{"id":1178,"date":"2016-10-12T19:28:04","date_gmt":"2016-10-12T19:28:04","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=1178"},"modified":"2016-10-12T19:28:08","modified_gmt":"2016-10-12T19:28:08","slug":"gljive-se-ne-smiju-podgrijavati-slicne-zanimljivosti-o-hrani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/10\/12\/gljive-se-ne-smiju-podgrijavati-slicne-zanimljivosti-o-hrani\/","title":{"rendered":"Gljive se ne smiju podgrijavati i sli\u010dne zanimljivosti o hrani"},"content":{"rendered":"
\n

\u0160e\u0107er dovodi do nastajanja karijesa
\nKarijes nastaje kad se spoje tri stvari: bakterije, ugljikohidrati i vrijeme. Slatki\u0161i ne \u0161kode zubima u slu\u010daju kad se sprovodi redovna i detaljna zubna higijena. Mnogo lo\u0161ija stvar za na\u0161e zube je kada se jedu namirnice pune \u0161kroba kao napr. \u010dips i zobene pahuljice, a nakon toga se ne operu zubi. \u0160krob je jedan dugi lanac od vo\u0107nog \u0161e\u0107era. \u010cisti \u0161e\u0107er \u0107e sa pljuva\u010dkom biti brzo odstranjen, dok hrana puna \u0161kroba ostaje zalijepljenja na zubima i omogu\u0107uje stvaranje podloge za bakterije koje izazivaju karijes.<\/p>\n

Najbolje ulje je maslinovo ulje
\nNema sumnje da je maslinovo ulje zdravo, ali je ulje od repice jo\u0161 zdravije jer sadr\u017ei mnogo vi\u0161e omega 3 masnih kiselina. U kategoriju dobrih ulja spadaju: laneno ulje, soja ulje i orahovo ulje.<\/p>\n

\"zanimljivosti<\/p>\n

 <\/p>\n

Margarin sadr\u017ei manje kalorija nego puter
\nZabluda! I margarin i puter sadr\u017ee oko 80 grama masti, a to iznosi 750 kalorija na 100 grama. Dijetalni margarin ne sadr\u017ei manje masno\u0107e, nego njegov sadr\u017eaj vi\u0161estruko nezasi\u0107enih masnih kiselina spre\u010dava porast lo\u0161eg holesterola i kardiovaskularne bolesti. Onaj ko \u017eeli izbje\u0107i uno\u0161enje masno\u0107a u organizam neka tro\u0161i margarin i puter koji imaju upola manje kalorija (360).<\/p>\n

\u010cokolada kvari ten
\nGlupost! Dobar ili lo\u0161 izgled ko\u017ee genetski je uvjetovan. Najgori neprijatelji za ko\u017eu su pu\u0161enje i sunce. Akne imaju gotovo uvijek hormonalni uzrok.<\/p>\n

Onaj tko \u017eeli smr\u0161ati treba jesti vi\u0161e manjih obroka
\nOvo je lo\u0161 savjet! Me\u0111uobroci koji sadr\u017ee ugljikohidrate povisuju insulin. To sprije\u010dava razgradnju masti i dovodi do toga da se hrane masne stanice. Tri glavna obroka i izme\u0111u toga jedan sat posta dovode do mirovanja insulina \u010dime se pospje\u0161uje razgradnja masti. Glad se mo\u017ee izme\u0111u obroka uta\u017eiti za\u010dinjenim posnim sirom kojem se doda narezana paprika, paradajz ili vo\u0107e.<\/p>\n

Oni koji se hrane kao stanovnici Krete, mogu do\u017eivjeti i 100 godina pa \u010dak i 110 i tad jo\u0161 pucaju od zdravlja. To mogu zahvaliti tradicionalnoj kretskoj hrani koja zadr\u017ei mnogo vo\u0107a i povr\u0107a, hljeba, le\u0107e, svje\u017ee ulovljene ribe i ulju koje je proizvedeno iz Koroneiki maslina. Me\u0111utim i u zemljama srednjeg Mediterana se situacija polako mijenja. Pretpostavlja se da je tome razlog znatno pove\u0107ana konzumacija mesa.<\/p>\n

