Sta je anemija?

​Anemija (malokrvnost) se bez obzira na njenu vrstu, odlikuje smanjenjem mase eritrocita u perifernoj krvi, koju uvijek prati smanjenje koncentracije hemogoblina izraženo u jednom litru krvi, kao i smanjenjem hematokrita. Ovo bi bila medicinska definicija anemije. Znači, možemo reći da manjak crvenih krvnih zrnaca u krvi nazivamo anemijom (malokrvnošću).

Bez obzira na njen nastanak ona je uvijek uslovljena poremećajem ravnoteže između stvaranja eritrocita i hemoglobina. Može nastati zbog prebrzog gubitka eritrocita ili zbog prespore proizvodnje eritrocita.

Eritrociti ili crvena krvna zrnca se stvaraju u koštanoj srži . Kod aplazije (odnosno nedovoljne funkcionalne sposobnosti koštane srži) produkcija crvenih krvnih zrnaca je poremećena.
Anemija je veoma česta bolest i postoje mnogi uzroci koji mogu da dovedu do ovog oboljenja. Postoje etiološke, morfološke, patiofiziološke podjele anemije i svaka od tih podjela ima i svoje nedostatke. 

Da bi se ukratko upoznali sa ovim oboljenjem opisaćemo neke anemije i razmotriti uzroke zbog kojih nastaju.
Anemija zbog pretežno smanjenog stvaranja eritrocita nastaje zbog poremećenog razmnožavanja osnovnih ćelija, zbog poremećaja sazrijevanja eritrocita i njihovih DNK lanaca i sinteze hemoglobina.

Anemija zbog pretežno povećane razgradnje eritrocita (hemolizne). Poremećaj sazrijevanja, sinteze DNK, deficit vitamina, poremećaj sinteze hema i porfirina i poremećaj sinteze globina.

Anemija nepoznatog nastanka leukemije, limfomi i druge bolesti krvi, kod hroničnih bolesti, itd.

Anemija zbog povećanog gubljenja krvi. Anemija usled krvarenja može biti akutna ili hronična. Akutno gubljenje većih količina krvi može biti veoma dramatično. Kod hroničnog krvarenja gvožđe se često ne apsorbuje iz crijeva u dovoljnoj mjeri, pa se hemoglobin ne može stvoriti istom brzinom kojom se i gubi, a eritrociti koji se stvaraju nisu kvalitetni i sadrže premalo hemoglobina.

Simptomi kod anemije su: bljedilo na koži lica i tijela, umor, vrtoglavica, naročito pri naglom ustajanju, mrzovoljnost, malaksalost, gubitak apetita, glavobolja, lenjost, opadanje tjelesne težine. Kod težih bolesnika dolazi do lupanja srca, pojavljuju se infekcije u vidu stomatitisa, afte,  gušobolja, krvarenja iz desni i nosa itd.

Najčešće bolesti koje izazivaju malokrvnost: Krvarenja najčešće nastaju zbog čira na želucu koji spada u hronične bolesti, a samim tim može da dovede do permanentnog gubljenja krvi. Simptom hroničnog krvarenja čira želuca jeste promjena stolice od tamno braon do crne boje. 

Hemoroidalno krvarenje je hronično sa pojavom svježe krvi u stolici. Kod žena zbog obilnih i neredovnih menstrualnih ciklusa dolazi do pojave malokrvnosti. Kod ovakvih tipova krvarenja liječenje se vrši otklanjanjem uzročnika bolesti. Najvažnije je da se uradi pravilna dijagnostika- za želudac gastroskopija, proktološki pregled za hemoroide i pregled ginekologa. Malokrvnost koja je nastala zbog nedovoljnog unošenja gvožđa koje je neophodno u daljim procesima stvaranja eritrocita.

Ukoliko ljekar ne odredi supsticionu (zamjensku) terapiju: Osobe sa sniženom krvnom slikom i manjkom gvožđa mogle bi da ga unose u organizam putem favorizovane hrane koja je bogata gvožđem. Na zelenim pijacama mogu se nabaviti spanać, blitva, kelj, prokelj, brokoli, razno voće, a preporučuje se uzimanje mesa i ribe bez mesnih prerađevina, i ostala hrana bogata gvožđem.

Ova često bezazlena može da dovede do vrlo komplikovanih situacija koje nastaju zbog neadekvatnog i nemarnog tretiranja. Osobe koje pate od malokrvnosti moraju da se jave ljekaru radi dijagnostike i utvrđivanja uzročnika ovog oboljenja.

Izvor: Serbian Forum

Zdravlje

 

Leave a Reply