Pušenje nargile (kod nas poznata i kao šiša) postao je globalni pomodarski trend. Izgleda kako mnogi nisu svjesni štetnosti konzumiranja aromatiziranog duhana (često se miješa sa aromama različitog sušenog voća/jagoda, banana, ananas, kivi, kokos i sl.).
Nargila i ima velike zdravstvene posljedice o kojima mladi ne razmišljaju.
Nargila je moderna droga među mladim ljudima koja nazalost prelazi u globalni trend, a navika koja se dugo upražnjava prelazi u ovisnost i to je onda bolest.
“Primarna namjena nargile je da opusti, sedira, popravi raspoloženje. No, mladi danas nargilu koriste nemilice, nekada i više puta u toku dana. Moramo naglasiti da jedna doza nargile je ravna 20 duhanskih cigareta.” Istraživanja širom svijeta su pokazala jednake rezultate a to je da su 400-450 puta opasnija po zdravlje od običnih cigareta.
Posljedice nargile najviše trpe mozak i pluća, što vremenom slabi i imunitet. Svakodnevna upotreba nargile uzrokuje velika ostecenja pluća. Također zbog konzumiranja nargile javljaju se i učestale glavobolje. Zatim dolazi do pomankanja koncentracije, što dalje prouzrokuje i bezvoljnost, a to se odražava i na rezultate u školi i na fakultetu.
Mladi postaju napeti, što nerijetko prelazi i u agresivnost, a čak su zabilježene i ozbiljne depresije. Posljedica svega može biti ovisnost o nargili. Naravno da svi konzumenti ne završe stadijem ovisnosti, ali postoji opasnot ukoliko je konzumiraju kontinuirano.”
Našim Zakonom je propisana zabrana konzumiranja legalnih droga u koje spadaju alkohol i duhan, međutim nargila kao moderna droga nije uključena u tu zabranu. Bilo bi veoma pozeljno nargilu definisati kao zabranjenu supstancu pogotovo za djecu i osobe ispod 18 godina. Neophodan je pojačan inspekcijski nadzor u nargilhanama. Pogotovo kada je riječ o sadržaju nargila.
Problem je što se ona može dopunjavati različitim ilegalnim supstancama. Nije rijetkost da se u nargilu stavlja kanabis i druge supstance koje se miješaju sa ustaljenim sadržajem, pri čemu se brže razvija ovisnost.
Također neophodno je povećati kazne za prekršitelje Zakona i kazniti ugostitelje ako je budu nudili maloljetnicima, pogotovo kada se nargila uvrsti na listu zabranjenih legalnih droga.
Uz sve zdravstvene posljedice, u pitanje se dovodi i higijensko održavanje ove orijentalne lule (eng. hookah) koja ima dugo i savitljivo crijevo zakačeno za kontejner u kojem se duhanski dim hladi prolaskom kroz vodu.
Postavlja se pitanje da li se preko nargile prenose bolesti, jer uposlenici vrlo cesto nemaju elementarno znanje o održavanju higijene nargile kroz koju prolazi spoj ljepljive melase, vodene pare i zraka iz respiratornog trakta korisnika, te mogućoj štetnosti usljed korištenja. Uposlenici i vlasnici imaju različite tvrdnje u pogledu održavanja higijene. Neki kažu da se gumeni nastavak ne smije prati, jer je unutar žica koja korodira, drugi pak povremeno peru deteredžentom i toplom vodom nakon čega je dezinficiraju, a ima i onih koji tvrde da zrakom iz aparata za kafu “propušu” crijevo. Međutim, konstatovano je i da svaki konzument nargile dobije jednokratni nastavak za usta. “Sanitarni inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove su u postupku inspekcijskih pregleda objekata (caffe barovi i bosanske kafane) koji pružaju usluge konzumiranja duhanskih prerađevina, kao i smjesa bez sadržaja duhana-nargile utvrdili kako u zakonskoj legislativi ne postoje propisi vezano za prodaju nargile. U nekim objektima nije bilo obavijesti o zabrani korištenja nargile osobama mlađim od 18 godina, deklaracija na masi za nargilu nije potpuna (nema prevoda i upozorenja na jeziku naroda u BiH i podataka o uvozniku), iako napominjemo da se na granici provodi laboratorijska kontrola i po dobijanju ispravnih nalaza preparat se pušta u promet”, kazali su iz Kantonalne uprave. Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja u objektima u kojima nisu ispoštovane higijensko-sanitarne mjere, inspektori su poduzimali zakonom predviđene sankcije. Sagledavši kompletnu situaciju neophodno je najprije donijeti zakonsku legislativu o korištenju nargile. Pored toga, potrebno je i definirati sve procedure od spravljanja i stavljanja ove melase u nargilu do načina loženja (loženje se vrši unutar ili izvan objekta bez ikakve zaštite ili odvodnje dima i pepela). Važno je obezbijediti i pravilnu vještačku ventilaciju, način čišćenja, pranja i dezinfekcije nargile, ukoliko je ista neophodna, kao i jasno istaći znak o zabrani ulaska u ovakve objekte djeci ispod 18 godina. Iz navedenog razloga nadležni Inspektorat sanitarne, zdravstvene i farmaceutske inspekcije je u skladu sa svojim obavezama i ovlaštenjima pripremio Inicijativu nadležnim instutucijama za donošenje nove zakonske regulative, koja će efikasnije tretirati ovu problematiku.
(Radio Sarajevo)
