Ljudi su stvoreni da budu u prirodi. Naš um je dizajniran da reaguje na mirise, prizore i ostale poticaje koje u njoj osjećamo.
Kada dane provodimo vani, to nas čini mnogo zdravijima i sretnijima. Evo nekoliko naucnih činjenica koje bi vas mogle potaknuti da više vremena provodite izvan svoja četiri zida.
PRIRODA SMANJUJE STRES
Kortizol je hormon prema kojem ljekari određuju količinu stresa (previše tog hormona znači da ste pod stresom) i istraživanja su otkrila da studenti koji više vremena provode u šumi imaju manje razine kortizola u odnosu na osobe koje ne izlaze često u prirodu. Zaposlenici u uredima s pogledom na zelenilo su zadovoljniji na svojim radnim mjestima, a pacijenti u bolnicama s pogledom na prirodu se doslovno brže oporavljaju.
POBOLJŠAVA SE KRATKOROČNO PAMĆENJE
U istraživanju koje je provelo Sveučilište Michigan, jedna grupa ispitanika šetala je kroz prirodu, a druga grupa je šetala asfaltiranom gradskom ulicom. Obje grupe rješavale su testove pamćenja prije i poslije šetnje. Grupa koja je šetala prirodom je bila uspješnija: na testu pamćenja nakon šetnje imali su 20% bolje rezultate u usporedbi s testom prije šetnje prirodom.
OBNAVLJA SE MENTALNA ENERGIJA
Kada odete na 15-minutnu šetnju u prirodu ili gledate u zvijezde, vaš organizam se usporava i osjećate povezanost s necim većim. Taj osjećaj povezanosti smiruje vaše raspoloženje i redukuje stres. Nakon šetnje prirodom osjećate se obnovljeno, osvježeno i vitalno. Nedavno istraživanje je otkrilo da šetnje šumom su posebno povezane sa smanjivanjem razina tjeskobe.
BOLJE RAZMIŠLJAMO I POVEĆAVA SE KONCENTRACIJA
Utjecaj prirode na koncentraciju je toliko snažan da se kod djece koja imaju problem s koncetracijom stanje poboljšava nakon samo 20 minuta provedenih u prirodi. Istraživanja su pokazala da mozak doslovno koristi drukčije dijelove mozga kada rješavamo probleme kada smo u prirodi.
RUŠE SE GRANICE
Veliko istraživanje u Engleskoj je otkrilo da je zelenilo važan faktor u poboljšanju zdravstvenog stanja. Kada gradska područja gdje žive stanovnici s nižim financijskim prihodima nisu imala doticaj sa zelenilom, postojala je veća razlika u zdravstvenim stanjima između slojeva s višim i nižim primanjima. No kada su stanovnici s nižim primanjima imali pristup prirodi i više vremena provodili u njoj, ta se razlika smanjila.
Asfalt, beton, gužve na ulicama, neonska svjetla ureda, život u sjeni nebodera – sve to nije naše prirodno okruzenje. Zato svaku priliku iskoristitite da pobjegnete iz grada u mirni zeleni kutak prirode jer će to pomoći vašem mozgu da vas održi sretnima, zdravima i produktivnima.
