{"id":622,"date":"2016-05-22T12:45:10","date_gmt":"2016-05-22T12:45:10","guid":{"rendered":"http:\/\/doktorica.org\/?p=622"},"modified":"2016-05-30T17:11:26","modified_gmt":"2016-05-30T17:11:26","slug":"zasto-su-tresnje-cudotvorno-voce","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/2016\/05\/22\/zasto-su-tresnje-cudotvorno-voce\/","title":{"rendered":"Za\u0161to su tre\u0161nje \u010dudotvorno vo\u0107e?"},"content":{"rendered":"
\n

Jo\u0161 od davnina tre\u0161nje su bile na dobrom glasu. Ovim ukusnim plodovima pridavao se \u010ditav niz ljekovitih svojstava, od lijeka za giht i artritis, do hrane za dobar san. Do nedavno sve se to smatralo narodnom medicinom, no istra\u017eivanja su dala i znanstveni temelj svim tim pri\u010dama. Nismo daleko od dana kada \u0107e vam lije\u010dnik re\u0107i \u00abUzmi 10 tre\u0161anja i nazovi me ujutro.\u00bb<\/p>\n

\"image\"<\/a> <\/p>\n

Iako su jako dobar izvor vitamina, ipak ne sadr\u017ee toliko C vitamina kao jagode, ali prisutnost antioksidanata i drugih korisnih sastojaka \u010dini ih izuzetno zdravim vo\u0107em.<\/p>\n

Tre\u0161nje sadr\u017ee vitamine C, B i A, bioflavonoide, elagi\u010dnu kiselinu, antocijanin, melatonin. Ovi sastojci poma\u017eu u borbi protiv raka, u prevenciji sr\u010danih bolesti, ubla\u017eavaju bolove uzrokovane artritisom i gihtom, te glavobolju, ubla\u017eavaju simptome povezane sa fibromijalgi\u010dnim sindromom. <\/p>\n

Tre\u0161nje poma\u017eu da nam tijelo proizvodi melatonin na siguran i zdrav na\u010din, te pobolj\u0161avaju fiziolo\u0161ke i mentalne funkcije. Svje\u017ee tre\u0161nje su dobre za otklanjanje fizi\u010dke i umne iscrpljenosti, a kisele tre\u0161nje pobolj\u0161avaju rapolo\u017eenje. Vrlo sli\u010dna zdravstvena svojstva imaju i vi\u0161nje.<\/p>\n

Pozitivan u\u010dinak tre\u0161anja na zdravlje
\nIstra\u017eivanja su pokazala da konzumiranje tre\u0161anja mo\u017ee pomo\u0107i u spre\u010davanju sr\u010danih bolesti i raka, te ubla\u017eiti bolove i pobolj\u0161ati zdravlje kostiju. Za ovo su najvjerojatniji zaslu\u017eni antioksidanti koje mo\u017eemo prona\u0107i u tre\u0161njama, od kojih su najzdraviji flavonoid anticijanin i kercetin.<\/p>\n

Prevencija sr\u010danih bolesti
\nPrema znantvenim istra\u017eivanjima, flavonoid koji mo\u017eemo na\u0107i u tre\u0161njama (kvercetin) ima antikancerogena svojstva, te poma\u017ee u spre\u010davanju sr\u010danih bolesti. Tre\u0161nje se u nutricionisti\u010dkom smislu smatraju va\u017enim izvorom kvercetina, jer sadr\u017ee velike koli\u010dine ove materije.<\/p>\n

Prevencija raka
\nU ko\u0161picama tre\u0161nje nalazi se mala koli\u010dina amigdalina, nazvan jo\u0161 i vitamin B17 ili laetril, za kojeg se smatra da pozitivno utje\u010de na smanjenje tumora i sprije\u010dava daljnje \u0161irenje raka, te poma\u017ee kod ubla\u017eavanja bolova uzrokovanih kancerogenim procesima. Neki narodi, poput Hunza u Pakistanu, oduvijek su u prehrani koristili amigdalin i nisu obolijevali od raka, \u0161to je znanstvenike navelo na vjerovanje da se radi o hrani koja sprije\u010dava razvoj pojave raka. Napravljeni su laboratorijski pokusi na mi\u0161evima, koji su to potvrdili. No ova istra\u017eivanja su prili\u010dno kontroverzna budu\u0107i da amigdalin sadr\u017ei cijanidnu komponentu koja je izuzetno otrovna.<\/p>\n

