{"id":847,"date":"2016-07-28T15:54:41","date_gmt":"2016-07-28T15:54:41","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=847"},"modified":"2016-07-28T16:01:16","modified_gmt":"2016-07-28T16:01:16","slug":"hajden-procitajte-zasto-je-dinja-zdrava","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/07\/28\/hajden-procitajte-zasto-je-dinja-zdrava\/","title":{"rendered":"Hajde pro\u010ditajte za\u0161to je dinja zdrava?"},"content":{"rendered":"
\n

Dinja (lat. Cucumis melo) je jedna od onih namirnica koje su za\u0161titni znak ljeta. Iako se isto kao i lubenica smatra vo\u0107em, dinja je zapravo povr\u0107e iz porodice tikvovki.<\/p>\n

Narandzasta boja ovog so\u010dnog ploda ukazuje na obilje karotena koji je sna\u017ean antioksidans. Njen jedinstveni okus nailazi na podvojena mi\u0161ljenja onih koji u njemu u\u017eivaju i onih kojima je previ\u0161e egzoti\u010dan.
\nSmatra se da potje\u010de iz Azije gdje je bila poznata jo\u0161 1.000 godina prije nove ere, a na na\u0161e prostore donijeli su je moreplovci iz Afrike.<\/p>\n

\"\"<\/a>
\nIako se za konzumaciju preferira so\u010dno meso dinje, u nekim narodima Ju\u017ene Amerike i Azije najcjenjenije su ko\u0161tice koje se konzumiraju kao grickalice.
\nJedna porcija dinje od 150 grama sadr\u017ei samo 53 kalorije.
\nOva slasna vo\u0107ka obiluje antioksidansima kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pru\u017eaju za\u0161titu od niza bolesti, od obi\u010dne prehlade pa sve do raka.
\nS obzirom na to da 90-95% njezinog sastava \u010dini voda, idealno je vo\u0107e za hidrataciju tijekom vru\u0107ih ljetnih dana.
\nSjemenke, koje su tako\u0111er jestive, sadr\u017ee proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline.<\/p>\n

LJEKOVITO DJELOVANJE DINJE:
\n1. \u0160titi zdravlje o\u010diju
\nDinja sadr\u017ei nutrijente va\u017ene za zdravlje o\u010diju \u2013 beta karoten (iz kojeg se osloba\u0111a vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin.
\nZeaksantin je va\u017ean karotenoid koji se apsorbira u retinu oka gdje djeluje antioksidativno i kao UV za\u0161tita.
\nNekoliko studija je pokazalo da karotenoidi usporavaju destruktivni proces u retini i retinalnom pigmentu koji vodi do makularne degeneracije (bolest sredi\u0161njeg dijela mre\u017enice koja se obi\u010dno javlja kod starijih osoba).
\nS obzirom na to da su brojne studije ukazale kako ozbiljan nedostatak vitamina A i C mo\u017ee dovesti do glaukoma i makularne degeneracije, pa \u010dak i do sljepila, dinja je odli\u010dan izbor za spre\u010davanje ili usporavanje razvoja ovih poreme\u0107aja.<\/p>\n

2. Smanjuje rizik od astme
\nRizici razvijanja astme ni\u017ei su kod ljudi koji konzumiraju ve\u0107e koli\u010dine odre\u0111enih nutrijenata.
\nJedan od njih je i beta karoten, prona\u0111en u \u017eutom i naran\u010dastom vo\u0107u poput dinje, bundeve, mrkve i zelenog lisnatog povr\u0107a poput \u0161pinata i kelja.
\nVitamin C tako\u0111er je va\u017ean je nutrijent koji \u0161titi od astme, poma\u017ee protiv gubitka kisika te smanjuje rizik od alergijskih reakcija, a dinja ga sadr\u017ei u velikim koli\u010dinama.<\/p>\n

3. Regulira krvni tlak
\nDinja sadr\u017ei vlakna, kalij, vitamin C i kolin koji podupiru zdravlje srca.
\nKonzumacija hrane bogate kalijem poma\u017ee u regulaciji nivoa natrija \u0161to je va\u017eno kod tretmana visokog tlaka.
\nKalij poma\u017ee organizmu u osloba\u0111anju vi\u0161ka natrija i tako smanjuje povi\u0161en krvni tlak.
\nKalij je potreban i za reguliranje ravnote\u017ee vode, kiselo-bazne ravnote\u017ee i neuromuskularne funkcije, a tako\u0111er igra va\u017enu ulogu u prijenosu elektri\u010dnih impulsa do srca.
\nUnos kalija povezan je i sa smanjenim rizikom od kapi i gubitka mi\u0161i\u0107ne mase. Ovaj mineral \u010duva gusto\u0107u kostiju te spre\u010dava nastanak bubre\u017enih kamenaca.<\/p>\n

