precizno utvr\u0111ena koli\u010dina krompira koju biste trebali konzumirati za terapeutske u\u010dinke, smatra se da nekoliko konzumiranih krompira dnevno ima tendenciju smanjivanja krvnog tlaka.<\/p>\n<p>Kardiovaskularne bolesti<\/p>\n<p>Institut za poljoprivredno istra\u017eivanje u ameri\u010dkom Navarreu identificiralo je 60 razli\u010ditih vrsta fitokemikalija i vitamina u kori krompira. Mnogi od njih bili su flavonoidi koji poma\u017eu u za\u0161titi od kardiovaskularnih bolesti spu\u0161tanjem razine lo\u0161ih LDL-holesterola i \u010di\u0161\u0107enju arterija od masti.<\/p>\n<p>B vitamini u krompirima tako\u0111er \u0161tite arterije. Vitamin B6, koji se nalazi u krompirima, reducira razine molekula zvanih homocisteini koje su krive za upale arterija. Visoke razine homocisteina povezane su sa znatno pove\u0107anim rizikom od sr\u010danog i mo\u017edanog udara.<\/p>\n<p>Zdravlje crijeva<\/p>\n<p>Samo jedan pe\u010deni krompir osigurat \u0107e vam gotovo 12 posto dnevne preporu\u010dene doze vlakana. Visoke razine dijetalnih vlakana osiguravaju zdravu probavu i redovne stolice, a pru\u017eaju i za\u0161titni u\u010dinak od raka debelog crijeva.<\/p>\n<p>Iako je ve\u0107ina vlakana u krompiru prona\u0111ena u kori, dio \u0161kroba u krompiru je neprobavljiv. Umjesto toga on prolazi kroz probavni sistem, daju\u0107i volumen. Ako vas mu\u010di neu\u010destalost stolice, pojedite kuhane krompire koje ste prethodno ohladili. Proces hla\u0111enja pove\u0107ava koli\u010dinu neprobavljivog \u0161kroba sa sedam na 13 posto.<\/p>\n<p>Stres<\/p>\n<p>Krompiri su izuzetno bogati vitaminom B6, tvari prijeko potrebnom za obnovu stanica, zdravlje nervnog sistema i uravnote\u017eeno raspolo\u017eenje. Samo 100 g pe\u010denog krompira sadr\u017ei 21 posto preporu\u010dene dnevne doze ovog vitamina.<\/p>\n<p>Vitamin B6 koristi se u proizvodnji neurotransmitera &#8211; hemijskih tvari koje prenose impulse u sinapsama nervnog sistema, odnosno poruke od jedne stanice do druge. Neurotransmiteri, poput serotonina i dopamina, potrebni su za reguliranje raspolo\u017eenja, a za sve ovo potreban je upravo vitamin B6.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, spomenuti je vitamin potreban i za proizvodnju adrenalina, hormona koji nam poma\u017ee u reagiranju na stres, kao i za proizvodnju GABA-e, tvari koje se povezuje s opu\u0161tanjem i osje\u0107ajem zadovoljstva.<\/p>\n<p>Zdravlje ko\u017ee<\/p>\n<p>Vitamin C, kompleks vitamina B i minerali poput kalija, magnezija, fosfora i cinka pogodni su za zdravlje ko\u017ee. Osim toga, masa dobivena gnje\u010denjem sirovih krompira pomije\u0161ana s medom mo\u017ee poslu\u017eiti kao odli\u010dna maska za lice. Ovo poma\u017ee u spre\u010davanju nastanka pri\u0161ti\u0107a i ubla\u017eava mrlje na ko\u017ei. Ako se eksterno nanese na opekotine, ova smjesa pru\u017ea osje\u0107aj olak\u0161anja i poma\u017ee u zacjeljenju. Izgnje\u010deni krompiri, \u010dak i voda u kojoj su se krompiri prali, odli\u010dni su za dobivanje \u010diste i mekane ko\u017ee.<\/p>\n<p>Reumatizam<\/p>\n<p>Postoje dva aspekta ovog faktora. Vitamini, kalcij i magnezij u krompirima daju olak\u0161anje onima koji pate od reume. Voda koja se dobiva kuhanjem krompira tako\u0111er ima isti u\u010dinak. No, zbog visoke razine ili ugljikohidrata sklon je pove\u0107anju tjelesne te\u017eine koja mo\u017ee imati negativan u\u010dinak kod ljudi s reumatskim oboljenjima.<\/p>\n<p>Mo\u017edane funkcije<\/p>\n<p>Pravilno funkcioniranje mozga u velikoj mjeri ovisi o razini glukoze, opskrbom kisika, nekim \u010dlanovima vitamina iz B kompleksa i nekih hormona, aminokiselina i masnih kiselina poput omega-3 masnih kiselina. Krompiri sadr\u017ee gotovo sve od navedenoga. Bogati su ugljikohidratima i stoga odr\u017eavaju dobru razinu glukoze u krvi \u0161to mozgu ne dopu\u0161ta umor i \u010dini ga aktivnim i opreznim, fokusiranim.<\/p>\n<p>Sljede\u0107i na popisu je kisik koji se do mozga prenosi uz pomo\u0107 hemoglobina u krvi \u010diji je glavni sastojak \u017eeljezo. Krompir sadr\u017ei zavidne koli\u010dine \u017eeljeza, \u010dime potpoma\u017ee navedenu funkciju. Nadalje, krompiri su izuzetno bogati vitaminom B6 i sadr\u017ee tragove i ostalih \u010dlanova ovog kompleksa. Osim toga, ova namirnica sadr\u017ei i druge elemente poput fosfora i cinka koji su tako\u0111er pogodni za rad mozga.<\/p>\n<p>Sr\u010dane bolesti<\/p>\n<p>Osim vitamina (B kompleksa i vitamina C), minerala i vlakana, krompir tako\u0111er sadr\u017ei odre\u0111ene tvari koje se nazivaju karotenoidi (lutein, zeaksantin i sl.) koji su pogodni za zdravlje srca i ostalih organa. Ali opet, zbog toga \u0161to podi\u017ee razinu glukoze u krvi i tokom pretjeranog unosa mo\u017ee uzrokovati pretilost \u0161to pak mo\u017ee staviti pritisak na srce, ne preporu\u010duje se pretilim ili ljudima koji pate od dijabetesa.