Ubla\u017eavanje bolova
\nAntocijanini koji se nalaze u tre\u0161njama blokiraju upalne enzime i smanjuju bolove. Zapravo, 20 tre\u0161anja je 10 puta u\u010dinkovitije od aspirina, te ima pozitivne u\u010dinke na giht i bolove od artritisa.<\/p>\n

Bubre\u017eni kamenac
\nNije samo plod tre\u0161nje zdrav. Od peteljki tre\u0161nje mo\u017eete napraviti \u010daj za pobolj\u0161ano izlu\u010divanje mokra\u0107e pri pojavi kamenca u bubrezima. Za pripremu \u010daja stavite rukohvat peteljki u litru vrele vode i kuhajte 2 minute, te ostavite 15 minuta da se ohladi. \u010caj ocijedite i pijte u gutljajima tijekom dana.<\/p>\n

Zdravlje kostiju
\nTre\u0161nje se smatraju izvrsnim izvorom bora, (sadr\u017ee 396 ug\/100g), \u0161to u kombinaciji sa kalcijem i magnezijem izuzetno povoljno utje\u010de na zdravlje kostiju.<\/p>\n

Tre\u0161nje poma\u017eu kod mr\u0161avljenja
\nTre\u0161nje sadr\u017ee malo kalorija, nemaju masno\u0107a, a imaju visoki udio vode. Istra\u017eivanja su pokazala da pove\u0107an unos vode u organizam pove\u0107ava razinu energije i poma\u017ee u ubrzanju metabolizma. Mnogi ljudi koriste prednosti konzumiranja vo\u0107a bogatog vodom poput tre\u0161anja za mr\u0161avljenje.<\/p>\n

Poput ve\u0107ine vo\u0107a, tre\u0161nje imaju mnogo kalija, a malo natrija, \u0161to poma\u017ee kod izlu\u010divanja vode iz organizma.<\/p>\n

Tre\u0161nje su jedno od vo\u0107a sa najni\u017eim glikemi\u010dnim indeksom.<\/p>\n

Tre\u0161nje sadr\u017ee kombinaciju anti-aging antioksidanata, bogate su vlaknima, vitaminima A, B i C, sadr\u017ee mnogo minerala, osobito kalcija, \u017eeljeza i kalija. Svaka tre\u0161nja ima samo 4 kalorije (1 \u0161alica sadr\u017ei oko 90 kalorija), imaju jednake koli\u010dine ugljikohidrata i proteina, a uop\u0107e nemaju masno\u0107a!<\/p>\n

Tre\u0161nje su poznate i po tome da pro\u010di\u0161\u0107avaju krv i podi\u017eu energiju. Dovoljno dugo su se koristile za pripremu kola\u010da i deserata, sad je vrijeme da uzmemo u obzir i ovu drugu, zdravu stranu tog vo\u0107a!
\nOpskrbite se tre\u0161njama sada kada je sezona kako bi bili zdraviji, izgledali mla\u0111e i osje\u0107ali se bolje.
\n(DobreVijesti.info\/Zena.hr)<\/p>\n

Izvor<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jo\u0161 od davnina tre\u0161nje su bile na dobrom glasu. Ovim ukusnim plodovima pridavao se \u010ditav niz ljekovitih svojstava, od lijeka za giht i artritis, do hrane za dobar san. Do nedavno sve se to smatralo narodnom medicinom, no istra\u017eivanja su dala i znanstveni temelj svim tim pri\u010dama. Nismo daleko od dana kada \u0107e vam lije\u010dnik …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[202],"class_list":["post post-622","anons"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/622","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=622"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/622\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":670,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/622\/revisions\/670"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=622"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=622"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/doktorica.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=622"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}