Može li čovek da bude zdrav poslije preležanog infarkta? To pitanje postavlja svako kome je srce jednom otkazalo. Kako spriječiti komplikacije poslij infarkta miokarda i kako organizovati život da se napad ne bi ponovio ?
Veoma je važno da oni koji imaju problem sa nekom od bolesti srca redovno kontrolišu zdravlje.
Poslije infarkta miokarda na srčanom mišiću često ostaje ožiljak, zbog čega se djelimično gubi srčana funkcija. Osim toga, uzrok infarkta – arterioskleroza (ateroskleroza), to jest zadebljanje i zakrečenje srčanih arterija – i dalje postoji i, štaviše, može postepeno, a ponekad i brzo, da napreduje. Sve to nam govori da poslije infarkta čovek ne može da bude potpuno zdrav. Zadatak svakog srčanog bolesnika jeste da učini sve da mu kvalitet života bude zadovoljavajući, u nekim slučajevima skoro potpuno normalan.
Naravno, moraće da se pridržava nekih pravila, ali to ne bi trebalo da bude teško, pošto su ona poželjna za svakog čoveka, a ne samo za nekoga ko je preživeo infarkt.
Korak 1 – Lijekovi su obavezni!
Morate da uzimate lijekove koje vam je prepisao ljekar. Pacijenti prije svega uzimaju asprin koji smanjuje zgrušavanje krvi i time spriječava stvaranje krvnog ugruška koji začepljuje srčanu arteriju i izaziva infarkt. Bolesnici kojima je ugrađen stent u srčanu arteriju (metalni “federčić” koji drži arteriju otvorenom) moraju, osim aspirina, da uzimaju i “klopidogrel”, barem godinu dana. To je lijek koji takođe sprečava stvaranje ugruška u stentu. U terapiji poslije infarkta miokarda koriste se i statini koji efikasno smanjuju nivo “lošeg” holesterola (LDL holesterol). Na taj način se usporava ateroskleroza koja sužava arterije srca i mozga i drugih važnih organa. Kod pacijenata koji imaju hipertenziju preporučuju se preparati koji snižavaju visok krvni pritisak i zaustavljaju povećanje lijeve srčane komore, koja se često uvećava posle infarkta.
Korak 2 – Dobar i loš holesterol
Morate da smanjite holesterol u krvi. To je glavni uzrok arterioskleroze. Tome znatno doprinosi hrana bogata holesterolom (žumance, džigerica, svinjetina…) i zasićenim masnim kiselinama (punomasni mliječni proizvodi, mast životinjskog porekla). Kao što se zna, holesterol može biti “loš” i “dobar”. Kad raste nivo “lošeg” holesterola, snižava se nivo “dobrog” i nastaje bolest. Za razliku od “lošeg”, “dobar” holesterol ne možemo da unesemo s hranom. On se proizvodi u organizmu prilikom sistematske umjerene fizičke aktivnosti. Redovno morate da idete na analize i pratite koncentraciju holestrola. Čak i najmanje povećanje treba shvatiti veoma ozbiljno.
Korak 3 – Kontrolišite pritisak
Borite se protiv hipertenzije, to jest visokog krvnog pritiska. To je bitan faktor rizika kod arterioskleroze, a to znači da sa visokim pritiskom raste opasnost od još jednog infarkta. Visok pritisak udružen sa arteriosklerozom čak pet puta povećava rizik od infarkta i drugih kardiovaskularnih bolesti, zatim ubrzava arteriosklerozu i dovodi do komplikacija. Danas svaka hipertenzija uz pravilno liječenje kod približno trećine pacijenata može sasvim da se izliječi. U ostalim slučajevima, poštovanje preporuka ljekara sprečava njeno napredovanje. Bitno je da se lijekovi uzimaju redovno, jer hipertenzija ima to svojstvo da kontinuirano napreduje. Ovde treba naglasiti da je pored terapije bitan san (najmanje sedam sati), da je potrebno izbegavati suvišna nerviranja i emocionalna uzbuđenja.
Korak 4 – Zaboravite duhan
Budite sigurni da je jedan od najznačajnijih uzročnika infarkta upravo strast prema cigaretama. I ako uporno nastavljate da pušite, postajete jedan od prvih pretendenata na infarkt i još desetak krajnje opasnih bolesti i to iz slijedećih razloga: količina masti u krvi pušača veća je nego kod nepušača, što je direktan put ka arteriosklerozi, kod pušača se zgrušavanje krvi ubrzava za 15 do 26 odsto, a to pogoduje formiranju trombova, utvrđeno je da nikotin izaziva povišen krvni pritisak, tako da se kod pušača javlja rizik od razvoja pušačke skleroze krvnih sudova.
Korak 5 – Smršajte
Kotrolišite težinu. Zbog gojaznosti, srce koje je ionako oslabljeno infarktom teško izvršava svoje zadatke. U borbi protiv viška kilograma pomažu: fizička aktivnost, koju određuje ljekar u zavisnosti od stanja kardiovaskularnog sistema, i niskokalorična ishrana.
Korak 6 – Više aktivnosti
Kod ljudi koji se sistematski bave fizičkom aktivnošću, po 30 minuta najmanje tri puta nedjeljno, analiza krvi pokazuje da se smanjuju masne naslage, opada sklonost ka formiranju trombova, razvijaju se dodatni sitni krvni sudovi koji hrane srčani mišić, normalizuje se holesterol i postepeno se „istanjuju“ masne pločice. Ako ste se prije infarkta aktivno bavili sportom, moraćete da smanjite intenzitet vježbi. Šetnja umereno brzim tempom nikome ne može da škodi
Serbian forum
Blic zena