{"id":1170,"date":"2016-10-10T20:02:07","date_gmt":"2016-10-10T20:02:07","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=1170"},"modified":"2016-10-11T08:38:57","modified_gmt":"2016-10-11T08:38:57","slug":"1170","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/10\/10\/1170\/","title":{"rendered":"Zdrave namirnice se itekako mogu pretvoriti u neprijatelje zdravlja"},"content":{"rendered":"
\n

Ovisno o na\u010dinu pripreme, zdrave namirnice poput povr\u0107a i ribe mogu se pretvoriti u neprijatelje na\u0161eg zdravlja.<\/h2>\n

Hrana pripremljena kod ku\u0107e, po tradicionalnom receptu, ne mora biti nu\u017eno zdrava.<\/p>\n

Dugi niz godina prisutno i generalno prihva\u0107eno mi\u0161ljenje da je hrana pripremljena u kontrolisanim uslovima ku\u0107ne kuhinje zdrava i po\u017eeljna, nije uvijek ispravno. Osim \u0161to je te\u0161ko dobiti istinitu informaciju o tome u kojim je uslovima neka namirnica uzgojena, i sam proces obrade hrane dovodi do nastanka spojeva opasnih po zdravlje pojedinih organa i na\u0161 imunolo\u0161ki sistem.<\/p>\n

Prirodno nije uvijek i zdravo<\/p>\n

\u0160tetne tvari nastale pod uticajem pesticida otklanjaju se lju\u0161tenjem kore, pripremanjem u ulju uklanjaju se neugodni mirisi nekih namirnica, a iz mesa se termi\u010dkom obradom otklanja vi\u0161ak masno\u0107e. Me\u0111utim, pripremom hrane, kuhanjem, pirjanjem, pr\u017eenjem, dimljenjem ili pe\u010denjem neki za organizam ina\u010de korisni spojevi pretvaraju se u nepo\u017eeljne, pa i \u010dak \u0161tetne !<\/p>\n

\"zdrave<\/p>\n

\u0160to se zapravo doga\u0111a na ro\u0161tilju?<\/p>\n

Tokom pripreme hrane na ro\u0161tinju ili prirodnih metoda konzerviranja (dimljenjem) me\u0111u mutagenim svojstvima koji nastaju najzastupljeniji su policikli\u010dki aromatski ugljikovodici (PAH). Njihov glavni predstavnik, benzapiren, nastaje kao proizvod pr\u017eenja, pe\u010denja na \u017earu i dimljenja hrane, jer se mijenjaju svojstva bjelan\u010devina sadr\u017eanih u namirnicama. Pod uticajem visokih temperatura te bjelan\u010devine mutiraju, odnosno postaju kancerogene i mutagene. Mutirane bjelan\u010devine su potencijlni kancerogeni spojevi, odnosno mogu izazvati rak.<\/p>\n

Ljubitelji ro\u0161tilja svakako bi trebali obuzdati \u017eelju za u\u017eivanjem u jelima sa \u017eara, sli\u010dno je i sa pr\u0161utom, kobasicama i mesom pr\u017eenim u ulju.<\/p>\n

PAH spojevi u najve\u0107oj se mjeri stvaraju stvaraju kada otopljena mast kapa na izvor topline, plin, ugalj li drvo, pa se raspr\u0161i i djelomi\u010dno nakuplja na povr\u0161ini mesa ili ribe koja se pe\u010de na ro\u0161tilju.<\/p>\n

Kako smanjiti koncentraciju PAH spojeva u hrani ?<\/p>\n

1. Ne upotrebljavajte ugalj kao gorivo
\n2. Izbjegavajte pripremu hrane na otvorenom plamenu
\n3. Nabavite specijalni ro\u0161tilj kod kojeg je onemogu\u0107eno kapanje masti neposredno na izvor topline.<\/p>\n

Svaka je doma\u0107ica zadovoljna izgledom pripremljenog jela kada ono na povr\u0161ini poprimi finu sme\u0111kastu boju, \u0161to jam\u010di slastan okus i dokaz je vje\u0161te pripreme. No, u procesu poprimanja te po\u017eeljne sme\u0111e boje stvaraju se mutageni i kancerogeni spojevi. Ti spojevi utje\u010du na promjene biohemijskih vrijednosti u krvi, pove\u0107anje mase organa i dovode do nestanka sme\u0111e-crne pigmentacije u stanicama jetre. Naravno, ne treba pani\u010dariti, koncentracija tih spojeva nije velika i tokom \u017eivota kod ve\u0107ine ljudi ne do\u0111e do problema koje mogu prouzro\u010diti, ali svakako imaju uticaj na op\u0161te stanje organizma.<\/p>\n