Djeca moraju jesti salatu
\nZelena salata je zdrava<\/a>, ali ne sadr\u017ei ni\u0161ta vi\u0161e hranjivih tvari koje se tako\u0111er nalaze u ostalom vo\u0107u i povr\u0107u. Mrkva i dinja sadr\u017ee vi\u0161e betakarotena. Brokoli, koroma\u010d i karfiol sadr\u017ee vi\u0161e vitamina C. U salati je zastupljena folna kiselina sa 75 mikrograma na 100 grama salate i igra veliku ulogu pri izgradnji stanica. Paradajz sad\u017ei polovinu, a paprika tre\u0107inu folne kiseline. Sadr\u017eaj nitrata u zelenoj salati koja se uzgaja u staklenicima \u010desto prelazi granicu vrijednosti koja je preporu\u010dena od dr\u017eavnog instituta za kontrolu proizvoda. Zato je preporu\u010dljivo koristiti proizvode uzgojene na prirodan na\u010din.<\/p>\n

Vo\u0107ni \u0161e\u0107er ne deblja
\nTo bi bilo lijepo kad bi bila istina. Nova istra\u017eivanja pokazuju da vo\u0107ni \u0161e\u0107er za razliku od normalnog \u0161e\u0107era poti\u010de stvaranje depoa masno\u0107e i posebno kod mu\u0161karaca pogor\u0161ava krvnu sliku. Estrogen kod \u017eena djeluje na izjedna\u010denje.<\/p>\n

\u0160e\u0107er smanjuje koli\u010dinu kalcija u organizmu
\nPreko 90 godina je ta izjava prava zabluda. Temelji se na \u010dinjenici da je jedno istra\u017eivanje koje se provelo u Japanu i pokazalo da se \u017eivotinjama kosti nisu mogle pravilno izgraditi, jer im se davala velika koli\u010dina \u0161e\u0107era bez dodatka vitamina D (zaslu\u017ean za izgradnu kostiju). Pretpostavljalo se da je za mekane kosti bio odgovoran \u0161e\u0107er. Ova zabluda se pro\u0161irila svijetom i jo\u0161 dan danas se u nju vjeruje. Ako organizam lo\u0161e prima kalcij, onda razlog mo\u017ee biti prekomjerna konzumacija hrane koji sadr\u017ee oksalnu kiseline, a to su \u0161pinat, cvekla, blitva. celer, rabarbar, kakao i \u010dokolada. Oni smanjuju apsorpciju kalcija.<\/p>\n

Gljive se ne smiju podgrijavati<\/h2>\n

Gljive sadr\u017ee mnogo vode i u prosjeku toliko bjelan\u010devina koliko ih se nalazi u mlijeku i mlije\u010dnim proizvodima. Iz tog razloga se brzo kvare. Iz bjelan\u010devina koje se nalaze u gljivama mogu nastati \u0161tetne tvari koje se pojavljuju prilikom raspadanja dr\u017ei li ih se dulje na sobnoj temperaturi. Obrok sa gljivama je zato potrebno dr\u017eati u hladnjaku ne du\u017ee od jednog dana i ako ga se dobro podgrije, ne stoji ni\u0161ta na putu da ga se sa zadovoljstvom pojede.<\/p>\n

\u0160e\u0107er smanjuje koli\u010dinu vitamina
\nI ova izjava je zabluda! Kod biohemijske pretvorbe vo\u0107nog \u0161e\u0107era va\u017enu ulogu igra vitamin B1. Za razliku od prija\u0161njih pretpostavki pri kojima se smatralo da ne\u0107e biti razgra\u0111en, do\u0161lo se do zaklju\u010dka da se uvijek nanovo koristi za pretvorbu. Va\u017eno: svaka vrsta ugljikohidrata, po\u010dev\u0161i od vo\u0107nog \u0161e\u0107era do \u0161kroba, se na taj na\u010din razgra\u0111uje u organizmu. Dodatno, vitamin B1 slu\u017ei za razgradnju bjelan\u010devina i masti.<\/p>\n

\u0160e\u0107er djeluje na poja\u010danu aktivnost
\nIstra\u017eivanja u sedamdesetim i osamdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a su potvrdile tu \u010dinjenicu. Neka druga istra\u017eivanja su ih pak osporile. Ve\u0107ina stru\u010dnjaka poja\u010danu aktivnost djece opravdava posebno\u0161\u0107u u izmjeni tvari u mozgu.<\/p>\n

