{"id":117,"date":"2016-03-21T11:31:24","date_gmt":"2016-03-21T11:31:24","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=117"},"modified":"2016-03-21T11:31:24","modified_gmt":"2016-03-21T11:31:24","slug":"zasto-je-paradajz-toliko-zdrav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/03\/21\/zasto-je-paradajz-toliko-zdrav\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je paradajz toliko zdrav?"},"content":{"rendered":"<div class=\"entry\">\n<p>Svima koji paze na izgled poznato je i da je paradajz prijatelj privla\u010dnog stasa! Uz obilje vitamina koji iznutra djeluju na zdravu i blistavu ko\u017eu, sadr\u017ei vrlo malo masno\u0107a i kalorija.<br \/>\nPorijeklo paradajza<br \/>\nParadajz vodi porijeklo iz Ju\u017ene Amerike, odakle je prenesen u Evropu. U po\u010detku je slu\u017eio kao ukrasna biljka. Jedno vrijeme je va\u017eila za otrovnu biljku \u0161to je u 19. vijeku i potvr\u0111eno (ali ovo va\u017ei samo za list i stabljiku).<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-118 size-medium\" title=\"paradajz\" src=\"http:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/dKKakr-300x220.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"220\" srcset=\"https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/dKKakr-300x220.jpg 300w, https:\/\/doktorica.org\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/dKKakr.jpg 600w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><br \/>\nZbog toga u narodu postoji izreka &#8211; &#8220;ako ho\u0107e\u0161 da otjera\u0161 komarce, na terasi gaji paradajz&#8221;. U drugoj polovini 19. vijeka prepoznata je hranjivost ploda i od tada se sve masovnije uzgaja i koristi. Ljudi su odmah zapazili da paradajz u ishrani doprinosi pobolj\u0161anju zdravlja, \u0161to je dovelo do ispitivanja njegovog hemijskog sastava. Do danas se o paradajzu zna sljede\u0107e: bogat je mineralnim materijama, ima povoljan odnos fruktoze prema direktno resorbuju\u0107im \u0161e\u0107erima, te sadr\u017ei provitamin A (Lycopin), te, kao svako vo\u0107e i povr\u0107e, sadr\u017ei dijetetske fibrile.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hranljiva vrijednost paradajza<br \/>\nHranljiva (dijetetska) vrijednost paradajza ogleda se u tome da makro- i mikroelementi pobolj\u0161avaju pritisak unutar \u0107elijskih te\u010dnosti, \u0161to se manifestuje jedrim \u0107elijama organizma. Tako\u0111er, ovi elementi u\u010destvuju u regulisanju rada enzima, povoljno djeluju na prostatu i pobolj\u0161avaju vezivanje gvo\u017e\u0111a u crvenim krvnim zrncima. Organske kiseline u paradajzu u\u010destvuju u procesu disanja \u0107elija, a dijetetski fibrili u\u010destvuju u pobolj\u0161anju varenja, smanjuju optere\u0107enje jetre i tako spre\u010davaju stvaranje uslova za razvoj te\u0161kih oboljenja. Koji su to elementi zapravo sadr\u017eani u paradajzu i koja je njihova funkcija\u2026<\/p>\n<p>Kalijum reguli\u0161e \u0107elijski pritisak i obezbje\u0111uje funkciju nerava i muskulature, nema ograni\u010denja pri unosu.<br \/>\nNatrijum obezbje\u0111uje pritisak van\u0107elijskim te\u010dnostima i, kao i kalijum, omogu\u0107ava nervnu i mi\u0161i\u0107nu aktivnost.<br \/>\nFosfor omogu\u0107ava transport makro- i mikro-elemenata u organizmu.<br \/>\nMagnezijum djeluje na strukturu kostiju i zuba, kontrakciju mi\u0161i\u0107a, prenos nervnih impulsa, poma\u017ee aktivnost enzima.<br \/>\nBakar potpoma\u017ee vezivanje gvo\u017e\u0111a u hemoglobin.<br \/>\nGvo\u017e\u0111e je neophodno za stvaranje hemoglobina koji je odgovoran za preno\u0161enje kiseonika putem krvi i za otpornost na infekcije.<br \/>\nCink utje\u010de na normalan rast i razvoj reproduktivnih organa, normalno funkcionisanje prostate, zaceljivanje rana, u formiranju proteinskih nukleinskih kiselina, a tako\u0111e kontroli\u0161e aktivnost vi\u0161e od 100 enzima.<br \/>\nLikopen je vrsta provitamina A, u\u010destvuje u rastu, pobolj\u0161anju vida i ima antioksidativne osobine.<br \/>\nDijetetski fibrili su materije koje se ne vare u \u017eelucu i tankom crevu, slu\u017ee za ispunjavanje debelog crijeva pri \u010demu imaju dvostruku ulogu: slu\u017ee za pove\u0107anje povr\u0161ine potrebne za obavljanje biohemiskih procesa, pri \u010demu smanjuju optere\u0107enje jetre i pri tome sni\u017eavaju kiselost u istom, \u0161to omogu\u0107ava optimalan rast korisnih mikroorganizama koji normalno obitavaju u zdravom organizmu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zbog svega navedenog paradajz se preporu\u010duje u svakodnevnoj ishrani. Kako stru\u010dnjaci preporu\u010duju da vo\u0107e i povr\u0107e u\u010destvuje u dnevnoj koli\u010dini oko 800 grama, to zna\u010di da paradajz u raznim oblicima treba u\u010destvovati sa oko 200 grama ili 2 decilitra dnevno.<br \/>\nParadajz je najbolje koristiti u svje\u017eem stanju, me\u0111utim kako je sezona prispje\u0107a zrelog paradajza u na\u0161im krajevima nekih 45 dana, onda je logian izbor i paradajz iz konzerve.<\/p>\n<p>Paradajzom do \u010distog tena<br \/>\nParadajz je i odli\u010dno sredstvo za njegu ko\u017ee lica. Prije spavanja lice treba oprati mlakim \u010dajem od kamilice, nane ili lipe, a zatim natrljati sokom svje\u017eeg paradajza. Ostaviti da se lice samo osu\u0161i i oprati ga<br \/>\ntek sutradan ujutru mlakom vodom. Ten \u0107e vrlo brzo postati bijelji, \u010di\u0161\u0107i i mek\u0161i.<\/p>\n<p>Paradajz protiv ko\u017enih upala<br \/>\nZa razne kozne upale lak\u0161e prirode, za upalu zanoktica, koje su veoma bolne, paradajz je pravi lek. Jednostavno oblo\u017eite njime upaljeno mjesto, pri\u010dvrstite lagano zavojem i ponavljajte to nekoliko puta dnevno, sve do izlje\u010denja.<\/p>\n<p>bosanski-forum.com<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svima koji paze na izgled poznato je i da je paradajz prijatelj privla\u010dnog stasa! Uz obilje vitamina koji iznutra djeluju na zdravu i blistavu ko\u017eu, sadr\u017ei vrlo malo masno\u0107a i kalorija. Porijeklo paradajza Paradajz vodi porijeklo iz Ju\u017ene Amerike, odakle je prenesen u Evropu. U po\u010detku je slu\u017eio kao ukrasna biljka. Jedno vrijeme je va\u017eila &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[45],"class_list":["post post-117","anons"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=117"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":119,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117\/revisions\/119"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}