<\/p>\n<p>Bubre\u017eni kamenac<\/p>\n<p>Bubre\u017eni kamenac, poznat i kao Renal Calculi, uzrokovan je uglavnom zbog pove\u0107ane razine mokra\u0107ne kiseline u krvi. U tim slu\u010dajevima treba izbjegavati hranu bogatu proteinima, posebno \u017eivotinjskim proteinima poput mesa, purice, \u0161kampa, morskih riba, jaja, mlijeka, itd., kao i \u0161pinat, crni grah i druge vrste graha koje pove\u0107avaju razinu mokra\u0107ne kiseline u krvi.<\/p>\n<p>\u017deljezo i kalcij tako\u0111er potpoma\u017eu stvaranje bubre\u017enog kamenca, a s obzirom da je krompir bogat objema tvarima mo\u017eda se &#8216;na prvu&#8217; ne \u010dini pogodnim. No, s obzirom da je krompir veoma bogat i magnezijem koji spre\u010dava talo\u017eenje kalcija (ovapnjenje) u bubrezima i drugim tkivima, ovo ga \u010dini korisnim za lije\u010denje bubre\u017enih kamenaca.<\/p>\n<p>Druge pogodnosti<\/p>\n<p>Krompirov sok odli\u010dan je lijek za opekline, masnice, uganu\u0107a, probleme s ko\u017eom, \u010direve, u\u010dinak narkotika, rak prostate i maternice i formiranje cista ili tumora. S druge strane, prilikom konzumiranja krompira treba imati odre\u0111enu dozu opreza. Zeleni krompiri su otrovni jer sadr\u017ee alkaloide poput solanina, chaconina i arsena \u010dija se pretjerana konzumacija mo\u017ee pokazati fatalnom. Glikemijski indeks u krompirima je veoma visok (vi\u0161i od 80) tako da pretile osobe, oni koji pate od dijabetesa i oni koji poku\u0161avaju smr\u0161avjeti trebali bi smanjiti svoje porcije. I posljednje, ali ni\u0161ta manje va\u017eno, krompiri su bolji pe\u010deni, nego sirovi ili pr\u017eeni.<\/p>\n<p>Klju\u010d uspje\u0161nog i dugoro\u010dnog mr\u0161avljenja je hrana koja vam \u0161to du\u017ee daje osje\u0107aj sitosti, tvrdi Dr Jacquie Lavin, nutricionistica specijalizirana u podru\u010dju gubitka kilograma. &#8216;Trebali biste jesti kompleksne ugljikohidrate poput krompira nau\u0161trb jednostavnih ugljikohidrata poput \u0161e\u0107era ili keksi\u0107a koji vam daju kratak energetski poticaj nakon kojeg slijedi sna\u017ean osje\u0107aj gladi. Na ovaj na\u010din krompiri mogu reducirati epizode nekontroliranog hranjenja&#8217;, ka\u017ee Lavin.<\/p>\n<p>Sude\u0107i prema istra\u017eivanju \u010diji su rezultati objavljeni u publikaciji British Journal of Nutrition, krompiri su pogre\u0161no klasificirani visoko na ljestvici Glikemijskog indeksa, koja je poslo\u017eila ugljikohidrate od jedan do sto ovisno o tome koliko se brzo na osnovi glukoze razgra\u0111uju tokom probave. \u010cista glukoza ima glikemijski indeks 100. \u0160to je ni\u017ea brojka, to je znak da namirnici du\u017ee treba da se probavi te da smo nakon konzumiranja iste sitiji i zadovoljniji. Upravo zbog ovog onima koji \u017eele izgubiti nekoliko kilograma preporu\u010duje se dijeta bogata namirnicama koje sadr\u017ee niski GI.<\/p>\n<p>Dodu\u0161e, nau\u010dnici su jednako tako zaklju\u010dili kako GI krompira varira ovisno o njegovoj vrsti, gdje je uzgajan, ali i o metodama pripreme. Primjerice, GI mo\u017ee biti srednji do niski kada je krompir konzumiran hladan te kada je kuhan i konzumiran u cijelosti, umjesto kad je izgnje\u010den.<\/p>\n<p>Krompiri tijelu pru\u017eaju esencijalan izvor goriva i energije koja vam treba \u010dak i kada ste na dijeti. Kao bogat izvor ugljikohidrata, oni nam poma\u017eu u &#8216;pogonu&#8217; svih reakcija u tijelu koje trebate za kretanje, razmi\u0161ljanje, probavu i obnovu stanica.<\/p>\n<p>bosanski-forum.com<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koliko je krompir zaista zdrav? Neke saznanja iz ovog teksta \u0107e jo\u0161 vi\u0161e pove\u0107ati va\u0161u ljubav prema krompiru. Mislim da ne postoji osoba koja ne voli krompir. Najnovije istra\u017eivanje je pokazalo kako oni koji paze na svoje kilograme i iz prehrane, nakon \u0161e\u0107era, prvo izbace ugljikohidratima bogate namirnice poput krompira, tu jako pogrije\u0161e. Krompiri tijelu &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[46],"class_list":["post post-120","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/120","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=120"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/120\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":132,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/120\/revisions\/132"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=120"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=120"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=120"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}