4. \u0160titi od raka
\nDinja je bogat izvor antioksidansa koji igraju za\u0161titnu ulogu u o\u010duvanju zdravih stanica tijela od o\u0161te\u0107enja i upala koje mogu dovesti do raka.
\nTako su mnoge studije do\u0161le do zaklju\u010dka da dinje mogu biti korisne u prevenciji raka crijeva, prostate, dojke, endometrija, plu\u0107a i raka gu\u0161tera\u010de.
\nSpojevi iz dinje kukurbitacini vi\u0161e puta su pokazali antikancerogeno djelovanje tijekom istra\u017eivanja.
\nNjihovo djelovanje je variralo od smanjivanja \u0161irenja raka i samouni\u0161tenja stanica do potpunog zaustavljanja stani\u010dnog ciklusa kod stanica raka.<\/p>\n

5. Regulira probavu
\nDinja spada u lako probavljivu hranu i preporu\u010duje se jesti na prazan \u017eeludac te prije nekog drugog obroka.
\nDobar je izbor i za one osjetljivog \u017eeluca jer sadr\u017ei enzime te ne tro\u0161i energiju organizma na probavljanje hrane.
\nZbog obilja vlakana i vode prevenira zatvor i poma\u017ee u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.<\/p>\n

6. Djeluje protuupalno
\nKolin je va\u017ean nutrijent u dinji koji poma\u017ee boljem snu, u\u010denju i memoriji.
\nTako\u0111er je bitan i za odr\u017eavanje elasti\u010dnosti stani\u010dnih membrana, transmisiju \u017eiv\u010danih impulsa, iskori\u0161tavanje masti i smanjivanje kroni\u010dnih upala.
\nRedovito konzumiranje dinje poma\u017ee u smanjenju oksidativnog stresa te tako smanjuje upalne procese koji mogu dovesti do razvoja artritisa.
\nUpale u tijelu povezuju se i s nastankom metaboli\u010dkog sindroma koji ozna\u010dava skupinu metaboli\u010dkih poreme\u0107aja.
\nOvi poreme\u0107aji se o\u010dituju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u podru\u010dju trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), visoka razina kolesterola i povi\u0161en krvni tlak.
\nIstra\u017eivanja su pokazala da su \u017eene, koje su konzumirale 350 grama vo\u0107a na dan, imale znatno ni\u017ei rizik od razvijanja ovog sindroma.
\nStudija je uklju\u010divala dinju, jabuke, gro\u017e\u0111e, lubenicu i banane.<\/p>\n

7. \u0160titi ko\u017eu i kosu
\nRedovito konzumiranje dinje odli\u010dno je za ljepotu ko\u017ee i kose.
\nTo je zbog utjecaja vitamina A koji je nu\u017ean za proizvodnju sebuma koji vla\u017ei ko\u017eu i kosu te je esencijalan za njihov rast.
\nVitamin A bitan je za \u010disti ten, a tako\u0111er mo\u017ee pomo\u0107i i u za\u0161titi od UV zraka koje uzrokuju br\u017ee starenje ko\u017ee.
\nOsim vitamina A, tu je i vitamin C va\u017ean za izgradnju i odr\u017eavanje kolagena koji ko\u017ei i kosi daje strukturu.
\nZato je dinja odli\u010dna pomo\u0107 protiv bora i preranog starenja.
\nOsim u prehrani, mo\u017eete je koristiti i direktno na ko\u017ei i kosi kao masku ili regenerator.<\/p>\n

Ljekovitost i konzumacija sjemenki i \u010daja dinje
\nSjemenke dinje osobito se preporu\u010duju kod bolesti bubrega, pogotovo kod bubre\u017enih kamenaca.
\nPrema ayurvedi sjemenke dinje imaju rashla\u0111uju\u0107i efekt i idealne su za konzumaciju tijekom ljeta.
\nU Indiji, mljevene sjemenke dinje dodaju se u lassi (napitak od jogurta) i thandai (hladno mlijeko sa za\u010dinima), a cijele sjemenke u slatki\u0161e i halve.
\nPlod, sjemenke i ulje od sjemenki, drevno su ljekovito sredstvo za lije\u010denje raznih tegoba kao \u0161to su ka\u0161alj, temperatura, paraziti, \u017eelu\u010dane, probavne, bubre\u017ene i urinarne smetnje.
\n\u010caj od cvijeta dinje koristi se za iska\u0161ljavanje.<\/p>\n

Napomena<\/p>\n

Ako koristite metoprolol, korvitol, atenolol i slicne lijekove za srce, budite umjereni u konzumiranju dinje.
\nAko koristite beta blokatore ili imate slabije funkcionalne bubrege konzumirajte dinju u umjerenim koli\u010dinama.
\nIzvor: alternativa-za-vas.com<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dinja (lat. Cucumis melo) je jedna od onih namirnica koje su za\u0161titni znak ljeta. Iako se isto kao i lubenica smatra vo\u0107em, dinja je zapravo povr\u0107e iz porodice tikvovki. Narandzasta boja ovog so\u010dnog ploda ukazuje na obilje karotena koji je sna\u017ean antioksidans. Njen jedinstveni okus nailazi na podvojena mi\u0161ljenja onih koji u njemu u\u017eivaju i …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[266],"class_list":["post post-847","anons"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=847"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/847\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":849,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/847\/revisions\/849"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}