Slatki\u0161e je potrebno rasporediti u vi\u0161e obroka
\nZubni lije\u010dnici bi bili sretni ako to ne bi bilo tako. Nakon svakog konzumiranja slatki\u0161a su zubi izlo\u017eeni djelovanju kiselina. Osim toga, nijednom dijetetu konzumiranje slatki\u0161a ne utje\u010de na promjenu izmjene tvari ili dobivanje dijabetesa ukoliko ih je malo vi\u0161e jelo. U najgorem slu\u010daju mu od prevelike koli\u010dine slatki\u0161a mo\u017ee biti mu\u010dno i na taj na\u010din u\u010di da je bolje da ih konzumira u manjim koli\u010dinama.<\/p>\n

Konzumiranje umjetnog sladila je \u0161tetno
\nTa tvrdnja da umjetno sladilo mo\u017ee izazvati rak ili udebljati, tako\u0111er se \u010dvrsto ustoli\u010dila. Kod mi\u0161eva koji su dobivali veliku koli\u010dinu umjetnog sladila, a koji \u010dovjek nikada ne mo\u017ee konzumirati u toj koli\u010dini, utvr\u0111eni su zlo\u0107udni tumori. Svjetska zdravstvena organizacija je zato umjetna sladila ocijenila neopasnima za \u010dovjekov organizam. Da li konzumacija umjetnih sladila poti\u010de debljanje? I ta pretpostavka nije ta\u010dna jer umjetna sladila nemaju kalorija i ne utje\u010du na insulin. Vrlo je vjerojatno da se umjetna sladila mije\u0161aju sa proizvodima koji se mogu koristiti kao zamjena za pravi \u0161e\u0107er. Ti produkti imaju jednaku koli\u010dinu kalorija kao i pravi \u0161e\u0107er. Budu\u0107i da takve supstance ne pripadaju pravim \u0161e\u0107erima, proizvodi koji sadr\u017ee takve \u0161e\u0107ere nose etiketu “bez \u0161e\u0107era”.<\/p>\n

Svje\u017ee mlijeko je zdravije nego trajno
\nSvje\u017ee mlijeko je ukusnije i sadr\u017ei ne\u0161to malo vi\u0161e vitamina nego trajno, ali je ta razlika toliko mala da nije vrijedna spomena.<\/p>\n

Kori\u0161tenje aluminijskog posu\u0111a djeluje \u0161tetno na zdravlje
\nKori\u0161tenje aluminijskog posu\u0111a je od dr\u017eavnog ureda za ocjenu rizika i Svjetske zdravstvene organizacije ocijenjeno kao neopasno. Aluminij je element koji se u organizmu pojavljuje u tragovima. I nau\u010dnici se mogu prevariti pri tvrdnji da npr. pire od jabuka, kiselo zelje, rabarber ili paradajz mogu osloboditi aluminij iz aluminijskog posu\u0111a. Aluminij iz organizma potpuno nestaje. Me\u0111utim, oni koji \u017eele biti potpuno sigurni, neka koriste emajlirano ili eloksirano posu\u0111e.<\/p>\n

Suho vo\u0107e i med su zdravi slatki\u0161i
\nAko \u0161e\u0107er nije zdrav, onda to ne mogu biti niti med (sadr\u017ei 78 % \u0161e\u0107era), niti suho vo\u0107e (sadr\u017ei 45 % \u0161e\u0107era). Suho vo\u0107e posebno pogoduje nastajanju karijesa jer se lijepi za zube. Usput: sme\u0111i \u0161e\u0107er nema nikakve prednosti u odnosu na bijeli \u0161e\u0107er. Samo mu je aroma bolja.<\/p>\n

Mineralna voda bez kisika razbu\u0111uje
\nDuboko udisanje i izdisanje donosi bolje rezultate. Prema dana\u0161njim iskustvima, preko \u017eeluca i crijeva u krv dospijevaju vrlo male koli\u010dine kisika.<\/p>\n