\u0160tetne sastojke mogu\u0107e je izbje\u0107i<\/p>\n

PAH spojevi nalaze se i svuda u okolini kao proizvodi razgradnje organskih tvari pod utjecajem topline. U hrani je prona\u0111eno vi\u0161e od 20 PAH spojeva, a vi\u0161e od polovice njih ima kancerogeno djelovanje. U pove\u0107anim koncentracijama izazivaju tumore na \u017eelucu, jajnicima, limfi, na dojci i tumore na \u017eu\u010di.<\/p>\n

Budu\u0107i da nastaju samo pri povi\u0161enim temperaturama, hranu je zdravije pripremati na \u0161to ni\u017eim temperaturama, od povr\u0107a birati vrste siroma\u0161ne nitratima i ne podgrijavati hranu ! Svako podgrijavanje pove\u0107ava koncentraciju \u0161tetnih sastojaka.<\/p>\n

Nitrati i nitriti<\/p>\n

Ovi hemijski spojevi sastavni su dio konzervirane hrane, ali i svje\u017eih namirnica, osobito povr\u0107a. U ljudskom organizmu, ako i nisu uneseni hranom, nitriti nastaju iz nitrata u probavnoj mikroflori. Dakle, povr\u0107e bogato nitratima u organizmu proizvodi vi\u0161e nitrita.<\/p>\n

Nitriti se koriste za konzerviranje mesnih i ribljih proizvoda, a sprije\u010davaju rast bakterija i stvaranje toksina, te odr\u017eavaju prirodno crvenu boju svje\u017eeg mesa. Glavni izvor nitrata u na\u0161oj prehrani je povr\u0107e, a koli\u010dina tih spojeva razlikuje se ovisno o vrsti, primjerice kupus ih sadr\u017ei manje od \u0161pinata, cikle ili celera.<\/p>\n

Zabluda o \u0161pinatu<\/p>\n

Za \u0161pinat se vjeruje kako je jako zdrav i bogat korisnim sastojcima, a zapravo je jedna od manje vrijednih vrsta povr\u0107a, a u nekim slu\u010dajevima mo\u017ee biti i \u0161tetan. Ima znatno manje vitamina od, recimo, svje\u017eeg kupusa, sadr\u017ei velike koli\u010dine nitrata, koji pretvaranjem u nitrite u ljudskom organizmu imaju \u0161tetno djelovanje.<\/p>\n

\u0160to dodati grahu?<\/p>\n

Povr\u0107e je izvor minerala, vitamina i vlakana nu\u017enih za normalno funkcioniranje organizma i ja\u010danje imuniteta, ali upravo zbog pretvaranja nitrata u opasne nitrite potrebno ga je pa\u017eljivo pripremati.<\/p>\n

Juhu od mrkve, nakon \u0161to je jednom skuhana, nije preporu\u010dljivo podgrijavati, jer postaje toksi\u010dna. Juhu koja sadr\u017ei mrkvu i ostalo povr\u0107e treba kuhati za jedan obrok. A ako je ipak kanite jesti i za ve\u010deru ili sutradan, procijedite je, odstranite povr\u0107e, a vodu sa\u010duvajte pa poslije u njoj skuhajte svje\u017ee povr\u0107e. Vodu u kojoj ste kuhali neki suhi dimljeni proizvod nemojte koristiti za kuhanje graha, jer smjese za\u010dina iz salamure u kombinaciji s nitratima svaraju toksi\u010dne i \u0161tetne spojeve.<\/p>\n

A \u0161to bi onda bilo zdravo<\/a> ?!<\/p>\n

I povr\u0107e i meso i \u017eitarice, ali minimalno obra\u0111ene. Povr\u0107e, ako je mogu\u0107e, jedite svje\u017ee, lagano za\u010dinjeno ili ga kratko ispirjajte. Sva jela najbolje je jesti odmah nakon pripreme, ne prekuhati, prepe\u0107i ili prepr\u017eiti. Tako\u0111er, osim ako nije nu\u017eno, ne ostavljajte za ve\u010deru ili za drugi ili tre\u0107i dan. Manje vi\u0161e, sva hrana je zdrava na svoj na\u010din, ali kvalitetno i zdravo pripremljena.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovisno o na\u010dinu pripreme, zdrave namirnice poput povr\u0107a i ribe mogu se pretvoriti u neprijatelje na\u0161eg zdravlja. Hrana pripremljena kod ku\u0107e, po tradicionalnom receptu, ne mora biti nu\u017eno zdrava. Dugi niz godina prisutno i generalno prihva\u0107eno mi\u0161ljenje da je hrana pripremljena u kontrolisanim uslovima ku\u0107ne kuhinje zdrava i po\u017eeljna, nije uvijek ispravno. Osim \u0161to je …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[362],"class_list":["post post-1170","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1170","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1170"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1170\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1174,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1170\/revisions\/1174"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}