Crni hljeb je zdraviji od bijelog
\nAko je za bojenje kruha kori\u0161ten mal\u010d, u stvarnosti smo zapravo kupili kruh od bijelog bra\u0161na. Takav kruh sadr\u017ei manje vitamina, minerala i balastnih tvari. U pekarni zbog toga morate isklju\u010divo tra\u017eiti kruh od \u017eitarica.<\/p>\n

Sekundarne biljne materije \u0161tite od raka, sr\u010danog udara i starenja
\nPrerano ste se poveselili! Flavonoidi i phitamini pozitivno djeluju na visoki tlak, vrijednosti holesterina i stanice isklju\u010divo u posudama za pokuse i kod \u017eivotinjskih pokusa. Dakle, ne mo\u017ee se govoriti o lo\u0161im efektima a u kojoj koli\u010dini su dobri tako\u0111er nije poznato.<\/p>\n

Voda i ko\u0161tuni\u010davo vo\u0107e
\nVoda na krastavacu i ogrozdu \u0107e dovesti do bolova u trbuhu. Vo\u0107e kojem se dodaje voda ne bubri pa tako niti u \u017eelucu. Konzumiranje neopranog vo\u0107a na kojem se nalaze kva\u0161\u010deve gljivice i mikroorganizmi koji poti\u010du na varenje je ono \u0161to dovodi do problema u procesu varenja. U pravilu, \u017eelu\u010dana kiselina \u010dini te klice ne\u0161tetinima. Ako u \u017eeludac do\u0111e velika koli\u010dina vode, \u017eelu\u010dana kiselina \u0107e biti toliko razbla\u017eena da vi\u0161e ne mo\u017ee obavljati tu funkciju. Da bi se sprije\u010dilo uno\u0161enje klica sa vo\u0107a potrebno ga je uvijek prati. Oni koji su direktno sa drveta ili grma ubrali vo\u0107e morali bi pri\u010dekati barem pola sata prije nego \u0161to \u0107e posegnuti za \u010da\u0161om vode.<\/p>\n

\u0160pinat sadr\u017ei mnogo \u017eeljeza
\nMnoga djeca nose traume iz djetinjstva kad vide tanjur pun \u0161pinata. I to usprkos \u010dinjenici da se ve\u0107 80 godina zna da je jedna gre\u0161ka u zarezu kod navo\u0111enja koli\u010dine sadr\u017eaja \u017eeljeza, \u0161pinatu dala dobar glas kao nosiocu velike koli\u010dine \u017eeljeza. U usporedbi sa drugim vrstama povr\u0107a je \u0161pinat dobra namirnica. Jedino je \u0161teta da oksalna kiseline koje \u0161pinat sadr\u017ei smanjuje apsorpciju \u017eeljeza i kalcija u organizam.
\nMije\u0161ano suho vo\u0107e, gro\u017e\u0111ice, bademi, lje\u0161njaci itd su hrana za mozak
\nOd toga ne\u0107emo postati pametnijima. Prije \u0107emo biti umorni i pove\u0107ati tjelesnu te\u017einu ako ih jedemo u velikoj koli\u010dini. Vre\u0107ica od 100 grama sadr\u017ei 500 do 700 kalorija. Lje\u0161njaci, bademi i tome sli\u010dno su hrana za \u017eivce ali se mozak isklju\u010divo hrani od vo\u0107nog \u0161e\u0107era koji dobiva iz krvi. Pri dugom u\u010denju se tako ne\u0161to ipak mo\u017ee konzumirati jer kombinacija \u0161e\u0107era (koli\u010dina u gro\u017e\u0111icama: 60 do 70 %) i masno\u0107e (bademi, lje\u0161njaci: 40 do 70 %) utje\u010du na odr\u017eavanje stabilnosti \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160e\u0107er dovodi do nastajanja karijesa Karijes nastaje kad se spoje tri stvari: bakterije, ugljikohidrati i vrijeme. Slatki\u0161i ne \u0161kode zubima u slu\u010daju kad se sprovodi redovna i detaljna zubna higijena. Mnogo lo\u0161ija stvar za na\u0161e zube je kada se jedu namirnice pune \u0161kroba kao napr. \u010dips i zobene pahuljice, a nakon toga se ne operu …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[364],"class_list":["post post-1178","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1178","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1178"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1178\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1181,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1178\/revisions\/1181"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1178"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1178"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1178"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}